Connect with us

Svijet

IRAN ĆE NAPLAĆIVATI PROLAZ KROZ ORMUSKI MOREUZ, u sve uključena još jedna zemlja

Iran i Oman planiraju da tokom primirja naplaćuju prolaz brodovima kroz Ormuski moreuz. Sredstva će ići za obnovu, iako se ovaj plovni put do sada smatrao potpuno besplatnim.

Iran i Oman planiraju da naplaćuju tranzitne naknade brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz tokom dvonedjeljnog primirja, objavila je iranska poluzvanična novinska agencija Tasnim. Prikupljena sredstva biće namijenjena obnovi, navodi Tasnim. CNN je zatražio komentar od omanskog ministarstva spoljnih poslova.

Neke zemlje uspjele da osiguraju prolaz svojih brodova
Moreuz je praktično zatvoren od početka rata, a podaci o praćenju pomorskog saobraćaja pokazuju da njime prolazi tek oko 5% uobičajenog saobraćaja. Neki tankeri ipak uspijevaju da prođu, a Pakistan i Indija pregovarali su sa Iranom kako bi osigurali prolaz dijelu svojih brodova.

Iran je navodno naplaćivao i do 2 miliona dolara po brodu za prolazak kroz Ormuski moreuz. Nije jasno da li je iko od brodarskih kompanija tu naknadu zaista i platio.

Moreuz se nalazi u teritorijalnim vodama i Omana i Irana. Svet ga je do sada smatrao međunarodnim plovnim putem i naknade za prolaz nikada ranije nisu naplaćivane.

Svjetska tržišta energenata doživjela su jutros jedan od najvećih jednodnevnih padova u novijoj istoriji. Cijene sirove nafte strmoglavile su se za 13 do 17 procenata odmah nakon otvaranja berzi, reagujući na vijest o postizanju dvosedmičnog primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Cijena referentne Brent sirove nafte pala je za oko 14 odsto na 93,57 dolara po barelu dok je nafta kojom se trguje na američkoj berzi bila niža za više od 17 odsto te sada iznosi 95,14 dolara po barelu.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno