Connect with us

Internet

Instagram uveo nove opcije: Kako prepoznati da li je neko platio plavu kvačicu?

Korisnici Instagrama primijetili su val plavih kvačica koje su se pojavile pored brojnih profila na platformi, ostavljajući ljude zbunjenima kako su njihovi prijatelji došli do onoga što je dosad bilo rezervisano za poznate svjetske zvijezde.

Naime, Instagram je nedavno krenuo stopama Tvitera ponudivši uslugu mjesečne pretplate od 11.99 dolara mjesečno, a kojom pretplatnici dobijaju verifikovani profil. Instagram nudi besplatnu plavu kvačicu javnim osobama, uključujući razne profesionalce, novinare, uticajne i slavne osobe te brendove koji ispunjavaju zahtjeve platforme za profil i podobnost.

Njihovi profili moraju biti autentični, jedinstveni i značajni, odnosno “moraju predstavljati dobro poznatu, vrlo traženu osobu, brend ili entitet”.

– Pregledavamo profile koji se pojavljuju u višestrukim izvorima vijesti i plaćeni ili sponzorisani medijski sadržaj ne smatramo izvorima za pregled – rekli su iz Instagrama.

Nakon provjere, javne osobe, slavne osobe i brendovi koji ispunjavaju određene uslove profila i podobnosti ne mogu promijeniti svoje korisničko ime na svom profilu niti se ono može prenijeti na drugi profil.

S druge strane, tu je “Meta Verified”, novi model pretplate koji svakom korisniku Instagrama omogućuje mjesečno plaćanje za verifikacionu kvačicu. Kako trenutno izgleda, Instagram je koristio istu boju i dizajn i za korisnike koji plaćaju i za one koji ne plaćaju, što korisnicima otežava razlikovanje.

Nejasno je hoće li ih Instagram u budućnosti učiniti različitima ili ne, a Meta sugeriše da to pomaže ljudima da imaju veću zaštitu od lažnog predstavljanja i daje im pristup “stvarnoj osobi” ako naiđu na bilo kakve probleme, prenosi Index.

Internet

OD NAUČNE FANTASTIKE DO STVARNOSTI: Kako poplava dezinformacija pretvaraju internet u beskorisnu gomilu podataka

Da li će internet u narednim decenijama postati beskonačna i beskorisna biblioteka?

U svom romanu Jesen iz 2019. godine, pisac naučne fantastike Nil Stivenson zamislio je blisku budućnost u kojoj internet još uvijek postoji. Ali postao je toliko zagađena pogrešnim informacijama, dezinformacijama i reklamama da je u velikoj mjeri neupotrebljiv.

Likovi u Stivensonovom romanu ovaj problem rješavaju tako što se pretplate na „uredničke strimove“ – vijesti i informacije koje je izabrao čovjek i koje se mogu smatrati pouzdanim. Problem je u tome što samo bogati sebi mogu da priušte takve usluge, ostavljajući većinu čovječanstva da konzumira nekvalitetan, neprovjeren onlajn sadržaj.

U izvjesnoj mjeri, ovo se već dogodilo, smatra Rodžer Kruz, profesor psihologije na Univerzitetu u Memfisu. Mnoge novinske kuće, kao što su Njujork tajms i Vol Strit džurnal, naplaćuju čitanje svog onlajn sadržaja. U međuvremenu, dezinformacije se šire na platformama društvenih medija kao što su Iks i Tik-tok.

Stivenson se istakao kao prognostičar u više navrata – predvidio je nastanak metaverzuma u svom romanu Lavina iz 1992. godina, a ključni element zapleta njegovog Dijamantskog doba (1995) je interaktivni početnik koji funkcioniše slično kao čet-bot.

Na prvi pogled, čini se da čet-botovi nude rješenje u borbi protiv epidemije dezinformacija. Objavljivanjem činjeničnog sadržaja, čet-botovi bi mogli da obezbijede alternativne izvore visokokvalitetnih informacija koje ne moraju da se plate.

Ironično, međutim, rezultati ovih čet-botova mogu predstavljati najveću opasnost za budućnost veba – onu koju je decenijama ranije nagovestio argentinski pisac Horhe Luis Borhes.

Uspon čet-botova
Danas se značajan dio interneta još uvijek sastoji od činjenično utemeljenog i naizgled istinitog sadržaja, kao što su članci i knjige koji su recenzirani, zasnovani na činjenicama ili na neki način provjereni.

Programeri velikih jezičkih modela, ili LLM-ova (large language models) – mehanizama koji pokreću botove kao što su ChatGPT, Kopilot i Džemini – iskoristili su ovaj resurs.

Međutim, da bi ispunili svoju magiju, u ove modele moraju da se unesu ogromne količine visokokvalitetnog teksta za potrebe obuke. Ogromna količina materijala je već preuzeta iz onlajn izvora i dostavljena novim LLM-ovima.

Problem je u tome što je veb, koliko god bio ogroman, ograničen resurs. Visokokvalitetni tekstovi koji već nisisu preuzeti postaju sve veća rijetkost, što vodi ka onome što je Njujork tajms nazvao „početkom krize sadržaja”.

Ovo je primoralo kompanije kao što je „OpenAI“ da sklope sporazume sa izdavačima kako bi nabavili još više sirovog materijala za svoje nezasite botove. Ali prema jednom predviđanju, nedostatak dodatnih visokokvalitetnih podataka za obuku mogao bi da nastupi već 2026.godine.

Kako rezultati koje proizvode čet-botovi završavaju na mreži, ovi tekstovi druge generacije – zajedno sa izmišljenim informacijama zvanim „halucinacije“, kao i očigledne greške, kao što su prijedlozi da stavite lijepak na vašu picu – dodatno će zagaditi veb.

A ako se čet-bot druži sa pogrešnom vrstom ljudi na mreži, može pokupiti njihove neprihvatljive stavove. „Majkrosoft“ je ovo otkrio na teži način 2016. godine, kada je morao da isključi Teja, bota koji je počeo da ponavlja rasistički i seksistički sadržaj.

Vremenom bi svi ovi problemi mogli učiniti onlajn sadržaj još manje pouzdanim i manje korisnim nego što je danas. Pored toga, LLM koji se „pune hranom sa niskim sadržajem kalorija“ mogu proizvesti još problematičnije rezultate koji takođe završavaju na vebu.

Beskonačna – i beskorisna – biblioteka
Nije teško zamisliti povratnu spregu koja rezultira kontinuiranim procesom degradacije dok se botovi hrane sopstvenim nesavršenim rezultatima.

Rad iz jula 2024. objavljen u časopisu Nejčer istraživao je posljedice obuke modela vještačke inteligencije na rekurzivno generisane podatke. Pokazalo se da „nepovratni defekti“ mogu dovesti do „kolapsa modela“ za sisteme koji su obučeni na ovaj način – slično kao što će kopija slike i kopija te kopije, i kopija te kopije izgubiti vernost originalne slike.

Koliko loše ovo može da bude?
Borhesova kratka priča Vavilonska biblioteka iz 1941, pedeset godina prije nego što je kompjuterski naučnik Tim Berners-Li stvorio arhitekturu za veb, donosi analogni ekvivalent.

U svojoj priči od 3.000 reči, Horhe Luis Borhes zamišlja svet koji se sastoji od ogromnog i vjerovatno beskonačnog broja heksagonalnih soba. Police za knjige u svakoj prostoriji sadrže ujednačene tomove koji moraju, prema intuiciji njenih stanovnika, da sadrže svaku moguću permutaciju slova u azbuci.

U početku, ovo shvatanje izaziva radost: po definiciji, moraju postojati knjige koje detaljno opisuju budućnost čovečanstva i smisao života.

Stanovnici tragaju za takvim knjigama, da bi otkrili da ogromna većina ne sadrži ništa osim besmislenih kombinacija slova. Istina je tamo – ali i svaka zamisliva laž. I sve to je ugrađeno u nezamislivo ogromnu količinu besmislica.

Čak i poslije vijekova traženja, pronađeno je samo nekoliko značajnih fragmenata. Čak i tada, ne postoji način da se utvrdi da li su ovi koherentni tekstovi istina ili laž. Nada se pretvara u očaj.

Hoće li internet postati toliko zagađen da samo bogati mogu priuštiti tačne i pouzdane informacije? Ili će beskonačan broj čet-botova proizvesti toliko zagađenih riječi da pronalaženje tačnih informacija na mreži postaje kao traženje igle u plastu sijena?

Internet se često opisuje kao jedno od najvećih dostignuća čovječanstva. Ali kao i svaki drugi resurs, važno je ozbiljno razmisliti o tome kako se održava i kako se njime upravlja – da se ne bismo suočili sa distopijskom vizijom koju je zamislio Borhes.

Nastavi čitati

Internet

GOOGLE NAJAVIO VELIKU PROMJENU: Imate rok do kraja 2025. godine

Google najavio da će do kraja 2025. godine multifaktorska autentifikacija (MFA) biti obavezna na svim Google Cloud nalozima kako bi se poboljšala bezbjednost naloga.

Obavezna MFA će se uvoditi u fazama tokom 2025. godine, a svi korisnici Google Clouda širom svijeta biće obavezni da omoguće MFA do kraja godine.

Obavezno uvođenje MFA-a se odnosi na administratore i na sve korisnike koji imaju pristup Google Cloud uslugama, ali ne i na opšte korisničke Google naloge.

Počev od ovog meseca, korisnici koji ne koriste MFA na svojim nalozima biće podstaknuti da to učine putem podsjetnika na ekranu konzole.

Prema Googleu, ovo se odnosi na otprilike 30% korisnika Clouda, dok su ostali već aktivirali MFA na svojim nalozima.

Druga faza će početi početkom 2025. godine, gdje će svi postojeći i novi korisnici Google Clouda koji koriste samo lozinku za prijavljivanje dobijati obavještenja da omoguće MFA na Google Cloud Console, Firebase Console, gCloud i drugim platformama.

Google kaže da se obavezni MFA zahtjev za korisnike Google Clouda sprovodi radi povećane bezbjednosti, i da je ovo važan korak za zaštitu naloga od sve sofisticiranijih prijetnji koje mogu da ugroze osjetljive podatke i prouzrokuju značajnu štetu.

Tehnološki gigant citira istraživanje CISA-e (američka Agencija za sajber bezbednost i bezbjednost infrastrukture) koje pokazuje da je sa MFA 99% manja vjerovatnoća da će korisnici biti hakovani i napominje da njegovi sopstveni podaci potvrđuju nalaze ove agencije.

Google je otkrio da su phishing i ukradeni podaci za prijavu glavni vektori napada koji utiču na okruženja u oblaku.

Kompanija kaže da je nova mjera odgovor na ovo.

Google je razvio MFA opcije prilagođene korisniku, poput pristupnih ključeva, koji koriste biometrijske podatke da bi MFA učinili sigurnijim i praktičnijim.

Ovo će smanjiti vjerovatnoću da će obavezna MFA značajno poremetiti korisničko iskustvo.

Da biste danas omogućili MFA na svom Google Cloud nalogu, idite na “security.google.com” i u odjeljku “Kako se prijavljujete na Google” izaberite “Verifikacija u 2 koraka” i pratite uputstva na ekranu da biste dovršili podešavanja.

Za više informacija o podešavanju MFA na Google Cloudu, pogledajte Googleov zvanični vodič.

Nastavi čitati

Internet

WHATSAPP NOVOM FUNKCIJOM ODUŠEVIO KORISNIKE Poboljšano slanje fotografija

Fotografije na WhatsAppu sada mogu da se šalju u većem kvalitetu.

Milioni ljudi širom svIJeta su korisnici popularne aplikacije WhatsApp, a dobro im je poznata frustracija prilikom slanja fotografija prijateljima, koje često budu pikselizovane.

Srećom, dani kad ste morali da koristite dodatne aplikacije za obradu fotografija konačno su stvar prošlosti zahvaljujući velikom ažuriranju WhatsAppa.

Mark Zakerberg, izvršni direktor WhatsAppove matične kompanije Meta, objavio je da sada možete slati fotografije na WhatsAppu u HD kvalitetu.

Zakerberg je podijelio vijest na svojoj Facebook stranici objavivši video koji pokazuje kako nova funkcija radi.

Sve što je potrebno jeste da otvorite aplikaciju WhatsApp i dodirnete razgovor u kom želite da pošaljete HD fotografiju. Dodirnite simbol “+” u donjem lijevom uglu ekrana, a zatim odaberite “Foto i video”.

Nakon što odaberete fotografiju koju želite da podijelite, trebalo bi da vidite novu HD opciju na vrhu ekrana. Odaberite je, a zatim dodirnite ikonu plave strelice u donjem desnom uglu ekrana i fotografija će će biti poslata u HD kvalitetu.

Ostaje i standardna opcija

“Kako bismo obezbijedili da dijeljenje fotografija putem WhatsAppa ostane brzo i pouzdano, standardni kvalit će i dalje biti podrazumijevana opcija za slanje fotografija”, objasnili su iz WhatsAppa.

“Ako primite fotografiju kada imate slab internet protok, možete odabrati da li želite da zadržite standardnu verziju ili da je nadogradite na HD”, dodali su.

Kao i uvijek, ove fotografije će biti zaštićene WhatsAppovom end-to-end enkripcijom koja obezbjeđuje da samo vi i osoba s kojom komunicirate možete videti HD fotografiju.

HD fotografije se uvode globalno tokom sljedećih nekoliko nedelja, a uskoro će doći i HD video snimci.

(B92)

Nastavi čitati

Aktuelno