Connect with us

Svijet

IRANCI NE SJEDE SKRŠTENIH RUKU! Iranski vođa ima plan ukoliko bude uklonjen

Najviši iranski zvaničnici tiho se pripremaju za čitav niz mogućih ishoda dok se rat intenzivira, a predsjednik SAD Donald Tramp razmatra da li će se uključiti u sukob, tvrde iranski zvaničnici koji su insistirali na anonimnosti jer nisu ovlašćeni da javno govore o planovima ajatolaha, objavio je “New York Times”.

Zaviriti u strogo čuvano vođstvo Irana nije lako, ali čini se da zapovjedni lanac još uvijek funkcioniše uprkos teškim udarcima, i nema očiglednih znakova razdora unutar političkog vrha, kažu zvaničnici i diplomate u Iranu.

Ajatolah Ali Hamenei, koji ima 86 godina, svjestan je da bi ga Izrael ili Sjedinjene Države mogli pokušati ubiti, a takav kraj smatrao bi mučeništvom, rekli su zvaničnici. Zbog te mogućnosti, ajatolah je donio neuobičajenu odluku i dao uputstvo Skupštini stručnjaka – vjerskom tijelu zaduženom za imenovanje vrhovnog vođe – da brzo izabere njegovog nasljednika s popisa od tri imena koje je lično odabrao.

U normalnim okolnostima, postupak imenovanja novog vrhovnog vođe mogao bi potrajati mjesecima, jer bi sveštenici birali s vlastitih popisa kandidata. S obzirom na to da je zemlja sada u ratu, ajatolah, prema tvrdnjama zvaničnika, želi osigurati brzu i urednu tranziciju vlasti i očuvanje svoje ostavštine.

– Najvažniji prioritet je očuvanje države – rekao je Vali Nasr, stručnjak za Iran i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Džons Hopkins, i dodao: – Sve je to proračunato i pragmatično.

Pitanje nasljeđivanja vrhovnog vođe već dugo je veoma osjetljiva i složena tema o kojoj se rijetko govori javno, osim kroz nagađanja i glasine u političkim i vjerskim krugovima.

Vrhovni vođa ima velika ovlašćenja: on je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, a istovremeno i šef pravosuđa, zakonodavne i izvršne vlasti. Takođe ima titulu Vali Fakih, što znači da je najviši čuvar šiitske vjere.

Prema izjavama zvaničnika, ajatolahov sin Modžtaba Hamenei, takođe klerik i blizak Iranskoj revolucionarnoj gardi, nije među kandidatima, iako se dugo spekulisalo da je favorit. Bivši konzervativni predsjednik Irana, Ebrahim Raisi, takođe je bio vodeći kandidat prije nego što je poginuo u padu helikoptera 2024. godine.

Otkako je rat počeo, ajatolah Hamenei obratio se javnosti u dva snimljena video obraćanja, uz pozadinu smeđih zavjesa i iransku zastavu.

– Narod Irana oduprijeće se nametnutom ratu – poručio je i obećao da se neće predati.

U normalnim okolnostima, ajatolah Hamenei živi i radi u visokoosiguranom kompleksu u centru Teherana, poznatom kao bejt rahbari ili „vođina kuća“, koji rijetko napušta, osim u posebnim prilikama poput vjerskih govora. Viši zvaničnici i vojni komandanti dolaze kod njega na sedmične sastanke, a javni govori se prenose iz tog kompleksa.

Njegovo povlačenje u bunker pokazuje koliko je snažno Teheran pogođen u ratu s Izraelom koji se, prema tvrdnjama iranskih zvaničnika, vodi na dva fronta.

Prvi je vazdušni front, s izraelskim udarima na vojne baze, nuklearne objekte, ključnu energetsku infrastrukturu, ali i na vojne komandante i nuklearne naučnike u njihovim stanovima u gusto naseljenim četvrtima. Neki od najviših iranskih zvaničnika ubijeni su bez upozorenja.

Prema podacima organizacija za ljudska prava iz Irana i inostranstva, stotine ljudi su ubijene, a hiljade ranjene, uključujući veliki broj civila širom zemlje.

Iranski zvaničnici tvrde da se bore i na drugom frontu – s izraelskim operativcima i saradnicima unutar Irana, koji djeluju prikriveno širom prostrane teritorije i lansiraju dronove na ključne energetske i vojne ciljeve. Strah od izraelske infiltracije u vrh iranskih bezbjednosnih i obavještajnih struktura ozbiljno je uzdrmao sistem vlasti, pa čak i samog ajatolaha Hameneija, navode zvaničnici, a prenosi Jutarnji list.

Svijet

OSVETA IRANA: Masivni raketni udar na IZRAELSKE GRADOVE nakon američkog napada (VIDEO)

Na društvenim mrežama počeli su se pojavljivati videosnimci posljedica masivnog iranskog raketnog udara na izraelske gradove, prije svega Tel Aviv i Haifu.

Prema dostupnim informacijama, udari su prouzrokovali ozbiljnu materijalnu štetu, a pojedine četvrti izgledaju potpuno razoreno.

Izraelski mediji prenose da je pogođeno najmanje deset lokacija širom zemlje, a posebno su stradali dijelovi zapadnog i centralnog Izraela. Eksplozije su zabilježene u više gradova, a hitne službe i medicinski timovi su na terenu.

Napad je uslijedio kao odgovor na sinoćnje bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja, koje je, prema tvrdnjama Teherana, izvršeno uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Kao odgovor, Iran je lansirao najmanje 30 balističkih raketa, podijeljenih u dva talasa – prvi od 22 projektila, a drugi od pet, uz još nekoliko dodatnih raketa u manjem intervalu.

Iako su izraelske odbrambene snage aktivirale sisteme za presretanje, više raketa je ipak uspjelo probiti odbranu i pogoditi ciljane lokacije, uključujući gusto naseljena urbana područja u Tel Avivu i Haifi.

Ovo je do sada najozbiljnija eskalacija u direktnom sukobu između Irana i Izraela, koja dodatno produbljuje regionalne tenzije i izaziva zabrinutost međunarodne zajednice.

Detalji o broju žrtava i razmjerama štete još uvijek nisu zvanično potvrđeni, piše Klix.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKA NAPALA IRAN: Tramp dao zeleno svjetlo, SAD gađale 3 nuklearna postrojenja

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da su Sjedinjene Američke Države izvele napade na tri iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Natanz i Esfahan – i da su ti napadi sada okončani.

“Završili smo naš vrlo uspješan napad na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući Fordo, Natanz i Esfahan. Svi avioni su sada izvan iranskog zračnog prostora”, napisao je na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Trump je dodao da je na Fordo bačen “puni teret bombi” te da su se svi avioni na putu nazad prema SAD-u.

“Ovo je istorijski trenutak za Sjedinjene Američke Države, Izrael i cijeli svijet”, poručio je Tramp.

Dodao je i: “Iran sada mora pristati prekinuti ovaj rat.”

Trump je također podijelio poruku s jednog otvorenog obavještajnog kanala u kojoj piše da je “Fordo nestao”, što se odnosi na iranski nuklearni objekt Fordo, koji je, prema ranijim izvještajima, već bio meta izraelskih napada otkako je prije više od tjedan dana počeo oružani sukob između Irana i Izraela.

Iran potvrdio napade na Fordo, Natanz i Esfahan
Iranski dužnosnici potvrdili su da su mete američkih napada, uz Fordow, bila i nuklearna postrojenja u Natanzu i Isfahanu.

Zamjenik guvernera pokrajine Isfahan zadužen za sigurnost, Akbar Salehi, izjavio je: “U Natanzu i Isfahanu čule su se brojne eksplozije, svjedočili smo napadima u blizini nuklearnih postrojenja u tim područjima.”

Time su sva tri cilja koje je ranije naveo američki predsjednik Donald Tramp – Fordo, Natanz i Isfahan – sada službeno potvrđena i od strane iranskih vlasti, prenosi Index.

Zamjenik političkog ravnatelja državne televizije Hasan Abedini izjavio je uživo da su ta postrojenja “evakuirana već prije nekog vremena”.

Dodao je i da, čak i ako su tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trampa tačne, Iran “nije pretrpio ozbiljan udarac jer je materijal već bio premješten”.

SAD unaprijed obavijestio Izrael o napadima na Iran
Sjedinjene Američke Države unaprijed su obavijestile Izrael o planiranim zračnim napadima na iranska nuklearna postrojenja, potvrdila su za CNN dva izvora upućena u situaciju.

Nakon izvedenih napada, američki predsjednik Donald Tramp je u subotu navečer po istočnoameričkom vremenu razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, što su također potvrdila dva dužnosnika iz Bijele kuće.

Amerikanci se diplomatski obratili Iranu prije napada
Sjedinjene Američke Države u subotu su se diplomatskim kanalima obratile Iranu prije zračnih napada, prenosi američki CBS News, partner BBC-ja.

Prema tim informacijama, Vošingotnu je poručio Teheranu da su ti udari jedino što planiraju poduzeti te da “ne postoje namjere za promjenu režima”, prenosi Bljesak.

Nastavi čitati

Svijet

BRITANSKI PARLAMENT PODRŽAO ZAKON kojim legalizuje asistirano samoubistvo

Britanski parlament glasao je za zakon kojim se legalizuje asistirano samoubistvo, čime je otvoren put za najveću društvenu promjenu u zemlji u posljednjih nekoliko decenija.

Zakon usvojen sa 314 glasova “za” i 291 “protiv” omogućiće mentalno sposobnim, terminalno oboljelim osobama u Engleskoj i Velsu, koje imaju šest mjeseci ili manje života da, uz medicinsku pomoć, same izaberu svoj kraj, prenosi Srna.

Prijedlog zakona sada ide u gornji dom britanskog parlamenta – Dom lordova, gdje će mjesecima biti podvrgnut detaljnoj razradi.

Iako su moguće izmjene, lordovi, koji nisu izabrani na izborima, vjerovatno će biti nevoljni da blokiraju zakon koji su već usvojili izabrani poslanici Donjeg doma.

Tako će se Velika Britanija po svoj prilici pridružiti Australiji, Kanadi, pojedinim američkim saveznim državama i drugim zemljama koje dopuštaju asistiranu smrt.

Laburistička vlada premijera Kira Starmera bila je neutralna povodom zakona, pa su poslanici glasali po savjesti, a ne po partijskim linijama. Starmer je glasao “za”.

Pristalice zakona kažu da će on obezbijediti dostojanstvo i saosjećanje onima koji pate, dok protivnici strahuju da bi ranjive osobe mogle biti prisiljene da okončaju svoj život

Istraživanja pokazuju da većina Britanaca podržava asistirano umiranje, prenio je “RT Balkan”.

Protivnici su, osim mogućnosti zloupotrebe, izrazili zabrinutost i zbog finansijskog uticaja na državni zdravstveni sistem, moguće promjene odnosa ljekara i pacijenata i bojazni da bi legalizacija asistirane smrti mogla obeshrabriti ulaganja u palijativnu njegu.

Nastavi čitati

Aktuelno