Connect with us

Društvo

IRB razmatra da poveća granicu za STAMBENE KREDITE 150.000 KM više nije dovoljno za ozbiljan stan

Vršilac dužnosti direktora Investiciono razvojne banke (IRB) Republike Srpske Dražen Vrhovac izjavio je da će IRB zbog visokih cijena stanova razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite.

Granica sada iznosi 150.000 KM.

Nakon toga prijedlog bi trebalo da bude upućen Vladi Republike Srpske.

“Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice. Tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. Mi u svakom slučaju osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite”, rekao je Vrhovac u intervjuu Srni.

On je rekao da je izvjesno da će biti pozitivan bilans kada je riječ o 2022. godini, kao što je to bio slučaj prethodnih godina. IRB je u 2020. i 2021. godini ostvario kumulativnu dobit iznad 17 miliona KM.

“To je i jedna od najvećih dobiti na finansijskom tržištu u Republici Srpskoj i nastavljamo tim trendom. Kada je riječ o ukupnoj kumulativnoj dobiti fondova, od osnivanja IRB-a, ona iznosi više od 190 miliona KM”, rekao je Vrhovac.

Uspostavljen je i novi veb-servis i baza podataka koja bi trebalo da bude od pomoći privredi i lokalnim zajednicama. Vrhovac je rekao da je IRB na raspolaganju onima koji žele da apliciraju ili pišu projekte, a upravo je baza podataka ključna za pronalazak javnih poziva i donatorskih sredstava.

“Ogromna su sredstva na raspolaganju. Mislim da smo u proteklom periodu propustili značajan broj donatorskih sredstava jer naši korisnici ili nemaju na vrijeme informaciju ili ne znaju aplicirati za projekat, pa smo se uključili i u proteklih nekoliko mjeseci smo radili na tome. Baza je uspostavljena, nalazi se na našem veb-servisu i vrlo je jednostavno postati njen korisnik”, pojasnio je Vrhovac.

On je dodao da su sve informacije dostupne na internet stranici IRB-a, gdje zainteresovani mogu pronaći bazu podataka i ostaviti podatke.

“Sve ostalo je posao IRB-a. Mi smo se i na ovaj način stavili u službu našim privrednicima i lokalnim zajednicama. Ne govorim samo o donatorskim sredstvima koje daju domaći donatori unutar BiH već govorimo o fondovima EU koji imaju ogroman iznos sredstava koji su nama na raspolaganju. Posebno poslije dobijanja kandidatskog statusa”, naveo je Vrhovac.

On je istakao da informacije govore da ni Hrvatska niti Slovenija nisu iskoristile ni 30 odsto sredstava koje su im bile na raspolaganju, te naveo da je važno na bazi njihovog iskustva djelovati jer je riječ o bespovratnim sredstvima koja utiču na privredu i razvoj lokalnih zajednica.

Prebačen je plan poslovanja za 2022. godinu, naveo je Vrhovac, kao što je to urađeno u protekle dvije godine od kada je imenovan na funkciju u IRB-u. Samo kada je riječ o hartijama od vrijednosti, 100 miliona KM uloženo je u opštine i gradove, ali i u korporativne obveznice privrednih subjekata na tržištu Republike Srpske. Na taj način je IRB direktno pomagao privredu i uticao na realizaciju investicionih planova, rekao je v.d. direktora IRB-a.

“Bilo je bitno da utičemo na komparativnu prednost naših kompanija i na tehnološki razvoj. Prije dvije godine uveli smo novu kreditnu liniju za nabavku novih tehnologija gdje smo prvi put promovisali našu kamatnu stopu za kreditne plasmane od 0,5 odsto, koja je i danas na snazi za sve naše kreditne linije”, naveo je Vrhovac.

On je rekao da su niske kamatne stope politika koju sprovodi IRB od osnivanja, te naglasio da je važno obezbijediti dostupnost privrednim subjektima – uz najpovoljnije aranžmane, sa najdužim rokom otplate uz fiksnu kamatu da bi privrednici i korisnici, uprkos poremećajima na tržištu, bili zaštićeni.

“Naši ugovori sa poslovnim bankama rađeni su na način da EURIBOR, dok god je ispod tri procentna poena kamatne stope se ne mijenjaju, a ako pređe tri odsto mijenja se jedan varijabilni dio. S tim u vezi, bez obzira na kretanje EURIBOR-a nikada izlazna kamatna stopa ne može da pređe pet odsto za krajnjeg korisnika”, pojasnio je Vrhovac za Srnu.

Govoreći o požaru u kojem su u maju zahvaćene i prostorije IRB-a, Vrhovac navodi da je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava, ali i da u to vrijeme IRB nije prestao sa radom. Sanirana je nastala šteta, tako da u novu godinu zaposleni u IRB-u ulaze bez ovog problema. Nadležni u IRB-u odgovorno su se ponijeli tokom ovog događaja, kao i prije, jer su ispoštovane bile sve bezbjednosne procedure, naveo je Vrhovac.

“Mi smo već nakon sedam sam dana imali prvi kreditni odbor baš iz razloga da naši korisnici ne osjete ovo što se desilo u zgradi IRB-a. Nijedan dan kašnjenja nismo imali ni prema privrednim subjektima niti prema korisnicima stambenih kredita. Nije se osjetilo ni na finansijskom tržištu naše odsustvo. Mi smo, uprkos svim preprekama koje smo imali, uspjeli da izvršimo sve zadatke i da premašimo plan, a i ovim je pokazano kako radi IRB”, rekao je Vrhovac.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

PODRINJE I BIRAČ PAMTE ZVJERSKI UBIJENE SRBE: 33 godine od zločina

U Bratuncu će ovog vikenda, u subotu, biti obilježene 33 godine od zločina nad 3.267 Srba iz srednjeg Podrinja i Birča, počinjenog tokom proteklog rata.

Pomen stradalima služiće patrijarh srpski Porfirije, u prisustvu visokih zvaničnika Srpske i Srbije. U Republici Srpskoj je u ovu subotu dan žalosti.

Vinko Lale, predsjednik Udruženja logoraša regije Birač, rekao je da kultura sjećanja na stradale u srednjem Podrinju i Birču mora obuhvatiti pamćenje mučenja, torture i ubistava Srba u srebreničkim logorima, te zatvaranje i iživljavanje nad djecom, trudnicama i starcima.

Lale navodi jedinstven slučaj da su u logor “pilićarnik” bili zatvoreni svi stanovnici srpskog sela Čumavići i okolnih zaselaka kod Srebrenice, koji su prvi popaljeni pod komandom Nasera Orića početkom maja 1992. godine. Tu su, dodaje Lale, bila djeca, trudnice, starci i nad njima su se iživljavali svi koji nisu imali časti i karaktera.

“Poznati su zločinački primjeri da su na panjeve stavljali glave dvogodišnje djece i izvodili roditelje da kažu koje će da zakolju, a koje da ostave”, podsjeća Lale i ističe da niko nije odgovarao za zločine počinjene u tim logorima.

Govoreći o torturama u srebreničkim logorima za Srbe, Lale je ukazao i na primjer iz februara 1993. godine, kada je jedna grupa logoraša dovedena u magacin teritorijalne odbrane, gdje su danima mučeni i premlaćivani tako da ih je šest podleglo tim zvjerskim iživljavanjima pripadnika Armije RBiH.

Lale navodi da su, prema svjedočenju preživjelih, Kostadina Popovića iz Kravice i još neke ubili bukovim cjepanicama. Naglašava da su tu tučeni i mučeni i maloljetnici, te napominje da je više od desetoro srpske djece bilo u logorima u Srebrenici, ne računajući djecu koja su bila u logoru “pilićarnik” u Potočarima.

Brano Vučetić iz Bratunca, koji je kao ranjeni devetogodišnjak bio zatvoren u logoru u Srebrenici, rekao je da za ubistvo njegovih roditelja i maloljetnog brata, kao i još 46 djece iz regije Birač, niko još nije odgovarao, što se nikada ne smije zaboraviti.

“Ne mogu zaboraviti svoje roditelje i brata. Preživio sam da njegujem sjećanje na njih. Da im prislužujem svijeće i pričam svojoj i drugoj srpskoj djeci o našem stradanju. Neka znaju i da se čuvaju”, ističe Vučetić.

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski i arhiepiskop sarajevsko-srebrenički Hrizostom izjavio je da je srednje Podrinje i Birač jedno od područja najstravičnijih stradanja srpskog naroda.

“Više nećemo dopustiti političkim i istorijskim mešetarima da srpskom narodu nametnu zaborav, već ćemo, ako Bog da, podignuti Memorijalni centar u Bratuncu sa spomen-crkvom i spomenikom koji će za sva vremena podsjećati kako nas Srbe, tako i druge koji prolaze kroz Podrinje i Birač, da je srpski narod upravo najstradalniji narod na području ove regije”, naglasio je mitropolit dabrobosanski u intervjuu za Srnu.

Fotografije 600 ubijenih i poginulih Srba, većinom civila, iz bratunačke i srebreničke opštine, prije nekoliko dana su postavljene pored puta od Bratunca prema Srebrenici sa ciljem da svi koji ovih dana dolaze u Potočare i Srebrenicu vide i uvjere se da su ovdje počinjeni zločini nad srpskim civilima.

Postavljanje fotografija organizovali su članovi organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih srpskih civila iz ove dvije opštine, a njima se pridružila i predsjednica ove organizacije na republičkom nivou Isidora Graorac.

Graorčeva je istakla da fotografije potvrđuju da su ti ljudi postojali, da imaju imena i prezimena, ali da za njihova stradanja niko nije procesuiran. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić rekao je da je ovo put srpskog vapaja i poruka svima koji ovuda prođu da se još jednom uvjere u istinu o velikom srpskom stradanju u ovoj regiji.

Nastavi čitati

Društvo

DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.

Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.

Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.

Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.

Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.

U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.

Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.

Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.

Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.

Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.

Nastavi čitati

Aktuelno