Svijet
INFLACIJA HRANE ŠIROM EVROPE: Koji proizvodi su najviše poskupjeli u 2025. godini?
Čokolada, meso i smrznuto voće spadaju među proizvode koji su tokom 2025. zabilježili najveći rast cijena u Evropi, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Iako je prosječna inflacija hrane u EU bila umjerena, razlike među zemljama i vrstama namirnica bile su izrazite.
Cijene hrane u Evropskoj uniji porasle su u prosjeku za 2,8 odsto u 2025. u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, kod pojedinih proizvoda inflacija je bila znatno viša i dostizala je i do 10 odsto, pokazuju podaci Eurostata.
Koje zemlje su imale najveću inflaciju hrane u 2025? Koji proizvodi su najviše poskupjeli, a gdje su cijene čak i pale?
Drastičan rast cijena hrane u Turskoj
Turska se izrazito izdvaja po rastu cijena hrane, one su tokom 2025. godine skočile čak 32,8 odsto, što dodatno ukazuje na šire inflatorne probleme u toj zemlji.
Unutar Evropske unije, najveću inflaciju hrane zabilježila je Rumunija – 6,7 odsto.
Tokom 2025. godine visoka inflacija hrane bila je prisutna u djelovima istočne i jugoistočne Evrope. Rumunija, Bugarska, baltičke zemlje i zemlje Balkana uglavnom su bilježile stope između 4 i 7 odsto, znatno iznad prosjeka EU.
Švajcarska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene hrane pale, za 1,1 odsto, dok su na Kipru ostale nepromijenjene.
Među četiri najveće ekonomije EU, Francuska je imala najnižu stopu inflacije hrane, svega 0,7 odsto, što je ujedno treća najniža stopa među 36 evropskih zemalja obuhvaćenih analizom.
U Njemačkoj i Španiji inflacija hrane iznosila je 2,1 odsto, dok je Italija imala najvišu stopu među vodećim ekonomijama EU, i to 2,5 odsto.
Dvocifrena inflacija kod čokolade, smrznutog voća i mesa
Od ukupno 64 osnovna prehrambena proizvoda koje prati Eurostat, cijene su pale kod osam proizvoda, dok su kod jednog ostale iste. Svi ostali zabilježili su rast cena tokom 2025. u poređenju sa 2024. godinom.
Najveći rast zabilježen je kod tri proizvoda sa dvocifrenom inflacijom.
Čokolada je najviše poskupjela, čak 17,8 odsto, zatim smrznuto voće sa rastom od 13 odsto, dok su govedina i teletina poskupjele za 10 odsto.
Značajan rast cijena bilježe i jaja (8,4 odsto), maslac (8,3 odsto), kao i jagnjetina i kozje meso (7,2 odsto).
Cijene šećera, džema i meda porasle su za 6,8 odsto, dok je sveže punomasno mlijeko poskupjelo za 5,7 odsto.
Proizvodi od korijenastog povrća poskupjeli su za 5,5 odsto, svježe ili rashlađeno voće za 5,4 odsto, dok je ukupna kategorija voća zabilježila rast od 5,3 odsto.
Jestiva ulja i konzervisano voće poskupjeli su za po 4,7 odsto. Živinsko meso je skuplje za 4,4 odsto, a sušeno voće i orašasti plodovi za 4,2 odsto.
Koji proizvodi su pojeftinili?
S druge strane, kod pojedinih proizvoda zabilježen je pad cijena.
Najveće pojeftinjenje imalo je maslinovo ulje, čak 22,9 odsto, nakon snažnog rasta cijena u prethodnim godinama.
Cijene šećera pale su za 11 odsto, ulja i masti za 5,4 odsto, dok je krompir pojeftinio za 5,2 odsto.
Razlike među zemljama po vrstama proizvoda
Godišnje promjene cijena hrane značajno su se razlikovale od zemlje do zemlje.
Šest proizvoda sa najvećim rastom cijena u EU poskupelo je za više od sedam odsto, ali sa velikim razlikama među državama.
Cijene čokolade porasle su za više od 30 odsto u tri zemlje – Poljskoj (33 odsto), Litvaniji (32 odsto) i Estoniji (32 odsto), dok je u Albaniji zabilježen rast od svega 1 odsto.
Kod smrznute hrane, inflacija se kretala od 2 odsto na Islandu do čak 32 odsto u Estoniji, pri čemu za neke zemlje podaci nisu bili dostupni.
Cijene govedine i teletine u pojedinim državama porasle su za više od 20 odsto, što je dvostruko više od prosjeka EU. Najveći rast zabilježen je u Holandiji (23 odsto), Hrvatskoj (22 odsto) i Letoniji (21 odsto). U Švajcarskoj cijene su ostale iste, dok su Francuska (5 odsto) i Italija (6 odsto) imale najmanji rast.
Jaja, kao jedan od najčešće korišćenih prehrambenih proizvoda, poskupjela su za 20 odsto ili više u pet zemalja. Najveći rast zabilježen u Češkoj (29 odsto), Slovačkoj (27 odsto), Portugalu (21 odsto) i Mađarskoj (20 odsto).
Inflacija cijena jaja značajno varira širom Evrope, u nekim zemljama rast je bio minimalan, dok su u pojedinim državama cijene čak i pale.
Cijene maslaca dostigle su dvocifren rast u 12 zemalja, a Švedskoj su premašile 20 odsto.
Kod jagnjetine i kozjeg mesa, prosječna inflacija u EU iznosila je sedam odsto, ali je u šest zemalja rast bio veći od 10 odsto.
Među članicama EU, najveći rast zabilježen je u Poljskoj (14 odsto), zatim u Portugalu i Irskoj (po 13 odsto), dok su Švedska (11 odsto) i Španija (10 odsto) takođe imale značajno povećanje cijena.
Svijet
DRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!
Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.
Situacija je u jednom trenutku toliko eskalirala da je nakon slijetanja u Grčku na avion pozvana policija.
Nevrijeme promijenilo plan leta
Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.
Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.
Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun.
Pobuna putnika ispred kokpita
Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo.
“To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna”, ispričao je jedan od putnika za britanske medije.
Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota.
“On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac”, vikali su nezadovoljni putnici.
Policija intervenisala u Solunu
Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion.
“Nema šanse da nas možete zadržati ovdje”, poručivali su.
Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.
Pijani putnik i nestašica hrane
Problemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio “potpuno pijan”, ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.
Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište.
“Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno”, ispričao je jedan od putnika.
Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.
Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali.
“Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže”, rekao je jedan od putnika.
Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.
Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja
Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu.
“Pozdrav, Albanijo”, rekao je pilot nakon slijetanja.
Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.
Svijet
VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.
Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.
Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.
“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.
“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.
Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.
Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.
Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.
Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.
Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.
On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.
Svijet
“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.
Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.
“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.
Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.
“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.
On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.
Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.
Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.
“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.
Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.
Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.
On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.
Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.
On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.
Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Politika2 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Društvo2 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo3 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo3 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
-
Sport3 dana agoFIFA REKLA „DA“: Argentina dobila posebno odobrenje pred veliki okršaj s Engleskom
