Connect with us

Svijet

INFLACIJA HRANE ŠIROM EVROPE: Koji proizvodi su najviše poskupjeli u 2025. godini?

Čokolada, meso i smrznuto voće spadaju među proizvode koji su tokom 2025. zabilježili najveći rast cijena u Evropi, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Iako je prosječna inflacija hrane u EU bila umjerena, razlike među zemljama i vrstama namirnica bile su izrazite.

Cijene hrane u Evropskoj uniji porasle su u prosjeku za 2,8 odsto u 2025. u odnosu na prethodnu godinu.

Međutim, kod pojedinih proizvoda inflacija je bila znatno viša i dostizala je i do 10 odsto, pokazuju podaci Eurostata.

Koje zemlje su imale najveću inflaciju hrane u 2025? Koji proizvodi su najviše poskupjeli, a gdje su cijene čak i pale?

Drastičan rast cijena hrane u Turskoj
Turska se izrazito izdvaja po rastu cijena hrane, one su tokom 2025. godine skočile čak 32,8 odsto, što dodatno ukazuje na šire inflatorne probleme u toj zemlji.

Unutar Evropske unije, najveću inflaciju hrane zabilježila je Rumunija – 6,7 odsto.

Tokom 2025. godine visoka inflacija hrane bila je prisutna u djelovima istočne i jugoistočne Evrope. Rumunija, Bugarska, baltičke zemlje i zemlje Balkana uglavnom su bilježile stope između 4 i 7 odsto, znatno iznad prosjeka EU.

Švajcarska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene hrane pale, za 1,1 odsto, dok su na Kipru ostale nepromijenjene.

Među četiri najveće ekonomije EU, Francuska je imala najnižu stopu inflacije hrane, svega 0,7 odsto, što je ujedno treća najniža stopa među 36 evropskih zemalja obuhvaćenih analizom.

U Njemačkoj i Španiji inflacija hrane iznosila je 2,1 odsto, dok je Italija imala najvišu stopu među vodećim ekonomijama EU, i to 2,5 odsto.

Dvocifrena inflacija kod čokolade, smrznutog voća i mesa
Od ukupno 64 osnovna prehrambena proizvoda koje prati Eurostat, cijene su pale kod osam proizvoda, dok su kod jednog ostale iste. Svi ostali zabilježili su rast cena tokom 2025. u poređenju sa 2024. godinom.

Najveći rast zabilježen je kod tri proizvoda sa dvocifrenom inflacijom.

Čokolada je najviše poskupjela, čak 17,8 odsto, zatim smrznuto voće sa rastom od 13 odsto, dok su govedina i teletina poskupjele za 10 odsto.

Značajan rast cijena bilježe i jaja (8,4 odsto), maslac (8,3 odsto), kao i jagnjetina i kozje meso (7,2 odsto).

Cijene šećera, džema i meda porasle su za 6,8 odsto, dok je sveže punomasno mlijeko poskupjelo za 5,7 odsto.

Proizvodi od korijenastog povrća poskupjeli su za 5,5 odsto, svježe ili rashlađeno voće za 5,4 odsto, dok je ukupna kategorija voća zabilježila rast od 5,3 odsto.

Jestiva ulja i konzervisano voće poskupjeli su za po 4,7 odsto. Živinsko meso je skuplje za 4,4 odsto, a sušeno voće i orašasti plodovi za 4,2 odsto.

Koji proizvodi su pojeftinili?
S druge strane, kod pojedinih proizvoda zabilježen je pad cijena.

Najveće pojeftinjenje imalo je maslinovo ulje, čak 22,9 odsto, nakon snažnog rasta cijena u prethodnim godinama.

Cijene šećera pale su za 11 odsto, ulja i masti za 5,4 odsto, dok je krompir pojeftinio za 5,2 odsto.

Razlike među zemljama po vrstama proizvoda
Godišnje promjene cijena hrane značajno su se razlikovale od zemlje do zemlje.

Šest proizvoda sa najvećim rastom cijena u EU poskupelo je za više od sedam odsto, ali sa velikim razlikama među državama.

Cijene čokolade porasle su za više od 30 odsto u tri zemlje – Poljskoj (33 odsto), Litvaniji (32 odsto) i Estoniji (32 odsto), dok je u Albaniji zabilježen rast od svega 1 odsto.

Kod smrznute hrane, inflacija se kretala od 2 odsto na Islandu do čak 32 odsto u Estoniji, pri čemu za neke zemlje podaci nisu bili dostupni.

Cijene govedine i teletine u pojedinim državama porasle su za više od 20 odsto, što je dvostruko više od prosjeka EU. Najveći rast zabilježen je u Holandiji (23 odsto), Hrvatskoj (22 odsto) i Letoniji (21 odsto). U Švajcarskoj cijene su ostale iste, dok su Francuska (5 odsto) i Italija (6 odsto) imale najmanji rast.

Jaja, kao jedan od najčešće korišćenih prehrambenih proizvoda, poskupjela su za 20 odsto ili više u pet zemalja. Najveći rast zabilježen u Češkoj (29 odsto), Slovačkoj (27 odsto), Portugalu (21 odsto) i Mađarskoj (20 odsto).

Inflacija cijena jaja značajno varira širom Evrope, u nekim zemljama rast je bio minimalan, dok su u pojedinim državama cijene čak i pale.

Cijene maslaca dostigle su dvocifren rast u 12 zemalja, a Švedskoj su premašile 20 odsto.

Kod jagnjetine i kozjeg mesa, prosječna inflacija u EU iznosila je sedam odsto, ali je u šest zemalja rast bio veći od 10 odsto.

Među članicama EU, najveći rast zabilježen je u Poljskoj (14 odsto), zatim u Portugalu i Irskoj (po 13 odsto), dok su Švedska (11 odsto) i Španija (10 odsto) takođe imale značajno povećanje cijena.

Svijet

KRVAVI NAPAD U ŠKOLI: Ubijeno troje djece i nastavnik, napadač mrtav

Troje djece i jedan nastavnik ubijeni su u pucnjavi u osnovnoj školi Silver Rail u gradu Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon.

Još jedno dijete i nastavnica teško su povrijeđeni, a osumnjičeni za napad, šesnaestogodišnjak iz Benda, smrtno je ranjen nakon intervencije jednog građanina, saopštile su lokalne vlasti.

Prema riječima načelnika policije Benda Majka Kranca, ubijena djeca imala su pet, osam i 11 godina. Povrijeđeni sedmogodišnjak i nastavnica stara 54 godine prevezeni su u bolnicu u kritičnom stanju.

Kako prenosi ABC News, pucnjava je počela nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu u četvrtak, kada je policija dobila prijavu vozača da je na njega više puta pucano. Ubrzo su uslijedili pozivi hitnim službama zbog naoružane osobe koja je ušla u osnovnu školu.

Prema preliminarnim rezultatima istrage, osumnjičeni je pucao u zaključana vrata kako bi ušao u školsku zgradu. Policija nije objavila njegov identitet niti je potvrdila da li je pohađao tu školu ili poznavao nekoga od učenika i zaposlenih.

Osumnjičeni je smrtno ranjen nakon što je jedan član lokalne zajednice intervenisao i zaustavio ga. Guvernerka Oregona Tina Kotek zahvalila je nastavnicima, školskom osoblju i pripadnicima hitnih službi na brzoj reakciji, posebno ističući građanina čija je hrabra intervencija, kako je navela, spriječila dalji gubitak života.

U istragu su uključeni i federalni agenti FBI-ja, potvrdio je direktor te agencije Keš Patel. Na mjesto pucnjave upućeni su i pripadnici Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

Nakon napada policija je evakuisala školu i pregledala prostoriju po prostoriju. Za porodice učenika uspostavljeno je mjesto za okupljanje u obližnjoj crkvi, dok su sve nastavne aktivnosti, školske manifestacije i sportski događaji u školskom okrugu Bend-La Pajna otkazani.

Istraga o motivima napada i svim okolnostima tragedije je u toku.

Nastavi čitati

Svijet

Od obične oluje do kategorije 5 za samo 24 sata: El NINJO NAPRAVIO “ČUDOVIŠTE”

Nova studija otkriva kako su klimatske promjene i El Ninjo doprinijeli jačanju uragana Polo, koji je postao najdugotrajnija oluja 5. kategorije na Pacifiku.

Nova studija pokazuje da su klimatske promjene i El Ninjou kombinaciji doprinijeli eksplozivnom jačanju prošlomjesečnog uragana Polo, koji je postao najdugotrajnija oluja 5. kategorije ikada zabilježena na Pacifiku.

Globalno zagrijavanje izazvano sagorijevanjem uglja, nafte i gasa bilo je veći od dva krivca, dodavši skoro 10 km/h njegovoj već zastrašujućoj snazi, navodi se u zajedničkoj studiji koju su 14. oktobra objavili naučnici iz organizacija World Weather Attribution i Climate Central. El Ninjo je doprinio nešto manje, oko 8 km/h, izjavio je koautor studije, piše Euronews.

Klimatske promjene učinile su uslove koji su podstakli uragan 23 puta vjerovatnijim, dok ih je El Ninjo, prirodno i privremeno zagrijavanje dijelova Pacifika, učinio 14 puta vjerovatnijim, pokazalo je istraživanje. Sve to povezano je s temperaturom okeana od 31,2 stepena, što je i do 2 stepena toplije od prosjeka, navodi se u studiji.

Ova godina, sa izuzetno snažnim El Ninjom, oborila je rekorde po jačini i dugotrajnosti pacifičkih oluja. Polo je postavio rekord po vremenu provedenom u 5. kategoriji na Pacifiku – čak dva i po dana.

“El Ninjo dolazi i prolazi, ali klimatske promjene postaju samo gore”

“I El Ninjo i klimatske promjene učinili su ovaj uragan jačim nego što bi inače bio, ali efekat klimatskih promjena je još veći od uticaja El Ninja”, kaže klimatska naučnica i koautorka studije Friderike Oto.

“El Ninjo dolazi i prolazi, ali klimatske promjene postaju samo gore. To znači da sada svaki uragan koji se pojavi u istočnom Pacifiku nosi barem ovaj potpis klimatskih promjena koji ga čini jačim. I sve dok nastavimo da sagorijevamo fosilna goriva, taj uticaj će samo rasti”, dodaje Oto.

Istraživači su zaključili da bi i bez klimatskih promjena i El Ninja Polo svakako bio razorna oluja. Međutim, svaki djelić dodatne brzine vjetra može dramatično povećati štetu.

Dešifrovanje naglog jačanja Pola

Iako je uragan Polo na kraju znatno oslabio prije nego što je stigao do slabo naseljenog dijela Meksika, naučnici su i dalje fascinirani činjenicom da je u roku od oko 24 sata od tropske oluje prerastao u uragan maksimalne, 5. kategorije.

Studija stavlja različite atmosferske opasnosti u pravu perspektivu, navodi Kristina Dal (*Kristina Dahl*), klimatska naučnica i potpredsjednica za nauku u neprofitnoj organizaciji Climate Central iz Nju Džersija.

“To je snažan podsjetnik da, iako El Ninjo trenutno premješta opasnosti širom svijeta i mijenja raspored poplava i suša, dominantan faktor iza svega ovoga i dalje ostaju klimatske promjene”, kaže ona.

Istraživanje se bavilo toplom vodom koja hrani oluje, koristeći je kao mjerilo maksimalne snage koju one mogu dostići. Međutim, studija se nije fokusirala na smicanje vjetra na višim nivoima atmosfere, gdje El Ninjo ima ogroman uticaj. El Ninjo obično na Atlantiku pojačava te visinske vjetrove koji razbijaju oluje. Ipak, na Pacifiku, usljed promjena u obrascima strujanja vazduha, El Ninjo zapravo smanjuje vjetrove koji bi inače oslabili oluje.

Dvije grupe istraživača mjerile su uslove na donekle različite načine i koristile različite tehnike, ali su došle do istog opšteg zaključka, što im uliva dodatno povjerenje u rezultate. Ipak, ova brza studija još nije prošla stručnu recenziju, koja predstavlja zlatni standard u nauci.

Kako bi izračunala uticaj klimatskih promjena na Pola, oba tima su koristila naučno prihvaćenu metodu poređenja onoga što se dogodilo u našem toplijem, stvarnom svijetu sa hipotetičkim svijetom koji se nije zagrijao za 1,4 stepena u odnosu na predindustrijski period.

Međusobni uticaj El Ninja i klimatskih promjena

Koautor studije Denijel Gilford, naučnik iz organizacije *Climate Central*, kaže da je proces koji su posmatrali sličan automobilima na putu. Smicanje vjetra izazvano El Ninjom može biti crveno svjetlo, kao na Atlantiku, ili zeleno svjetlo, kao na Pacifiku. Na Pacifiku to zeleno svjetlo daje slobodan prolaz, a voda, zagrijana i klimatskim promjenama i El Ninjom, djeluje poput vozača koji stisne gas do daske.

Atmosferski naučnik sa Univerziteta u Olbaniju Brajan Tang, koji nije učestvovao u studiji, kaže da je u početku bio iznenađen time što je istraživanje pokazalo da su klimatske promjene imale veći uticaj na Pola, “s obzirom na to koliko je ovaj El Ninjo ekstreman; ipak, sa dugoročnog stanovišta, rezultat možda i nije toliko iznenađujući koliko djeluje na prvi pogled”.

Međutim, još trojica nezavisnih naučnika – Džef Masters, Majkl Man i Karl Šrek navode da vjeruju kako studija potcjenjuje udio klimatskih promjena u snazi uragana Polo. Masters ukazuje na Gilfordovu studiju iz 2024. godine koja je utvrdila da su klimatske promjene dodale 30 km/h brzini uragana na Atlantiku u periodu od 2019. do 2023. godine.

Gilford priznaje da bi izvještaj mogao donekle potcijeniti uticaj klimatskih promjena, ali objašnjava da je uzeo u obzir i druge uslove i opredijelio se za konzervativniji pristup u procjenama.

Nastavi čitati

Svijet

NOVE TENZIJE IZMEĐU TRAMPA I ZELENSKOG: Ukrajinski predsjednik prepreka miru

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski prepreka za okončanje sukoba u Ukrajini.

Tramp je za američku medijsku kuću “Njuzmaks” rekao da će mirovni sporazum biti jedino moguć bez Zelenskog koji, kako kaže, “nije dobar momak za pregovore”.

“On ne želi dogovor. Tvrdi da hoće, ali to ne želi. Nisam veliki obožavalac Zelenskog”, istakao je Tramp i izrazio je očekivanje da će sukob u Ukrajini uskoro biti završen.

Njemačka novinska agencija DPA navodi da su se Tramp i Zelenski više puta sporili.
Zelenski je početkom sedmice izrazio žaljenje nakon što je Tramp postigao saglasnost sa Moskvom da Rusija isporuči više od 300.000 tona dizela Americi i na globalno tržište a zauzvrat je ublažio sankcije.

Zelenski je u razgovorima sa britanskim novinarom Pirsom Morganom izrazio žaljenje što Ukrajina “gubi snažnog partnera”.

Nastavi čitati

Aktuelno