Connect with us

Politika

ISCRPLJUJUĆI DNEVNI RED i na kraju smjene SNSD-ovaca

Ne mogu vam reći šta ćemo uraditi, ali mogu reći da sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine neće biti održana onako kako je planirala osovina zla Dodik -Čović, kratko je Faktoru odgovorio delegat Zlatko Miletić (Za nove generacije).
Sjednica Doma naroda zakazana je za idući četvrtak. Na dnevnom redu je 56 tačaka, što je zaista rijetko viđena situacija. Pred delegatima će se naći niz izvještaja i informacija od kojih neki datiraju čak iz 2022. i 2023. godine, uključujući neka imenovanja kao i međunarodne sporazume, a čini se da je na dnevni red predloženo i sve ono što nisu završili prošle godine, računajući i neka imenovanja.
Tek nakon ovog iscrpnog dnevnog reda, kao pretposljednja i posljednja tačka našle su se smjene SNSD-ovaca: Nikole Špirića s pozicije člana kolegija Doma naroda, koji je i zakazao sjednicu, te Staše Košarca kao ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Srđana Amidžića kao ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
No zato su među prve dvije tačke stavljene one za koje je zainteresiran HDZ, na čijem je čelu Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.
Radi se o izmjenama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine kojim se omogućuje isplata plaća u kešu onima kojima je blokiran račun. Ovo je predložio HDZ-ov Marinko Čavara, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma, kojem je blokiran račun i već godinu ne prima plaću jer je na crnoj listi SAD-a.
Tu je i izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po mjeri HDZ-a.
Šefik Džaferović (SDA), predsjedavajući Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda u Domu naroda, istakao je da se ovakvom sjednicom očigledno nastavlja s kršenjem Poslovnika o radu Doma naroda.
– Prošli put smo insistirali da se završi 11. hitna sjednica pa onda da počne 12. sjednica. I dalje insistiramo da se poštuje Poslovnik, da se poredaju tačke kako treba, da prvo idu smjene pa onda ostale sa hitnih sjednica pa onda sve drugo. Jedino je tako moguće, po Poslovniku. Nećemo dozvoliti da se vrijeđa Poslovnik, naša inteligencija. Predsjedavajući će to morati prihvatiti, i kolegij. Imat ćemo sjednicu kluba prije sjednice. Ništa se nije promijenilo u odnosu na prošli put – kratko je kazao Džaferović na pitanje šta da očekujemo u četvrtak.
Parlament
Ademović o prekidu sjednice Doma naroda BiH: Špirić koristi svoju poziciju i ne dozvoljava smjene SNSD-ovaca
A prošli put, 4. aprila, svih pet delegata iz Kluba bošnjačkog naroda te Miletić iz Kluba delegata hrvatskog naroda napustili su sjednicu Doma naroda te je ona prekinuta usljed nedostatka kvoruma. Razlog napuštanja je bio taj što prvo nije završena ranija hitna sjednica od 2. aprila koja je prekinuta jer su je napustili delegati iz SNSD-a pa se nije moglo glasati o smjenama Špirića, Amidžića i Košarca.
Osim ovih smjena i HDZ-ovih zakona, na “bogat” dnevni red sjednice planirane za 24. april uvršteno je još nekoliko zakona.
Tu je prošlogodišnji Miletićev prijedlog izmjena Zakona o finansiranju političkih stranaka kojim se predviđa ukidanje finasniranja stranaka iz budžeta, zatim prošlogodišnji prijedlog delegata Želimira Neškovića (SDS) za dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se uvodi nulta stopa PDV-a na osnovne namirnice, kao i izmjene Zakona o sigurnosti saobraćaja na putevima kojim NiP-ova zastupnica Mia Karamehić Abazović predlaže kažnjavanje vozača za nečitke tablice.
Tu su i izmjene Krivičnog zakona BiH koje je predložio predsjadavajući Zastupičkog doma Denis Zvizdić po kojim se kazna zatvora od godinu ne bi mogla u svakom slučaju zamijeniti novčanom.
Na dnevnom redu su i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koje su predložili zastupnici Trojke, a kojim se povećavaju plaće vojnika, policajaca i namještenika u državnim institucijama.
Faktor.ba

Related Topics:

Politika

Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz REFORMSKE AGENDE

Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, ali prema stavkama za alokaciju sredstava po reformskim oblastima jasno je vidljivo da BiH nije ispunila gotovo ništa i nalazi se u gotovo nemogućoj poziciji da sve reforme ispuni do kraja 2027, kada se ciklus reformi završava.

Prema aneksu dokumenta koji je Komisija objavila po reformskim oblastima s alokacijama koje bi trebalo isplatiti, BiH nije ispunila najmanje 70 odsto početnih kriterijuma, dok je ostatak u najboljem slučaju ispunjen samo djelimično.

Na primjer, u oblasti energetike, koja je važan dio agende, BiH nema usvojen zakon o prenosu električne energije, regulaciji i sistemskom operateru za električnu energiju, nije imenovan operater za tržište električnom energijom, nije provedena studija o cijenama električne energije, nije usvojena mapa puta za tranziciju s fosilnih goriva uglja, niti je usvojena državna strategija za dostizanje klimatskih ciljeva EU.

Kad je u pitanju digitalizacija, nije ni započeta procedura uvođenja digitalnog novčanika, ne postoji širokopojasna internet strategija, trenutni zakoni nisu usklađeni sa regulativom o elektronskoj identifikaciji, a BiH nije usklađena ni sa direktivama o elektronskoj privatnosti niti direktivom o slobodnom protoku informacija.

Ni u oblasti obrazovanja stvari nisu ništa bolje, jer BiH ili nije ispunila uslove ili ne postoje podaci na koje bi se Evropska komisija mogla osloniti u svojoj procjeni. Na primjer, ne postoje podaci o procentu nastavnog osoblja sa digitalnim vještinama, nema podataka o procentu učenika zanatskih škola koji imaju praksu u firmama i preduzećima, niti o broju nastavnog osoblja za ovu vrstu zanimanja.

Nastavi čitati

Politika

PODIJELJENE REAKCIJE U RUSIJI! Da li je odlazak Potapove gubitak za nacionalni tenis?

Odluka Anastasije Potapove da promijeni državljanstvo i ubuduće nastupa pod zastavom Austrije izazvao je podijeljene reakcije u Rusiji.

Ovaj slučaj definitvno je dirnuo Ruse, mnogo više nego kada je prije nekoliko dana Kamila Rahimova odlučila da se takmiči za Uzbekistan. Teniska ljepotica je trenutno postigla značajniji uspjeh u tenisu od svoje vršnjakinje Rahimove. Ima tri titule, bila je juniorska šampionka Vimbldona, a najbolji ranking joj je 21. mjesto i mnogi vjeruju da su najbolji dani tek pred njom.

Šamil Tarpišćev, bez imenovanja konkretnih imena, upozorio je još početkom 2025. da bi se ruski tenis mogao suočiti sa značajnim gubicima.Ubrzo nakon toga, Daria Kasatkina otišla je u Australiju, a u jesen i zimu Timofeva i Rahimova otišle su u Uzbekistan. Što se tiče Potapove, njezina je odluka bila veliko iznenađenje – čak i za one koji su upućeni. Međutim, dvostruki Grand Slam šampion Jevgenij Kafelnikov, potpredsjednik Ruskog teniskog saveza, rekao je da ne smatra Anastasijin odlazak gubitkom za ruski tenis.

“To nije gubitak za ruski tenis. Nemam pojma što je potaknulo Potapovinu odluku”, rekao je Kafelnikov u intervjuu za “Championat“.

Počasni selektor Rusije Vladimir Kamelzon bio je malo oštriji, izjavivši da ne može pozdraviti ovaj “podvig.

“Je li ovo gubitak za nas?” Ne. Ona nije svjetska teniska zvijezda koja bi danas definirala smjer ove igre onako kako su to činili prethodni majstori muškog i ženskog tenisa. Ko je Potapova? Ja sam osoba koja je rođena i odrasla u jednoj zemlji, tako da ne mogu pozdraviti ovaj ‘podvig'”, citira ga Match TV.

Ali poznati sovjetski teniser Aleksandar Metreveli, finalist Vimbldona 1973., priznao je da je Potapovin odlazak doista gubitak.

“Svi sada mijenjaju državljanstvo. Što se može, takva je politička situacija. Mnogi se boje, posebno žene. I ne čudi što neki ne dolaze u Sankt Peterburg. “Ne treba je kriviti za ovaj postupak. Za ruski tenis, naravno, ovo će biti gubitak”, citira Metrevelijeve riječi Metaretings.

Tarpišćev je također sugerirao da je Potapova otišla zbog želje za takmičenjem na Olimpijskim igrama, kao i zbog problema s vizom.

Glavna pitanje je sada šta će biti sa najboljim ruskim igračicama, Mirom Andrejevom ili Dajanom Šnajder. Andrejevu nazivaju teniskim čudom.  Andrejeva sa 18 godina trenutno drži deveto mjesto na WTA listi i spada u red najboljih i najpopularnijih teniserki svijeta. Bila je i peta na listi i najmlađa je u top 30 na planeti. Andrejeva već nekoliko godina živi i trenira u Francuskoj, u Kanu i mnogi se pitaju da li će stopama Potapove.

„Ne brinem se da li će Mira promijeniti svoje državljanstvo. Ni ona, ni Dijana Šnajder neće to uraditi. Mi imamo 1.070 teniserki na turnirima, od kojih je 350 u našim nacionalnim timovima. Ostale rade ono što žele“, dodao je predsjednik Ruske federacije.

Dodajmo, da je Šnajderova trenutno 21. na svijetu.

Nastavi čitati

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Aktuelno