Connect with us

Svijet

IRAN I SVIJET: Od izvoza terorizma do povratka civilizacije

Budućnost Irana nije isključivo unutrašnje iransko pitanje, niti tema ograničena samo na regionalnu geopolitiku. To je pitanje od globalnog strateškog značaja.

Međunarodna zajednica nema korist od oslabljenog, izolovanog ili trajno sankcionisanog Irana, niti od Irana definisanog strahom, represijom i ideološkim izvozom. Ono što svetu istinski treba jeste slobodan, građanski i moderan Iran — država zasnovana na građanstvu, a ne na teologiji, na saradnji umesto konfrontacije i na inovacijama umesto prinude.

Ovo nije argument protiv vere, tradicije ili identiteta; to je argument za upravljanje, dostojanstvo i civilizaciju.

Iran je jedna od najstarijih kontinuiranih civilizacija u ljudskoj istoriji. Davno pre nastanka modernih nacionalnih država, persijska civilizacija razvila je sofisticirane sisteme uprave, prava, infrastrukture i kulturnog suživota. Drevna Persija je odlučujuće doprinela razvoju upravljanja, tolerancije prema različitostima i organizaciji složenih društava.

Ti doprinosi nisu bili ograničeni na jedan region; oblikovali su šire temelje globalne civilizacije. Posmatrati Iran isključivo kroz prizmu poslednje četiri decenije stoga je istorijski netačno i intelektualno plitko. Savremena političko-teokratska struktura predstavlja prekid sa dubljom civilizacijskom putanjom Irana, a ne njen prirodni nastavak.

Iranci su indoevropski narod, jezički i kulturno povezan sa širom civilizacijskom porodicom koja obuhvata Evropu i velike delove Azije. Persijski jezik, književnost, filozofija, nauka i umetnost deo su zajedničkog nasleđa čovečanstva.

Prirodno mesto Irana nije na marginama međunarodnog sistema niti u ideološkoj izolaciji, već među otvorenim društvima koja vrednuju znanje, kreativnost i zakonito upravljanje. Reintegracija Irana u taj prostor nije čin milosrđa; to je obnova istorijske ravnoteže.

Građanski Iran bi duboko transformisao globalno bezbednosno okruženje. Danas je ogroman ljudski potencijal te zemlje sputan, pogrešno usmeren ili primoran na egzil. Umesto izvoza nestabilnosti kroz mreže posrednika, ideološku militantnost i prinudni uticaj, slobodan Iran mogao bi da izvozi znanje, inovacije i tehnološku sofisticiranost. Iransko društvo je više puta pokazalo izuzetan potencijal u nauci, inženjerstvu, medicini, matematici i novim tehnologijama.

Tamo gde su Iranci imali slobodu delovanja — često van sopstvene zemlje — postizali su vrhunske rezultate. Država koja taj potencijal osnažuje, a ne potiskuje, postala bi neto doprinosilac globalnoj stabilnosti, ekonomskom rastu i naučnom napretku.

Potrebna transformacija nije teološka, već politička. Savremeno upravljanje zahteva jasno razdvajanje verske vlasti i državne moći. Religija, u svakom društvu, pripada sferi ličnog uverenja, zajedničkog života i duhovnog vođstva. Kada verski lideri dominiraju političkim institucijama, bezbednosnim strukturama i izvršnom vlašću, odgovornost nestaje, neslaganje postaje jeres, a upravljanje se pretvara u prinudu opravdanu božanskim tvrdnjama.

Nijedna moderna parlamentarna demokratija ne može funkcionisati u takvim uslovima. Ovo nije neprijateljstvo prema religiji; to je poštovanje prema njoj. Vera gubi moralni autoritet kada je država nameće, a država gubi legitimitet kada tvrdi da je nepogrešiva.

U građanskom Iranu, verski lideri bi ispunjavali svoju suštinsku ulogu u okviru verskih institucija, dok bi politička vlast počivala na izabranim predstavnicima odgovornim građanima. Savremena parlamentarna demokratija omogućila bi pluralizam, kompromis i mirno nadmetanje za vlast, obezbeđujući da država služi svim građanima bez obzira na uverenja, pol ili poreklo.

Takav sistem bi odmah smanjio unutrašnju represiju i spoljašnju agresiju, jer bi legitimitet proizlazio iz pristanka, a ne iz straha.

U tom okviru, obnova ustavne monarhije mogla bi da posluži kao stabilizujući i ujedinjujući element tokom tranzicije. Monarh bez apsolutne izvršne vlasti, kao simbolični šef države, mogao bi da poveže Iran sa globalnom porodicom ustavnih monarhija i dugom diplomatskom tradicijom.

To ne bi predstavljalo povratak autoritarizmu, već most između istorijskog kontinuiteta Irana i njegove demokratske budućnosti. Simbolički i diplomatski, takav model bi mogao brzo da normalizuje međunarodne odnose Irana, šaljući signal predvidljivosti, kontinuiteta i posvećenosti mirnom upravljanju.

Od presudne je važnosti da Iranu budu potrebni mir i tranzicija, a ne haos i krvoproliće. Istorija pokazuje da režimi koji se oslanjaju na nasilje nad sopstvenim građanima na kraju gube i legitimitet i kontrolu. Represija ne čuva državu; ona ubrzava njen slom.

Svaka političko-teokratska elita koja veruje da može neograničeno da vlada strahom pogrešno tumači i iransko društvo i globalnu istoriju. Prolivanje krvi građana stvara rane koje nijedna ideologija ne može da zaceli; radikalizuje društvo, razara institucije i zatvara vrata pregovaračkim rešenjima.

Mirna tranzicija nije znak slabosti. Ona je krajnji izraz odgovornosti. Dijalog, uzdržanost i kompromis jedini su putevi koji čuvaju državu dok se sistem menja. Alternativa — eskalacija nasilja i represije — neizbežno vodi izolaciji, fragmentaciji i istorijskoj osudi.

Za svet, pojava slobodnog i građanskog Irana imala bi trenutne i dalekosežne koristi. Smanjila bi regionalne tenzije, oslabila transnacionalne ekstremističke mreže, stabilizovala ključne energetske koridore i otvorila jedno od najobrazovanijih i najdinamičnijih društava Bliskog istoka za istinsku saradnju. Iran bi prestao da se doživljava kao trajna bezbednosna pretnja i postao bi strateški partner u rešavanju globalnih izazova — od energetske tranzicije do tehnološkog razvoja.

Izbor pred Iranom, stoga, nije između tradicije i modernosti, niti između identiteta i otvorenosti. To je izbor između izolacije i učešća, straha i dostojanstva, prinude i kompetencije. Iran pripada svetu, a ne protiv sveta. Slobodan, građanski i miran Iran ne bi samo vratio pravdu i prosperitet sopstvenom narodu, već bi ponovo povezao jednu od velikih civilizacija čovečanstva sa njenom zasluženom ulogom u oblikovanju stabilnog i kooperativnog međunarodnog poretka.

Zato je budućnost Irana važna ne samo Irancima, već i globalnoj bezbednosti, globalnom razvoju i zajedničkom civilizacijskom nasleđu koje institucije poput RIEAS nastoje da prouče, zaštite i unaprede.

Dodatni bezbednosni kontekst (analitička napomena)

U analizi savremenog Irana ne može se zanemariti bezbednosna dimenzija njegovog spoljnopolitičkog delovanja. Tokom rata u Bosni i Hercegovini postojali su navodi i obaveštajni izveštaji o iranskom prisustvu i obukama u kampovima u Pogorelici i Fojnici, kao i o uspostavljanju mreža uticaja u Sarajevu.

U javnom prostoru Sarajeva zabeleženi su i simbolički tragovi tog perioda, uključujući table i obeležja kojima se odaje zahvalnost iranskim „šehidima“.

Ovi elementi ukazuju na širi obrazac u kome je današnji iranski režim decenijama ulagao u mrežu kampova, organizacija i posredničkih struktura širom sveta, često pod okriljem ideološkog izvoza i asimetričnih bezbednosnih aktivnosti.

Upravo takva praksa predstavlja jedan od ključnih razloga zašto međunarodna zajednica danas razmatra Iran pre svega kroz prizmu bezbednosnog rizika, a ne njegovog civilizacijskog i društvenog potencijala.

Autor: Prof. dr Darko Trifunović, Senior Research Fellow RIEAS

BN

Svijet

NETANJAHU NAREDIO VOJSCI UDARE NA BEJRUT: Nastavlja se žestok sukob u Libanu, tenzije sve veće

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je vojsci udare na uporište Hezbolaha u Bejrutu. Kao razlog za novu eskalaciju navode se stalna kršenja primirja i napadi na izraelske gradove.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je danas vojnicima da napadnu ciljeve u južnom predgrađu libanske prestonice Bejruta, uporištu Hezbolaha poznatom kao Dahije.

“Nakon što je teroristička grupa Hezbolah više puta prekršila primirje u Libanu i napadala naše gradove i građane, premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac naredili su IDF-u da napadne terorističke ciljeve u četvrti Dahije u Bejrutu”, saopštio je Netanjahuov kabinet.

Primirje dogovoreno u aprilu, ali…
Izraelski vojnici i Hezbolah nastavljaju razmjenu vatre od primirja dogovorenog sredinom aprila. Hezbolah koristi jeftine dronove kamikaze koje protivvazdušna odbrana teško odvraća i koji su ubili nekoliko izraelskih vojnika u južnom Libanu.

Borbe u Libanu su najšira posljedica iranskog rata. Raseljeno je više od 1,2 miliona Libanaca zbog izraelskih napada i naredbi za evakuaciju od 2. marta, kada je Hezbolah počeo da ispaljuje ​​rakete i dronove na Izrael kako bi podržao Iran.

Libanska vlada tvrdi da je do sada poginulo više od 3.370 osoba. Izrael tvrdi da su u istom periodu ubijena 24 izraelska vojnika i četiri civila. Desetine hiljada Izraelaca na sjeveru zemlje takođe su raseljeni zbog napada dronovima i raketnih napada Hezbolaha.

Nastavi čitati

Svijet

„REPUBLIKA NE PRIPADA ŠUJOKU“: Premijer Mađarske najavio da će izmijeniti Ustav kako bi smijenili predsjednika

Republika Mađarska ne pripada Tamašu Šujoku, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom države u palati Šandor u ponedjeljak, 1. juna ujutru, na koji je otišao zajedno sa ministarkom pravde Martom Gereg, objavio je mađarski portal HVG.

Premijer je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom rekao, da šef države neće biti smijenjen sa svoje funkcije prema postojećim propisima, nego uz pomoć novih zakona, odnosno izmjenom Ustava. Dodao je da će taj proces trajati oko mjesec dana, prenosi HVG.

Portal podsjeća, da je Mađar dao rok Šujoku do ponoći 31. maja da se povuče sa funkcije predsjednika Republike. Nakon što je šef države u nedjelju uveče jasno stavio do znanja da neće podnijeti ostavku, Peter Mađar i ministarka pravde Marta Gereg posjetili su ga u ponedjeljak u 8 časova u predsjedničkoj palati Šandor.

– Mađarska Republika ne pripada Tamašu Šujoku, niti (bivšem premijeru) Viktoru Orbanu, niti stranci, već mađarskom narodu – izjavio je Peter Mađar nakon sastanka sa predsjednikom.

Dok je mađarski premijer govorio novinarima, grupa od oko desetak demonstranata prekidala je sve vrijeme njegov govor vikom, navodi HVG.

Došao sam kod predsjednika Tamaša Šujoka da razgovaramo o njegovoj odgovornosti, jer želimo da vratimo autoritet jedne od najvažnijih javnopravnih pozicija – istakao je Mađar.

Smatra da su zaduženja predsjednika Mađarske mnogo veća od pukog potpisivanja zakona ili pojavljivanja na protokolarnim događajima jer, kako kaže, predsjednik treba da odražava jedinstvo države.

Prema riječima Mađara, Šujok je sve vrijeme ćutao, dok je povjerenje građana u prethodnu vlast bilo poljuljano.

– Funkcija predsjednika važnija je od ličnosti svakog pojedinačnog predsjednika Republike i u interesu je zemlje da ta pozicija povrati svoj autoritet – istakao je Mađar.

Iako premijer nije objasnio na koji način će biti izmijenjen Ustav da bi predsjednik mogao da bude smijenjen, nagovijestio je da bi povećao učešće građana u izboru predsjednika države.

Ostalo je nedorečeno, da li će zadržati već postojeći sistem za izbor predsjednika, koji bi modifikovali ili će uvesti da građani direktno biraju predsjednika.

Mađarski premijer je ponovio da je smjena javnih funkcionera koji su pozvani da podnesu ostavke neophodna jer se radi o pojedincima iz stranke Fides koji su došli na funkciju putem „partijskog kadriranja“.

Peter Mađar je objavio da će predsjednik parlamenta preuzeti dužnosti šefa države, dok se ne izabere novi predsjednik umjesto Tamaša Šujoka, te da ovaj proces neće prouzrokovati nikakvo kašnjenje u vraćanju sredstava Evropske unije Mađarskoj, prenosi u svom izvještaju mađarski portal HVG.

Podsjetimo, predsjednik Mađarske Tamaš Šujok zatražio je u petak i mišljenje Venecijanske komisije povodom zahtjeva premijera da podnese ostavku, što smatra političkim pritiskom, koji je prema njegovom mišljenju, protivustavan

Nastavi čitati

Svijet

TREBALO JE DA UKINE GUŽVE NA GRANICAMA: Hrvatska odbila primjenu EU aplikacije

EU je nedavno lansirala aplikaciju Travel to Europe za pametne telefone koja bi trebalo da pomogne u smanjenju gužvi prilikom prelaska šengenskih granica za državljane trećih zemalja.

Šta donosi nova EU aplikacija „Travel to Europe“?

Kao što je poznato, EU je implementirala EES, novi način kontrole prelaska granica, koji podrazumijeva da putnici koji ulaze u EU budu registrovani u digitalnu bazu biometrijskih podataka, što bi trebalo da doprinese sigurnosti evropskih granica.

S obzirom na to da skeniranje lica i prstiju traje dugo, kao i provjera biometrijskih podataka uzimanjem fotografija ili skeniranjem, stvaraju se velike gužve na granicama, što je izazvalo brojne pritužbe putnika.

Zašto Hrvatska odbija primjenu ove aplikacije na granicama?

Prije mjesec dana uputili smo pitanje Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske da li će i u Hrvatskoj ova aplikacija biti dostupna.

Prema odgovoru koji smo dobili, Hrvatska do daljeg neće moći da omogući primjenu ove aplikacije, a čini se da je osnovni razlog u činjenici da se širom EU policijske agencije i granični službenici suočavaju s poteškoćama u primjeni ovog sistema.

“Aplikaciju za sada ne koristi niti jedna država EU na cestovnim graničnim prijelazima s obzirom na tehnička ograničenja pri provjeri identiteta osoba koje se nalaze u vozilima. Naime, problematično je osobu verificirati po prikazu lica dok sjedi u vozilu, naročito ako je više osoba u vozilu. Temeljna postavka i svrha EES-a je provjera osobe na kontrolnoj kućici isključivo po biometriji, a ne po dokumentima, kako bi se nedvojbeno utvrdio identitet osobe”, objasnili su nam u Odjeljenju za odnose s javnošću MUP-a Hrvatske.

Time se potvrđuje pisanje brojnih evropskih medija, žalbe turističkih agencija i primjedbe putnika da je primjena ovog sistema u praksi puno veći izazov od onoga što se u početku pretpostavljalo.

Takođe, granični službenici nezvanično se žale da sistem zna da padne, a odgovor MUP-a Hrvatske indirektno sugeriše da možda ljudi u Evropskoj komisiji nisu do kraja razmislili o praktičnim primjenama aplikacije u kontekstu prelaska kopnene granice i obaveza policijskih službenika kada obavljaju identifikaciju.

Iz odgovora MUP-a takođe se indirektno može zaključiti da je namjera da eventualno ova aplikacija prvo bude primjenjivana na međunarodnim aerodromima u Hrvatskoj, što može pomoći lakšem prelasku granice, ali neće riješiti osnovni problem gužvi koje se uglavnom pojavljuju na kopnenim graničnim prelazima.

Inače, važno je napomenuti da je primjena EES-a obaveza za države članice EU, odnosno svaka zemlja će u skladu s svojim mogućnostima implementirati ovu odluku.

Da li sistem „Travel to Europe“ funkcioniše u ostatku Evrope?

Ako se pogledaju komentari na aplikaciji Play Store, na kojoj korisnici android telefona mogu skinuti Travel to Europe, čini se da ni u drugim zemljama situacija nije puno bolja.

Na primjer, u odgovoru na jednu primjedbu korisnika da aplikacija ne funkcioniše u Portugalu, administrator aplikacije Travel to Europe objasnio je da je prilikom ulaska u Portugal moguće popuniti upitnik, ali da skeniranje pasoša ili uzimanje selfija do daljeg nije u funkciji.

Kako izgleda komplikovani proces registracije unutar aplikacije?

Na stranici Evropske komisije i Frontexa, objašnjeno je kako bi aplikacija trebalo da se koristi. Prvo je potrebno da preuzmete aplikaciju za vaš pametni telefon. U Apple ili Google Play Storeu treba da potražite aplikaciju Travel to Europe i da je preuzmete. Nakon toga treba da kreirate vaš nalog i odaberete lozinku.

Nakon što ste kreirali nalog, treba da unesete novo putovanje i da odaberete zemlju u kojoj ćete ući u EES prostor. Pritom, morate imati konstantan pristup internetu, da bi se vaši podaci mogli prenijeti na EES servere. Ove podatke morate proslijediti barem 72 sata prije putovanja, i morate unijeti mjesto i vrijeme kada očekujete da ćete doći na granični prelaz. Takođe je potrebno da skenirate podatke s vašeg pasoša i učitate biometrijski čip koji se nalazi u okviru vašeg pasoša. Za ovo učitavanje potreban vam je telefon s NFC funkcijom, odnosno telefon koji se može koristiti kao bankovna kartica. Apple telefoni ovu funkciju imaju automatski aktiviranu, dok vlasnici android telefona treba da je uključe na opciji podešavanja, beskontaktno plaćanje, ako telefon ima ugrađen predajnik.

Koja su rigorozna pravila za slanje selfija i biometrijskih podataka?

Nakon toga potrebno je da napravite selfi i da tu fotografiju proslijedite putem aplikacije. Da bi fotografija bila prihvaćena, morate je načiniti u dobro osvijetljenom prostoru sa neutralnom pozadinom, a trebalo bi da skinete naočare ili nakit ili ukrase koji sakrivaju crte vašeg lica. Potrebno je da zadržite neutralan izraz, kao kada se fotografišete za ličnu kartu ili vozačku dozvolu.

Kada ste prošli ove korake, potrebno je da odgovorite na pet pitanja koja bi vam obično postavio policijski službenik na granici i da uključite u putovanje članove vaše porodice i druga lica koja eventualno putuju s vama.

Nakon što ste podatke unijeli u sistem, aplikacija će vam poslati bar-kod, koji morate pokazati na granici, ako policijski službenici budu tražili.

Nastavi čitati

Aktuelno