Potpuni raspad elektroenergetskog sistema BiH i priobalnog dijela Hrvatske desio se za samo 60 do 90 sekundi, a da bi ovakve i slične situacije bile spriječene prijeko je potrebno ulagati u prenosnu mrežu.

Kazali su ovo “Glasu Srpske” u Nezavisnom operater sistemu (NOS) BiH povodom iznenadnog nestanka struje, koji se u petak dogodio u zemljama zapadnog Balkana, ali i decidno pojasnili šta se sve dešavalo u regionu, odnosno odakle je havarija na elektromreži krenula.

– Prema prvim preliminarnim analizama koje su prezentovane na telekonferenciji u organizaciji Evropske asocijacije operatera prenosnih sistema za električnu energiju, raspad je krenuo u 12.20 časova u elektroprenosnoj mreži Albanije ispadom interkonektivnog dalekovoda 400 kV Zemlak (Albanija) – Kardia (Grčka). Iako je ovom ispadu prethodio ispad dalekovoda 400 kV Podgorica dva – Ribarevina u Crnoj Gori, prenosna mreža Crne Gore i susjednih sistema je bila u pogonu sa normalnim pogonskim parametrima – navode u NOS-u.

Naglašavaju da je, nakon ispada pomenutog dalekovoda Zemlak – Kardia došlo do kaskadnih ispada 400 kV, 220 kV i 110 kV dalekovoda u Albaniji nakon čega se incident prenio u elektroenergetski sistem Crne Gore, uzrokujući ispad 220 kV dalekovoda Mojkovac – Podgorica jedan.

– Na ovaj način prenosni sistem Crne Gore je ostao vezan na elektroenergetski sistem BiH uz injektiranje snage od 400 MNj istosmjernim kablom iz Crne Gore ka Italiji. Međutim usljed prekomjernih tokova električne energije od sjeveroistočnog dijela BiH ka jugu, došlo je do naponskog kolapsa i kaskadnog ispada svih interkonektivnih vodova između BiH i Crne Gore u 12.22 časa, što dalje uzrokuje potpuni raspad elektroenergetskog sistema BiH i priobalnog dijela Hrvatske koji se dogodio u narednih 60 do 90 sekundi – naglašavaju u NOS-u .

S obzirom na to da je elektroenergetski sistem BiH, podsjećaju u NOS-u, sastavni dio jedinstvenog prenosnog sistema kontinentalne Evrope, ovakav epilog događanja u BiH i dijelu Hrvatske je bio neminovan i bez mogućnosti sprečavanja eskalacije imajući u vidu količinu energije koja se u tom trenutku prenosila preko BiH i brzinu kaskadnih ispada u regiji.

– S ciljem boljeg razumijevanja situacije napomenućemo da prenosna moć 400 kV dalekovoda iznosi 1.300 MNj, a u trenutku raspada sistem za nadzor prenosne mreže BiH u dispečerskom centru NOS-a BiH-a bilježi tokove snage i do 2.250 MNj po pojedinim 400 kV dalekovodima – navode u NOS-u.

Napominju da za razliku od 20. juna ove godine, kada se desila slična situacija sa znatno manjim tranzitnim tokovima struje preko BiH, gdje je pravovremenom reakcijom operativnog osoblja dispečerskog centra NOS-a spriječen raspad elektroenergetskog sistema BiH, događaj od samo dan kasnije, odnosno od petka, zbog svog intenziteta i brzine eskalacije bio je u potpunosti van operativne kontrole dispečerskog centra i mogućnosti sprečavanja.

Navode i da bi ovakve i slične situacije bile spriječene od izuzetne je važnosti da elektroenergetski sistem BiH bude ojačan prijeko potrebnim investiranjem u prenosnu mrežu.

– Zbog zastarjelosti i promjene ustaljenih obrazaca rada elektroenergetskih sistema, odnosno integracija obnovljivih izvora energije, prenosna mreža ne može adekvatno da odgovori na sve izazove – kazao je “Glasu Srpske” direktor NOS-a Nemanja Pandurević.

Analiza

Iz NOS-a navode da će detaljna analiza u skladu sa ustaljenom praksom Evropske asocijacije operatora prenosnih sistema za električnu energiju događaja koji se dogodio u petak biti rađena u narednim sedmicama.

– Javnost će o detaljima te analize biti pravovremeno obaviještena, a ono što se sa sigurnošću može potvrditi jeste da su događanja u elektroenergetskom sistemu BiH posljedica regionalnih energetskih incidenata – naveli su u NOS-u.

Pristojan rod dobrog dijela vrsta sezonskog voća i povrća uticao je na to da u narednom periodu neće biti divljanja njihovih cijena, a sasvim je izvjesno i pojeftinjenje nekih vrsta, potvrdili su voćari i povrtari iz Srpske.

Prošle godine su se, podsjetimo, domaćice hvatale za glavu kada su u jesen punile špajze zimnicom, dok ovog ljeta i jeseni takav scenario, po svemu sudeći, ne bi trebalo da se desi.

Potrošači kažu da su u trgovinama već primijetili da je, primjera radi, krompir danas dosta cjenovno pristupačniji nego prošle godine.

– Na akcijama se mladi krompir može kupiti već za 0,89 KM, pa do 1,20 KM po kilogramu. I kvalitet je dobar, skoro sam kupovala i pričam vam iz iskustva. To prošle godine u ovo doba nije bilo nigdje. Cijene su lane bile dosta više – priča jedna Banjalučanka.

Njenu priču potvrđuju i povrtari.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kaže da je ovo bila klimatološki jako povoljna godina, za razliku od prošle, koja je bila veoma loša, pa su cijene bile “jake”. Sve to je uticalo i na ovogodišnje prinose.

“U dobroj mjeri se povećala proizvodnja, a tržište je snabdjeveno našim, domaćim proizvodima, 100 odsto, ali su cijene za proizvođače jako niske. Ako bude nastavljen ovaj trend i godina kakva jeste, što se tiče stanovništva, možemo reći da imamo dovoljno svega i da će biti pristupačno za potrošače”, rekao je Ilić za “Nezavisne novine”.

On dodaje da je, primjera radi, krompir sada 0,50 KM po kilogramu u veleprodaji, kupus već od 0,20, krastavac 0,30, a paprika od marku do 1,20.

– Kako sada stvari stoje, nadamo se samo da će godina izaći bez nepogoda. To bi moglo i proizvođače i potrošače dodatno opteretiti. Povrća ima dovoljno, sada imamo i viškove, ima nekih informacija da će neke količine krompira biti izvezeno i u Hrvatsku – rekao je Ilić za “Nezavisne novine”.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, priča da računaju da neće biti poskupljenja, već, naprotiv, pojeftinjenja pojedinih vrsta voća. Znaju voćari, kaže, da je pala kupovna moć potrošača, te se ove godine očekuju možda i nešto niže cijene u odnosu na prošlogodišnje.

– Ne bi bilo realno da sezonsko voće poskupi. Ne može se to dugo čuvati u hladnjačama, te rane sorte. Treba to brzo prodati, a što je niža cijena, više se voća kupuje. Kada su cijene visoke, kupuje se u manjim količinama – rekao je Dojčinović za “Nezavisne novine” i dodao da bi pojedine vrste voća trebalo i da pojeftine, bar one koje su rodile dobro.

Za sada je nejasno kako će se u periodu ispred nas kretati cijene mesa. Sve, ipak, ukazuje na to da do većih varijacija uskoro ne bi trebalo da dođe.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kaže da se i dalje uvozi i juneće i svinjsko meso, te da u prilog tome govori i činjenica da je došlo do drastičnog pada cijene prasadi sa 12 na šest maraka, u veoma kratkom periodu.

– S druge strane, zadržana je cijena tovnih svinja na nekih 5,5 KM po kilogramu žive mjere, dok meso u mesnicama jedino pojeftinjuje na akcijama. Nema ga u redovnoj prodaji po nižoj cijeni. Trend je da će se do kraja ljetnje sezone zadržati na ovom nivou, a vidjećemo šta će biti kada krene tradicionalni svinjokolj i potražnja za tovnim svinjama – rekao je Marinković za “Nezavisne novine”.

Stari most u Trapistima, koji je obnovljen prošle godine, krije jednu zanimljivu priču.

Naime, riječ je o ostavština koja je Banjaluci ostala od monaškog reda Trapista.

Legenda kaže da je most napravljen uz pomoć posebne tehnologije koju su znali ovi monasi, te da je svaki pokušaj kasnije da se isti most napravi (odnosno prebaci) malo niže, završio tako što je Vrbas, svojom brzinom i jačinom, most odnio. Tako da se na kraju od toga odustalo, te je osnovna konstukcija mosta ostala ista.

U fotografijama možete pogledati kako most izgleda danas.

U blizini se nalazi i kafić sa pogledom na Vrbas.

Malo više od ove lokacije nalazi se i prva hidrocentrala izgrađena u Banjaluci, piše Blink.