Connect with us

Društvo

IRB razmatra da poveća granicu za STAMBENE KREDITE 150.000 KM više nije dovoljno za ozbiljan stan

Vršilac dužnosti direktora Investiciono razvojne banke (IRB) Republike Srpske Dražen Vrhovac izjavio je da će IRB zbog visokih cijena stanova razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite.

Granica sada iznosi 150.000 KM.

Nakon toga prijedlog bi trebalo da bude upućen Vladi Republike Srpske.

“Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice. Tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. Mi u svakom slučaju osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite”, rekao je Vrhovac u intervjuu Srni.

On je rekao da je izvjesno da će biti pozitivan bilans kada je riječ o 2022. godini, kao što je to bio slučaj prethodnih godina. IRB je u 2020. i 2021. godini ostvario kumulativnu dobit iznad 17 miliona KM.

“To je i jedna od najvećih dobiti na finansijskom tržištu u Republici Srpskoj i nastavljamo tim trendom. Kada je riječ o ukupnoj kumulativnoj dobiti fondova, od osnivanja IRB-a, ona iznosi više od 190 miliona KM”, rekao je Vrhovac.

Uspostavljen je i novi veb-servis i baza podataka koja bi trebalo da bude od pomoći privredi i lokalnim zajednicama. Vrhovac je rekao da je IRB na raspolaganju onima koji žele da apliciraju ili pišu projekte, a upravo je baza podataka ključna za pronalazak javnih poziva i donatorskih sredstava.

“Ogromna su sredstva na raspolaganju. Mislim da smo u proteklom periodu propustili značajan broj donatorskih sredstava jer naši korisnici ili nemaju na vrijeme informaciju ili ne znaju aplicirati za projekat, pa smo se uključili i u proteklih nekoliko mjeseci smo radili na tome. Baza je uspostavljena, nalazi se na našem veb-servisu i vrlo je jednostavno postati njen korisnik”, pojasnio je Vrhovac.

On je dodao da su sve informacije dostupne na internet stranici IRB-a, gdje zainteresovani mogu pronaći bazu podataka i ostaviti podatke.

“Sve ostalo je posao IRB-a. Mi smo se i na ovaj način stavili u službu našim privrednicima i lokalnim zajednicama. Ne govorim samo o donatorskim sredstvima koje daju domaći donatori unutar BiH već govorimo o fondovima EU koji imaju ogroman iznos sredstava koji su nama na raspolaganju. Posebno poslije dobijanja kandidatskog statusa”, naveo je Vrhovac.

On je istakao da informacije govore da ni Hrvatska niti Slovenija nisu iskoristile ni 30 odsto sredstava koje su im bile na raspolaganju, te naveo da je važno na bazi njihovog iskustva djelovati jer je riječ o bespovratnim sredstvima koja utiču na privredu i razvoj lokalnih zajednica.

Prebačen je plan poslovanja za 2022. godinu, naveo je Vrhovac, kao što je to urađeno u protekle dvije godine od kada je imenovan na funkciju u IRB-u. Samo kada je riječ o hartijama od vrijednosti, 100 miliona KM uloženo je u opštine i gradove, ali i u korporativne obveznice privrednih subjekata na tržištu Republike Srpske. Na taj način je IRB direktno pomagao privredu i uticao na realizaciju investicionih planova, rekao je v.d. direktora IRB-a.

“Bilo je bitno da utičemo na komparativnu prednost naših kompanija i na tehnološki razvoj. Prije dvije godine uveli smo novu kreditnu liniju za nabavku novih tehnologija gdje smo prvi put promovisali našu kamatnu stopu za kreditne plasmane od 0,5 odsto, koja je i danas na snazi za sve naše kreditne linije”, naveo je Vrhovac.

On je rekao da su niske kamatne stope politika koju sprovodi IRB od osnivanja, te naglasio da je važno obezbijediti dostupnost privrednim subjektima – uz najpovoljnije aranžmane, sa najdužim rokom otplate uz fiksnu kamatu da bi privrednici i korisnici, uprkos poremećajima na tržištu, bili zaštićeni.

“Naši ugovori sa poslovnim bankama rađeni su na način da EURIBOR, dok god je ispod tri procentna poena kamatne stope se ne mijenjaju, a ako pređe tri odsto mijenja se jedan varijabilni dio. S tim u vezi, bez obzira na kretanje EURIBOR-a nikada izlazna kamatna stopa ne može da pređe pet odsto za krajnjeg korisnika”, pojasnio je Vrhovac za Srnu.

Govoreći o požaru u kojem su u maju zahvaćene i prostorije IRB-a, Vrhovac navodi da je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava, ali i da u to vrijeme IRB nije prestao sa radom. Sanirana je nastala šteta, tako da u novu godinu zaposleni u IRB-u ulaze bez ovog problema. Nadležni u IRB-u odgovorno su se ponijeli tokom ovog događaja, kao i prije, jer su ispoštovane bile sve bezbjednosne procedure, naveo je Vrhovac.

“Mi smo već nakon sedam sam dana imali prvi kreditni odbor baš iz razloga da naši korisnici ne osjete ovo što se desilo u zgradi IRB-a. Nijedan dan kašnjenja nismo imali ni prema privrednim subjektima niti prema korisnicima stambenih kredita. Nije se osjetilo ni na finansijskom tržištu naše odsustvo. Mi smo, uprkos svim preprekama koje smo imali, uspjeli da izvršimo sve zadatke i da premašimo plan, a i ovim je pokazano kako radi IRB”, rekao je Vrhovac.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno