Connect with us

Politika

INICIJATIVA PREDATA! Ima li većine za smjenu Konakovića?

SDA i DF predali su inicijativu za smjenu Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH. Inicijativu za rekonstrukciju Savjeta ministara BiH potpisalo je 11 poslanika ove dvije stranke, i veliko je pitanje ko će ih još podržati i da li će imati većinu.

Da bi smjena uspjela neophodno je obezbjediti većinu od 22 poslanika s obzirom da Predstavnički dom broji 42 poslanika koji dolaze sa teritorije FBiH (28) i teritorije Republike Srpske (14). Osim proste većine od 22 poslanika koja je neophodna, potrebno je obezbijediti i entitetsku većinu, a koja podrazumijeva najmanje trećinu glasova sa teritorije svakog entiteta. Dakle, osim većine od 22 poslanika neophodno je obezbjediti da u tim glasovima bude najmanje deset glasova iz Federacije i najmanje pet glasova iz Republike Srpske.

S obzirom da SDA i DF zajedno već imaju 11 poslanika, entitetska većina iz Federacije BiH je obezbjeđenja, a ako pretpostavimo da će smjenu podržati SNSD sa svojim partnerima Ujedinjenom Srpskom i DEMOS-om koji imaju ukupno osam glasova, entitetska većina za smjenu i iz Republike Srpske takođe je obezbjeđenja, međutim da bi smjena uspjela nedostaje još najmanje tri glasa s ozbirom da SDA, SNSD, US, DEMOS i DF zajedno imaju 19 glasova.

Dalje, “trojka”, odnosno koalicija koja podržava Konakovića (SDP, NiP i Naša stranka) u ovom trenutku broji deset poslanika s tim da ih podržava i jedan poslanik Bosanskohercegovačke inicijative – Suad Kasumović. To znači da smjena Konakovića zavisi od toga kako će glasasti pet poslanika iz Kluba SDS-PDP-Lista za pravdu ili četiri poslanika iz Kluba koji kontroliše HDZ.

Ako pretpostavimo da SDS-PDP i Lista za pravdu i red ne glasaju za smjenu Konakovića s obzirom da su nedavno zajedno sa njim smjenili Nebojšu Radmanovića sa mjesta člana Kolegijuma Predstavničkog doma, i da to ne učini ni HDZ koji sa Konakovićim učestvuje u Vladi FBiH, neophodno je da za smjenu glasaju dva poslanika Nes za nove generacije (NES) te Šemsudin Mehmedović koji djeluje kao nezavisni poslanik, ili Klub poslanika HDZ-a koji okuplja četiri poslanika.

Podsjećanja radi, kao što smo već naveli, Predstavnički dom broji 42 poslanika i to osam poslanika ima SDA, šest poslanika ima SNSD, pet SDP, četiri HDZ, dok po tri psolanika imaju DF i NiP, a po dva NES, Naša stranka, PDP, SDS. Po jednog poslanika imaju Bosanskohercegovačka incijativa – Kasumović Fuad, DEMOS, Ujedinjena Srpska i Lista za pravdu i red, a tu je i Mehmedović kao nezavisni poslanik.

U suštini, da bi smjena Konakovića prošla, kako stvari sada stoje neophodno je da za nju glasaju ili HDZ sa svoja četiri poslanika, ili PDP-SDS-Lista za pravdu i red koji imaju pet poslanika, ili pak dva poslanika NES-a i Šemsudin Mehmedović.

Politika

CILJ JE LIČNA SLOBODA BEZ OBZIRA NA CIJENU: Tajni odlazak Dodika, Stevandića i Viškovića u Sud BiH je NACIONALNO PONIŽENJE i prevara srpskog naroda

Narodna skupština Republike Srpske je zgažena nakon odluke najviših zvaničnika Republike Srpske da u tajnosti odu u Sud BiH i istrguju ukidanje pritvora. Neustavne institucije, kako su ih nazivali i donijeli zakone kojima se zabranjuje njihov rad u RS, su na taj način priznate, a narod prevaren, rekao je u rubrici “Bez uvijanja”, Jutarnjeg programa BN TV Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke.

Umjetnost je u životu ići i ne sudariti se sa samim sobom, a ponašanje najviših zvaničnika Srpske pred Sudom BiH, bio je lančani sudar u političkom smislu, kaže Stanivuković i dodaje:

“Višković sa Dodikom, Dodik sa Dodikom, Dodik sa Stevandićem, Stevandić sa Stevandićem i opet sa Viškovićem. To je nacionalno poniženje, to je jedno lično poniženje svakog od njih. To je prevara srpskog naroda”.

Njihov cilj je, kaže Stanivuković. lična sloboda, do koje se dolazi tako što se atmosfera zagrije do usijanja, a onda pregovarate izdajom i gaženjem sopstvenog naroda.

Stanivuković je komentarisao i najnovije Šmitovo nametanje o “Vijaduktu” i skenerima.

“`Vijadukt` je nepoštovanje ugovornih obaveza. Ostavili su nas bez 50, 60 škola. Vidjeli ste galamu Dodika, ali nijednom nije rekao nećemo poštovati”, kaže Stanivuković.

On kaže i da ga raduje da izbori budu fer i pošteni i da građani počnu vjerovati da je njihov glas zaista njihov. Istakao je i da, u slučaju osuđujuće drugostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku, nije za prijevremene izbore, te da je o tome obavijestio opozicione kolege.

“Ja sam rekao ovako, ovo je naš stav. Mi ga branimo, mi smo sigurni da je ispravan. Ako vi smatrate drugačije, da mi niko ne bi prišio kako radim za nečiji interes, mi ćemo vas podržati u tome, ali PDP nije zainteresovan ni da daje kandidate ni da ide u tom pravcu. Hiljade razloga, zamislite sada , birate predsjednika na pet mjeseci, idu opet izbori, dva izborna ciklusa, krize, ovi hoće po ovom izbornom zakonu, ovi po onom. I šta se opet dešava, u devet mjeseci društvo je zatočeno samo politikom”, kaže Stanivuković.

Otkriva i da se vode razgovori o ideji udruživanja PDP-a sa drugim političkim subjektima i pokretima, ali da još nije vrijeme da priča o detaljima.

“Ambicija našeg ukrupnjavanja, da taj naš neću reći pokret, nije to ta odluka, ali buduća politička platforma, po broju mandata i svemu, može biti ona koja će biti vodeća i sutra praviti nove većine i sastavljati nove vlade koje će ovoj zemlji donijeti reforme”.
Stanivuković odbacuje sve kritike o izboru hrvatske firme za posao javne rasvjete u Banjaluci težak 35 miliona maraka, ističući da je proveden međunarodni tender i izabran najpovoljniji ponuđač. Ističe da će se u narednih 15 godina za struju izdvajati 10 miliona manje, te da se taj novac može usmjeriti u druge projekte važne za građane Banjaluke.

 

Nastavi čitati

Politika

Kako će teći proces glasanja na izborima uz NOVE TEHNOLOGIJE?

Iako je Centralna izborna komisija BiH (CIK) na prethodnim izborima sprovela nekoliko pilot projekata u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija predviđa samo optičko skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača.

To će biti jedine novine u slučaju da se u djelo sprovede nalog Kristijana Šmita, koji je nametnuo odluke o finansiranju tih projekata.

Sve ostalo, o čemu se posljednjih dana moglo čuti u javnosti, kao što je postavljanje kamera na svim biralištima itd…, neće biti obuhvaćeno, i na izborima 2026. godine jedine novine biće elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića.

To će u praksi značiti da će prilikom dolaska na glasačko mjesto birač biti identifikovan elektronski, odnosno u uređaj će staviti svoju ličnu kartu i svoj identitet potvrditi otiskom prsta, a nakon glasanja, listić će umjesto u kutiju morati provući kroz skener koji će automatski registrovati kome je dat glas i da li je listić važeći ili nije.

“Procjenjuje se da bi postavljanje 6.000 uređaja za verifikaciju birača, kao i 6.000 skenera glasačkih listića, te sprovođenje svih drugih neophodnih aktivnosti koštalo okvirno oko 112.500.000 KM za izbore 2026. godine. Ove količine uključuju rezervne uređaje za nepredviđene slučajeve. Dodatno, procjena uključuje sve kapacitete koje CIK treba da izgradi, poput novih zapošljavanja, kupovine i pripreme uređaja i podrške potrebne za primjenu izborne tehnologije”, piše u Studiji izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija koju je izradio CIK.

Iz Studije se može zaključiti da će eventualno uvođenje novih izbornih tehnologija biti i veliki logistički izazov, pa tako, recimo, osim članova biračkog odbora, na dan izbora biće potrebno i 5.300 operatera koji će instalirati i deinstalirati opremu na početku i na kraju glasanja. Osim njih 5.300, biće neophodno obezbijediti i do pet odsto rezervnih operatera.

Osim toga, planiran je i angažman 650 tehničara, a svaki od njih bio bi zadužen za deset biračkih mjesta, a plan je i da se uspostavi “nacionalni pozivni centar za podršku”, koji bi služio kao podrška operaterima i tehničarima na terenu, a u njemu bi radilo 70 osoba, sedam supervizora i jedan koordinator.

Uz te logističke, neophodno bi bilo osigurati i skladište za skladištenje elektronske opreme i za te namjene potreban je prostor od oko 1.500 kvadrata, gdje je procjena da će se uskladištiti 600 standardnih paleta. Za “pripremnu površinu” trebaće hiljadu kvadrata prostora, gdje bi radilo oko 90 operatera na vrhuncu rada, a uz sve to neophodna je i administrativna površina koja bi se prostirala na 200 metara kvadratnih.

Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije, nedavno je rekla da će se već ove sedmice početi raditi na operativnom planu, te da su već tražili da ministarstva i agencije pošalju svoje predstavnike kako bi pomogli CIK-u.

“Do sada smo dobili predstavnike IDDEEA, Ministarstva transporta i komunikacija, Agencije za javne nabavke, Agencije za zaštitu ličnih podataka. Još uvijek čekamo da nam Ministarstvo finansija i Ministarstvo bezbjednosti dostave svoje predstavnike. Za sada je ovo dovoljno da već naredne sedmice počnemo praviti operativni plan”, rekla je prošle sedmice Hadžiabdićeva, a prenijeli su mediji u Federaciji BiH.

Podsjećanja radi, Šmit je nedavno nametnuo odluku koja podrazumijeva da se obezbijedi novac za potrebe uvođenja novih tehnologija, i to onoliko koliko CIK bude tražio. Procedura, po Šmitovim nametnutim odlukama, podrazumijeva da CIK uputi zahtjev Ministarstvu finansija i trezora, koje će biti u obavezi da ga odobri u roku od sedam dana, a nakon toga dostavi sredstva na račun CIK-a. U slučaju da ministar, u ovom slučaju Srđan Amidžić, ne postupi po tom zahtjevu, njegov zamjenik Mehmed Hasanović biće u obavezi da to uradi.

Nakon operativnog plana CIK-a, treba očekivati da se u skorije vrijeme raspiše tender za nabavku opreme, koji će biti međunarodni i koji može trajati nekoliko mjeseci.

Uvođenje novih tehnologija u izborni proces komentarisao je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, koji je rekao da BiH trebaju transparentni i pravedni izbori, te da ima jako puno pristupa za to.

“Da li je trebalo izdvojiti 100 miliona za opremu, zašto je nema negdje drugo, da li toliko vrijedi, neka to rade eksperti, mi nećemo ulaziti u to. Mi ćemo dati svoje predstavnike ispred HDZ-a, kako bismo osigurali da ne bude zloupotreba. Mi ćemo podržati sve elemente koji će osigurati čistoću na izborima. Za nas je, što se tiče Izbornog zakona, broj jedan ono što smo predlagali i to ćemo staviti na glasanje kada dobijemo adekvatnu većinu”, naglasio je Čović.

Potrebno za nove tehnologije na izborima
– 112,5 miliona KM

– 6.000 skenera

– 6.000 uređaja za identifikaciju birača

– 5.300 operatera

– 650 tehničara

– Više od 70 ljudi u “nacionalnom centru”

– Prostor od 1.500 kvadrata

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ: Više ništa nije pravno ni političko – VIADUKT AFERA POSTAJE KLASIČNA MAFIJAŠKA ŠEMA!

Gradonačelnik Banje Luke, Draško Stanivuković, uputio je oštre kritike povodom aktuelne afere „Vijadukt“, navodeći da se ona pretvorila u „klasičnu mafijašku šemu“ u kojoj je sve postalo jasno osim – ko je tačno kriv.

„Očigledno ekonomija u BiH nije na zavidnom nivou, zdravstvo i obrazovanje su uništeni, ali turizam, izgleda, cvjeta. Samo u takvoj državi jedan ‘turista’ može da naređuje, a ministar poslušno izvršava“, poručio je Stanivuković, aludirajući na Kristijana Šmita.

Naglasio je da iako je vlast Republike Srpske direktno odgovorna za sporni ugovor sa firmom „Vijadukt“, ceh od 120 miliona KM platiće građani, dok se, kako tvrdi, odluke visokog predstavnika sprovode bez pitanja.

„Šmit odlučuje, a SNSD izvršava – bez otpora. Sve ukazuje na političku prevaru decenije“, ocjenjuje Stanivuković.

Posebno se osvrnuo na ponašanje ministra finansija Srđana Amidžića, koji je, kako kaže, od početnog protivljenja plaćanju iz budžeta Srpske, preko predlaganja da novac ide iz dobiti Centralne banke, došao do toga da – kada Šmit odluči – poslušno sve sprovodi.

„Jedan od argumenata mu je bio i račun na Kanalskim ostrvima, ali to pominje tek sada, iako afera traje godinama. Sada kaže da je Šmit nelegalno ovlastio njegovog zamjenika – a zašto onda ne traži njegovu odgovornost?“ pita Stanivuković.

Na kraju postavlja ključno pitanje:

„Ako SNSD stvarno ne priznaje Kristijana Šmita, zašto izvršava apsolutno sve njegove odluke?“

Nastavi čitati

Aktuelno