Connect with us

Politika

Dodik pita: “Kada ćemo mi Srbi jednom naučiti da budemo PAMETNI”

Kada ćemo mi Srbi jednom naučiti da budemo pameti, upitao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i poručio da je Srbiji u ovom trenutku potrebna stabilnost, a predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću snaga da se izbori sa svim pritiscima koje ima spolja i iznutra.

U intervjuu za Televiziju Tanjug, Dodik je istakao da se vlast jedino može dobiti na izborima, a ne na ulici, jer, kako kaže, nema države na svijetu gdje vi možete da uđete u javnu instituciju i blokirate je.

S jedne strane, ističe, imamo Vučića, koji je izabran voljom naroda, a sa druge one koji pokušavaju da destabilizuju Srbiju blokadom fakulteta i ulica u jednom vrlo osjetljivom geopolitičkom trenutku.

– Srbiji je potrebna stabilnost, ono što će Vučiću dati snagu za međunarodne skupove, a ne da na njih ide ranjen činjenicom da ima proteste na ulicama… – kaže Dodik i pita: “Kada ćemo mi Srbi jednom naučiti da budemo pametni”.

Nakon jednoipomjesečnog odsustva sa političke scene, zbog oporavka od operacije koju je početkom decembra prošle godine imao u Beogradu, Dodik kaže da se trudio da mu ništa od dešavanja ne promakne.

Komentarišući aktuelne proteste u Srbiji, Dodik kaže da ne vidi nikoga ko bi mogao da zamijeni Vučića na liderskoj poziciji, a da ima istu snagu kao što je Vučić da podnese sve te pritiske.

– Јe li ima neko u Srbiji koji je mogao da bude lider, da ponese istu snagu kao Vučić? Јa ga ne vidim. Јa ne vidim. Јel vrijedi sad eksperimentisati. Da li oni to čine svjesno ili nesvesno, nebitno je. Ali Vučić mora svoju snagu sada da upotrebljava, da u Briselu i na međunarodnim skupovima objašnjava šta se to dešava u Srbiji… Imate ljude koji su spekulanti, koji iz toga naprave razne situacije, koje mogu veoma daleko da odu – kaže Dodik.

Ističe “zato, dajte ljudi, mora postojati jedan konsensus. U Srbiji se vlast može imati samo na bazi izbora, svidjelo se to nekome ili ne”.

Dodik je saglasan sa izjavom američkog zvaničnika Ričarda Grenela o situaciji u Srbiji, koji je poručio da se zna šta se radi ako ti se ne sviđa lider ili politika.

– Znaš kako se to radi. Utičete na to da se mijenjaju zakoni, tražite izbore pa pokušajte nešto da promijenite. E to je ono što svijet razumije i hoće, a ne ulica. Kakva ulica? Šta vi sad hoćete – upitao je Dodik.

Izlazak na ulice zbog tragedije koja se dogodila u Novom Sadu je, prema mišljenju Dodika, pokušaj da se kod Vučića izazove osjećaj krivice i odgovornosti.

I sad će, kaže, reći evo Dodik ovo brani. Ali, njemu je, ističe, to manje važno, već je važno da mi radimo ono što je koirsino za Srbe i Srbiju.

– Da mi moramo da konačno stanemo iza vladara, iza lidera, koji na međunarodnom planu može da nam obezbijedi poziciju za Srbiju i srpski narod – jasan je Dodik.

A to je, ističe, Vučić, što se pokazalo i po odustajanju od priznanja velikog broja zemalja koje su prethodno priznale samoproglašeno Kosovo.

– Ko je to radio. Vučić. Јer Vučić kad je došao, Kosovo je bila izgubljena priča. Vratite se u narative i priče iz tog vremena, prije njega (Vučića), pa ćete vidjeti. Prisjetite se atmosfere u kojoj više niko nije htio da se bavi Kosovom – podsjetio je Dodik.

A, onda je, kaže došao Vučić koji je vratio Kosovo i Metohiju na političku scenu da bi odjednom uslijedile priče da je on izdao Kosovo.

– Kako je izdao Kosovo – upitao je Dodik i dodao da bi o svemu tome trebalo pitati tadašnje rukovodstvo u kojem su bili Vuk Јeremić. Ali o tome sada niko neće da priča.

Znači, istakao je, ovo što gledamo samo vodi u anarhiju.

– Ovo što gledamo ne vodi u stabilizaciju i jedinstvo. Ovo što gledamo sada u Srbiji ne daje snagu Srbiji na međunarodnom planu, nego je oduzima. Ovo što gledamo, oduzima i nama snagu ovdje (u Republici Srpskoj), jer u ovakvim situacijama Srbija ne može da u punom kapacitetu podrži i nas u Republici Srpskoj i Srbe gdje god da oni žive, što je opet Vučićeva politika – kaže Dodik i ističe da je on lično svjedok tome.

Predsjednik Republike Srpske podsjeća da je u dugom vremenskom periodu bio na najvažnijim funkcijama u Srpskoj i u vrijeme Slobodana Miloševića i da, kako ističe da za sve to vrijeme i vrijeme svih vlada u Srbiji, može samo da potvrdi da je ovo vrijeme, vrijeme najboljih odnosa Republike Srpske i Srbije.

Uvijek su ga kaže grdili i napadali ljudi zato što se grlio sa Borisom Tadićem.

– Naravno, ja kao čovjek predstavljam Republiku Srpsku. Prvo što moram da uradim jeste da poštujem demokratske i narodne izbore u Srbiji. I ja nisam taj koji bira koji će biti predsjednik Srbije. Ali koji bude izabran, on je naš najbolji brat, on je naš najbolji predsjednik – kaže Dodik i poručuje:

“Srbija je naša zemlja. Beograd je naš glavni grad, nije Sarajevo. I Srbija je za nas nešto daleko više nego za mnoge ljude koji u Srbiji žive – naveo je predsjednik Republike Srpske.

Odnosi Beograda i Banjaluke danas su, ističe, jači nego ikada.

– Sjećamo se i Sabora prošle godine koji je održan, deklaracije koja je potpisana, sve idu u smjeru ka jačanju već dobrih odnosa. Јa to mogu da posvjedočim. Јa o tome pričam. To što se sad nekom u Beogradu to neće svideti, nekoj opoziciji koju ja i ne znam, znam neke ljude iz prošlosti koji su nešto bili u državnoj politici – kaže Dodik.

Predsjednik Republike Srpske ukazuje da u Srbiji nema te snage koja to sad može da promijeni.

– Mi podržavamo demokratsku strukturu Srbije, a demokratska struktura dovodi do izbora vlasti. Ta vlast sa Vučićem je rekla ovdje veoma jasno da se više nikada neće desiti da Srbija ostane imuna ako se budu preduzmale neke radnje kojih je bilo. To je za nas važno. Dakle, mi imamo zaštitu. Srbije, što god da neko kaže – naveo je Dodik i istakao:

“Deklaracijom je Srbija nama dala gotovo ravnopravni status. U Deklaraciji su precizno navedena sva pitanja iz prošlosti i rekli čime ćemo se baviti u budućnosti”.

Govoreći o ekonomskim odnosima Republike Srpske i Srbije, Dodik ističe da ekonomska snaga Srbije šalje impuls Republici Srpskoj i da se neće odustati od nekoiko dogovorenih i važnih projekata.

Related Topics:

Banjaluka

PARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević kritikovao je inicijative skupštinske većine u Banjaluci koje se odnose na naplatu parkinga, ocijenivši da bi takve odluke mogle nanijeti štetu gradskom budžetu i usporiti razvoj infrastrukture.

Kresojević je postavio pitanje da li je važnije da građani dobiju nove ulice i kvalitetniju infrastrukturu ili da pojedinci ostvaruju uštede na parkingu, navodeći da bi ukidanje postojećeg sistema naplate značilo manje prihoda za grad.

Prema njegovim riječima, sredstva prikupljena od parkinga trenutno se koriste za izgradnju i održavanje saobraćajnica, dok dio skupštinske većine zagovara osnivanje novog gradskog preduzeća koje bi upravljalo tim prihodima.

„Da li je stvarni cilj osnivanje novog gradskog preduzeća i borba za dio političkog kolača?“ upitao je Kresojević.

On je podsjetio da je Banjaluka već sprovela niz socijalnih mjera, poput besplatnog javnog prevoza za penzionere i višečlane porodice, kao i besplatnih građevinskih dozvola, te smatra da bi besplatan parking najviše koristio imućnijim građanima, a istovremeno oslabio gradski budžet.

Kresojević je poručio da iza ovakvih prijedloga vidi političke motive, tvrdeći da skupštinska većina predvođena SNSD-om ne podržava projekte gradske administracije ukoliko nema kontrolu nad njima.

Nastavi čitati

Politika

BANJALUKA NA EVROPSKOJ MAPI: Stanivuković u misiji jačanja međunarodne saradnje

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković boravi u Briselu, gdje je danas učestvovao na „Enlargement Days 2026“, značajnom skupu posvećenom proširenju Evropske unije koji okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja kandidata i država članica EU.

-Važni razgovori u Briselu! Potvrdili smo da je evropska perspektiva važan zajednički cilj i da napredak ka Evropskoj uniji zahtijeva dijalog, sprovođenje važnih reformi, međusobno uvažavanje i odgovornost svih političkih aktera – poručio je, tom prilikom, Stanivuković.

Kako je naveo – „važno je da interese i ustavnu poziciju Republike Srpske branimo političkim sredstvima, argumentima, diplomatijom i razgovorom, upravo na ovakvim mjestima, kroz dijalog i politički koncenzus“.

-Evropska unija je važan partner Banjaluke i Republike Srpske zahvaljujući kojem smo realizovali mnoge značajne projekte koji su doprinijeli razvoju i poboljšanju kvaliteta života naših sugrađana – poručio je Stanivuković i dodao da se raduje nizu važnih sastanaka i susreta koje će imati danas i sutra u Briselu.

Nastavi čitati

Politika

OHR posvađao AMERIKU I EVROPU

Iako još nije poznato da li je došlo do dogovora o imenu budućeg visokog predstavnika, prema informacijama koje smo dobili, već sad je jasno da su odnosi između članica Savjeta za sprovođenje mira ozbiljno poremećeni, bude li dogovora ili ne.

Napomene radi, na dvodnevnoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, koja počinje u srijedu, odlučivaće se o nasljedniku Kristijana Šmita.

Pritisak iz Vašingtona
Naime, kako saznajemo, većina Evropljana i dalje ne pristaje da se o izboru visokog predstavnika odlučuje van Evrope, odnosno ne žele da prihvate rješenje koje nameće Vašington.

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo, Evropljani uglavnom smatraju da je pritisak na Kristijana Šmita iz Vašingtona bio neprimjeren, iako ih dio priznaje da nisu saglasni sa svim odlukama koje je donosio.

Sudeći prema izjavama i postovima na društvenim mrežama pojedinih penzionisanih američkih zvaničnika, čini se da i u koru profesionalnih američkih diplomata postoji zabrinutost do koje mjere će se pokvariti odnosi s Evropljanima zbog jedne funkcije bez očiglednog uticaja i značaja.

Čini se da se Evropljani suočavaju s dvostrukim problemom u svom nastupu prema Amerikancima. S jedne strane zvanična politika EU je da je potrebno postepeno zatvaranje OHR-a, pa im je jako teško zauzeti čvrst stav. Kako zagovarati kandidata na funkciju za koju misle da ne bi trebalo da postoji, makar u ovom obimu i nadležnostima koje ima sada? I ne samo to: Ko bi lako pristao da bude novi visoki predstavnik da bude između dvije vatre – s jedne da udovoljava željama Amerikanaca, a s druge da se suočava s pritiskom Evropljana da ključne odluke prepusti Delegaciji EU?

Evropa zavisna od Amerike
S druge strane, Evropljani ne žele da naljute Amerikance jer su i dalje zavisni od njihove vojne prisutnosti u Evropi i potrebe prisustva na američkom tržištu. Izazov s kojim se suočavaju je i evropsko nejedinstvo.

Naime, Evropljanima bi bilo puno lakše da izađu sa svojim kandidatom pred Amerikance na sjednicu PIC-a da Italijani nisu unaprijed, bez dogovora sa saveznicima u EU, izašli sa svojim kandidatom, kojeg su prvo u stvari sugerisali iz Vašingtona. Nismo uspjeli da saznamo kako je došlo do tog obrata, s obzirom na to da nas je dio Evropljana uvjeravao da ni u italijanskoj diplomatiji nisu presretni ovim rješenjem, osim da je možda radila linija između savjetnika Donalda Trampa, predsjednika Amerike, s jedne strane i savjetnika italijanske premijerke Đorđe Meloni s druge. Naime, poznato je odranije da je Melonijeva jedan od rijetkih evropskih lidera koga Tramp izuzetno cijeni.

Koliko je situacija ozbiljna, ilustruje podatak koji smo dobili da je London, iako nije kandidovao nikoga za tu funkciju, spreman da predloži rješenje koje bi služilo kao most očuvanja transatlantskog jedinstva.

Neevropski kandidat?
Jedan diplomata iz jedne uticajne EU članice nam je rekao da bi se možda moglo pokušati predložiti rješenje kandidata koji nije iz Evrope, kako bi se pokušalo postići kompromis, pa se u tu svrhu spominje mogućnost kandidata iz Japana, Kanade ili čak Turske, iako je to manje vjerovatno. Naime, kako nam je rečeno, visoki predstavnik ne mora biti Evropljanin, ali mora biti izabran i evropskim glasovima.

Iako su Amerikanci i dalje najuticajniji, i Evropljani imaju dva jaka aduta: Prvi, najveći su finansijeri OHR-a, sa čak 50 odsto ukupnog budžeta, a drugi da je još u vrijeme administracije Džordža Buša dogovoreno da Evropljani imaju primat u stvarima koje se odnose na evropski kontinent.

Osim toga, i zvanični stav Trampove administracije je da se Evropljani više ne trebaju samo oslanjati na SAD, nego da sami moraju preuzeti veći dio odgovornosti.

Sve u svemu, jedina mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Italijan Antonio Zanardi Landi je ako Evropljani pokažu visok nivo odlučnosti da Evropa treba prva da se pita o stvarima koje se odnose na evropski kontinent, a posebno kada je riječ o zemljama u procesu proširenja.

Ali, kao što smo rekli, bez obzira na to kako se ova priča završi, trebaće puno vremena da se odnosi između Evropljana i Amerikanaca vrate na prvobitni nivo. Bilo kako bilo, već sad je jasno da će ova sjednica Upravnog odbora PIC-a biti jedna od najzanimljivijih i najdalekosežnijih u istoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno