Connect with us

Društvo

Ispovijest sveštenika sa Ostroga “Bolesna Fatma je odbijala da se pokloni SVETOM VASILIJU, a kada je to učinila, počela je da se GRČI I DRHTI”

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave danas praznik Svetog Vasilija Ostroškog, čije mošti počivaju u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, gdje odlaze pripadnici raznih religija, a njihove ispovijesti zaokružuju priču o ovom svecu, veoma poštovanom u srpskom narodu i mnogo šire.
Očudima sa Ostroga priča se mnogo. Sveti Vasilije Ostroški rođenom u Popovom selu u Hercegovini 1610. godine sa krštenim imenom Stojan, zauzima izuzetno značajno mjesto u pravoslavlju.

Ali kao što smo napomenuli, priče o čudima prevazile granice pravoslavlja jer su “Svetom Vasiliju Ostroškom svi isti, ma koji jezik govorili ili kojoj vjeri pripadali“. Kako je pisao portal Slobodna Hercegovina, muslimanka Fatma koja je pet godina bolovala od teške bolesti, odbijala je da se pokloni moštima ovog svetitelja, iako su joj bližnji govorili da to uradi.
– Šestog maja 1964. godine muslimani Asib Gušo i Ševka Zajko dovedoše teško bolesnu, takođe muslimanku, Fatimu na Ostrog. Fatima je bila težak bolesnik. Od nekih strahovitih grčeva u cijelom tijelu patila je punih pet godina – zapisao je sveštenik sa Ostroga.
Zbog bolova je padala u nesvijest i u momentima agonije “kudila i svoje najrođenije” koji su obišli sve ljekare, vračare i travare, ali lijeka i pomoći nije bilo.

Saznali su za iscjeljenja od takve bolesti u Ostrogu, pa su Fatmu jen rođak Asib i komšinica Ševka doveli u Gornji manastir.

Kada su je stigli pred crkvu u kojoj se nalaze mošti Svetog Vasilija, ona je iz sveg glasa vikala: “Neću tamo da ulazim”. To je ponovila nekoliko puta, tražeći da se vrati nazad.

Čuvar ćivota otvorio im je crkvu, a malo kasnije i ćivot Svetog Vasilija. Rodbini je pošlo za rukom da Fatmu ubijede da cjeliva mošti svetitelja. U tom momentu počela je da se grči i drhi… bilo je strašno gledati. Kada se smirila, pročitana joj je molitva. Nakon toga “spopade je takvo znojenje” da je za kratko vrijeme znoj svu oblio. Ali to je kratko trajalo pa se ubrzo na njenom licu vidio mir i spokoj.

Približila se ponovo moštima i počela da se moli pa je rekla: „Hvala Bogu i Svetom Vasiliju, ja ozdravih. Ništa me ne boli”. Prenoćila je tog dana u manastiru Ostrog i narednog jutra bila na liturgiji, pa se ponovo zahvalila svecu i Gospodu.
Srpskainfo

Društvo

Patrijarh Porfirije “MAJKA JE NAJVEĆA SVETINJA”

Majka je najveća svetinja, rekao je Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije koji je na praznik Materice služio liturgiju u Hramu Svetog Save na Vračaru.

“Majka eje ta koja nema cenu i kao što je govorio Sveti vladika Nikolaj biće najsličnije Bogu”, rekao je patrijarh Porfirije.

Patrijarh je zamolio sve da se mole Bogu za sve majke da na pravi način nose krst majčinstva, prenosi Televizija “Hram”.

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.

Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.

Nastavi čitati

Društvo

Islamski propovijednik iz BiH “MUSLIMANI NE SMIJU ČESTITATI BOŽIĆ HRIŠĆANIMA”!?

Izjava islamskog propovjednika Elvedina Pezića da muslimani ne bi trebali obilježavati Novu godinu, niti čestitati Božić hrišćanima, ponovno je izazvala burne reakcije na društvenim mrežama. Pezić, poznat po svojim izrazito konzervativnim i često kontroverznim tumačenjima vjere, još jednom je pokazao koliko pogubne mogu biti riječi onih koji se predstavljaju kao duhovni autoriteti.

No, takav stav potpuno zanemaruje činjenicu da je Nova godina međunarodni, svjetovni praznik, koji nema vjersku pozadinu. Ona simbolizira nadu, nove početke i zajedništvo među ljudima, bez obzira na vjeru ili narodnost.

 

 

Još veći problem izazvala je njegova izjava da muslimanima nije dopušteno čestitati Božić hrišćanima, jer to, prema njegovim riječima, predstavlja grijeh. Takve poruke nisu samo pogrešne u teološkom kontekstu, nego i društveno štetne. U vremenu kada se svijet suočava s izazovima koji traže više razumijevanja, dijaloga i saradnje, Pezićeve izjave djeluju kao poziv na podjele i nepovjerenje.

Zabrinjava i činjenica da dio javnosti Pezića i dalje doživljava kao vjerodostojnog tumača islama. Internet mu pruža platformu i publiku, ali i razotkriva do koje mjere ovakva retorika može odjeknuti među ljudima koji ne propituju izvor i smisao poruka koje slušaju.

Vjera bi trebala biti prostor mira, duhovnosti i tolerancije – ne sredstvo poticanja međuljudskih sukoba. Elvedin Pezić svojim javnim istupima sve češće pokazuje da je tanka linija između vjerskog nauka i opasne ideološke isključivosti – a tu granicu, čini se, odavno je prešao.

Naime, valja napomenuti i kako su službene muslimanske vjerske vlasti u BiH zanemarile Pezićev poziv, te je Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazović, uputio čestitku nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom, mons. Tomi Vukšiću, te svim katolicima u Bosni i Hercegovini

 

 

U svojoj čestitki, reisul-ulema je, između ostalog, naveo:

“Vama osobno, Vašoj časnoj obitelji, svećenicima i svim katolicima u Bosni i Hercegovini upućujem najiskrenije čestitke povodom velikog blagdana Božića. Želim da ove blagdanske dane provedete u duhu ljubavi, mira i blagostanja, dijeleći radost sa svojim najbližima, susjedima i prijateljima.

Vrijeme blagdana prilika je da se prisjetimo univerzalnih vrijednosti koje nas povezuju – međusobnog poštovanja, solidarnosti i suživota u našoj zajedničkoj domovini. Neka radost ovog blagdana ispuni vaša srca i domove nadom u bolju i sretniju budućnost za sve ljude dobre volje”, napisao je.

Reisul-ulema Kavazović slične čestitke uputio je i drugim visokim dostojanstvenicima Katoličke crkve, kao i vjernicima, uz želje za dobro zdravlje i ličnu sreću.

Nastavi čitati

Društvo

VJEČNO U DUGOVIMA, A CIJENE KAO NA ALPAMA! Čašica rakije na Jahorini 10 KM, KAFA “SAMO” 5 KM

Zimska sezona na Jahorini tek se zahuktava, a s približavanjem dočeka Nove godine cijene u ugostiteljskim objektima potvrđuju ono što mnogi gosti već očekuju – odmor na ovoj planini sve je, blago rečeno, luksuz. Tako ćete kafu na ovom zimskom odmaralištu platiti 5 KM, Coca-Colu, Cedevitu i druge sokove po 7 KM, a toplu čokoladu 8 KM.

Fotografija cjenovnika iz jednog ugostiteljskog objekta na Jahorini pokazuje da su cijene alkoholnih pića osjetno više nego u većini gradova u Bosni i Hercegovini, pa čak i u dijelu regionalnih zimskih centara. Naprimjer, domaće rakije u količini od 0,03 litre kreću se uglavnom od 8 do 10 KM. Zlatna rakija, šljivovica ili kruškovača naplaćuju se 9 do 10 KM, dok su travarica i loza nešto „povoljnije“ i stoje 8 KM.

Među aperitivima, Martini Bianco i Rosso koštaju 9 KM, Jägermeister 9 KM, dok je Campari Bitter 6 KM.

Popularni pelinkovac i višnjevac iz ponude Maraske takođe su po 8 KM za 0,03 litre, piše Hercegovina Info.

Cijene vodke dodatno potvrđuju planinski standard. Smirnoff stoji 9 KM, dok su Grey Goose i Belvedere čak 17 KM za istu količinu.

Ljubitelji gina moraće izdvojiti od 9 do 10 KM za Gordon’s i Tanqueray, dok je Monkey 47 čak 20 KM.

Posebno se ističu cijene viskija i bourbona. Jack Daniel’s stoji 13 KM, Johnnie Walker Red Label 11 KM, dok je Black Label 19 KM.

Chivas Regal 12 košta 17 KM, a Chivas Royal Salute čak 40 KM za 0,03 litre. Među skupljima je i Hennessy XO, čija cijena iznosi 40 KM.

Ni kokteli nisu iznimka. Aperol Spritz, Hugo Spritz i Pelin & Tonic naplaćuju se po 16 KM, dok je Tonic s likerom 15 KM.

Iako su ovakve cijene u skladu s vrhuncem zimske sezone i velikom potražnjom uoči novogodišnjih praznika, one sve češće otvaraju pitanje dostupnosti Jahorine domaćim gostima.

Kada je riječ o smještaju, prema aktualnim ponudama na platformama za rezervaciju, cijene noćenja u periodu oko Nove godine kreću se okvirno od 250 do 400 KM po noći za apartmane, dok hoteli s četiri i pet zvjezdica nerijetko prelaze i 500 KM po noćenju, osobito uz obvezne novogodišnje pakete.

(Agencije) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno