Connect with us

Društvo

ISTINA ILI MARKETINŠKI TRIK: Da li su na “crni petak” cijene zaista snižene?

Prividna ili ne, sniženja povodom “crnog petka” na kraju svakog novembra u tržne centre širom svijeta, pa tako i Republike Srpske, privuku veliki broj šopingholičara, koji na rafovima i policama radnji traže proizvod baš za sebe po nižim cijenama.

Tako će zasigurno biti i ove godine, tačnije 29. novembra, kada je u kalendaru mnogih građana u brojnim zemljama petak označen kao “crni”.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da smo se i mi već nekoliko godina unazad pridružili zemljama i građanima u njima koji obraćaju pažnju šta da kupe na “crni petak”, međutim, mi nemamo još razvijenu svijest da ne podižemo cijene prije tog dana, a onda ih spuštamo.

“Važno je popratiti da su to neke cifre koje su bile drastično visoke, barem po trenutnoj ponudi na internetu, pa je onda ta cijena prekrižena i piše 20, 30 ili 50 odsto sniženje. U mnogo razvijenijim zemljama se teži da robu koju imaju na zalihama prodaju kako bi nabavili ono što je novo i u trendu. Kod nas, čak ni ono što držimo na zalihama ne rasprodajemo na ‘crni petak’, nego podižemo cijene i samo određenom broju građana to će biti pristupačno, dok većini neće, jer su to i dalje visoke cijene”, objašnjava Marićeva.

Kako navodi, građani ne obraćaju pažnju na cijene koje su bile ranijih mjeseci, a koje su za “crni petak”, a nadležni organi nisu u mogućnosti sve da poprate.

“Ovdje je riječ o jednoj interesantnoj zabuni kod potrošača”, kaže ona za “Nezavisne novine”, apelujući da svi razmislimo da li nam je sve to što planiramo kupiti i potrebno.

Marićeva podsjeća da i Temu, koji je sada jako aktuelan, nudi razne popuste povodom “crnog petka”, pa očekuje da će ova popularna platforma uzeti dio kolača trgovcima.

Iako smatra da sniženja za “crni petak” nisu prava, već prividna, Banjalučanka Branka M. u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ipak ode u tržni centar kako bi nešto pazarila po nižoj cijeni.

“Kupujem uglavnom odjeću koju ranije stavljam na svoju listu želja. Na izlozima radnji piše da je popust od 50 do 70 odsto, međutim, kada se uđe u radnje, to i nije neki popust koji se isplati pretjerano i koji se očekuje”, govori iskreno ona i dodaje da zbog malih plata, a visokih cijena, svi čekamo taj jedan dan u godini, kada bar prividno kupujemo jeftinije i trošimo manje novca na ono što želimo kupiti.

Prema njenim riječima, može se pronaći ponešto po prihvatljivim cijenama, a mnogi kupuju i zbog same euforije koja vlada tih dana.

I Branka smatra da se cijene povećavaju prije “crnog petka”, a da se pred sam taj dan snize na staro, odnosno na cijenu koja je bila i ranije.

S psihološke strane, Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe za “Nezavisne novine” da je “crni petak” postao prilika da sagledamo psihologiju mase i potrošačke navike građana.

“Ovaj fenomen nam pokazuje koliko smo kao društvo podložni masovnim sugestijama, koliko smo podložni reklamnim kampanjama i kako se odluke pojedinca lako stapaju s grupnim ponašanjem. Mladi su posebno ranjivi zbog sveprisutnog uticaja društvenih mreža, gdje slike prepunih tržnih centara i neponovljivih popusta stvaraju osjećaj da će nešto propustiti ako se ne uključe”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, kada grupa donosi odluku zajedno, kod pojedinca dolazi do smanjenja osjećaja lične odgovornosti i javlja se psihološki efekat zaraze.

“Iako se čini bezazlenim, ovo potrošačko ludilo moglo bi imati ozbiljne posljedice, od osjećaja praznine i krivice nakon impulsivne kupovine, do određenih finansijskih teškoća, pa i pogoršanja samog mentalnog stanja jer nismo ispunili neka svoja očekivanja”, navodi Savanović Zorićeva.

Ona poziva na svjesniji pristup kupovini i da procijenimo da li nam nešto stvarno treba.

“‘Crni petak’ kao poznati trend sa zapada, koji je već dugo prisutan kod nas, vrlo je prihvaćen, kako pokazuju istraživanja. Iako je zamišljen kao period povoljnih kupovina, često nije riječ o stvarnim popustima, već o psihologiji mase i načinu kako trgovci manipulišu našom percepcijom. U tim situacijama potrošači budu vođeni osjećajem hitnosti i neponovljivosti iz straha da će propustiti priliku, što je jedan od osnovnih trikova koje kompanije koriste”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

Takođe, dodaje da su neki od trikova i stvaranje osjećaja sniženja, tu je ograničavanje trajanja popusta i naglašavanje malobrojnosti proizvoda kako bi se izazvao osjećaj hitnosti i ubrzala odluka o kupovini.

Društvo

KAKVE VIJESTI! U Rusiji majčinstvo se priznaje kao zaposlenje

Državna duma Rusije nalazi se pred usvajanjem istorijskog zakona koji bi majčinstvo zvanično priznao kao oblik rada, saopštava BRIKS Njuz.

Nacrt zakona, trenutno u završnoj fazi razmatranja, predviđa da se vrijeme provedeno u brizi o djeci i na porodiljskom odsustvu uračunava u penzioni staž, čime se majkama omogućava penzijski kredit za trud i posvećenost porodici.

Ova inicijativa, kako navode zvaničnici, ima cilj jačanje socijalne sigurnosti porodica i podsticanje nataliteta, što je gorući problem u Rusiji. Ekonomisti, pak, predviđaju šire društvene posljedice, ističući da bi se usvajanjem ovog zakona neplaćeni kućni rad po prvi put na institucionalnom nivou izjednačio sa drugim oblicima zaposlenja.

Ukoliko zakon prođe, predstavljaće progresivan korak u priznavanju ekonomskog značaja brige o porodici, koja je do sada ostajala van formalnog sistema rada. Ova odluka mogla bi da preokrene način na koji društvo percipira i vrijednuje ulogu majke, i konačno, obezbijedi joj zasluženo mjesto i u sistemu penzija. Da li će ovaj primjer slijediti i ostale zemlje, ostaje da se vidi, ali Rusija je ovim korakom nesumnjivo pokrenula važnu debatu o ekonomskoj vrijednosti neplaćenog kućnog rada.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA LIJEKOVA U BiH! Više od 40 trajno povučeno, POSLJEDICE OSJEĆAJU PACIJENTI!

Uzroci nestašice lijekova – od problema u proizvodnji i nabavci sirovina do odluka proizvođača da obustave isporuke. Posljedice najviše osjećaju pacijenti koji sve teže dolaze do osnovnih lijekova.

“Teška situacija što se tiče lijekova, hemoterapija, pogotovo ove imunološke terapije najnovijih lijekova koje samo određen broj pacijenata može da primi preko fonda, to su naše liste čekanja, a ostali pacijenti se snalaze kako znaju i umiju kupuju te tako strašno skupe lijekove dok čekaju da dođu na red da im finansira fond. Trenutno lijekova nema ni svih, ni onih kojih je bilo do sada”, rekla je iz Udruženja cijena oboljelih od raka dojke “Iskra” Suzana Kekić.

U udruženju ”Diši za život”, ističu da njihovi članovi za sada uspijevaju doći do potrebne terapije i da nisu na listi čekanja, ali da je glavni problem cijena. “Kad su u pitanju ovi lijekovi koje primaju pacijenti oboljeli od raka pluća to je cijena 11 do 14 000 maraka po terapiji i ako uzmete u obzir da je to na 21 dan, gdje je po protokolu da se primi po 20-30 takvih terapija onda možete misliti o kakvim količinama finansijskih sredstava se radi”, ističe predsjednik Udruženja “Diši za dušu” Seka Dželić, piše ATV.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH navode da nestašice ne pogađaju samo jednu grupu lijekova te da većina ima generičke zamjene. Ipak, prekidi u snadbijevanju i dalje otežavaju dostupnost pojedinih terapija.

-Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i ne ulazak u postupak obnove dozvole), oni se dešavaju uglavnom iz komercijalnih razloga. -Kada su pitanju privremeni prekidi, oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovanog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS poručuju da ne mogu direktno uticati na formiranje cijena lijekova, ali kroz pravilnike i tenderske nabavke nastoje uticati na njihovu dostupnost. Kod uvrštavanja lijekova na listu, cijene se određuju tako da su generički lijekovi obavezno jeftiniji od originalnih.

-Ukoliko postoji namjera povećanja veleprodajne cijene lijeka sa PDV-om, podnosilac prijedloga je obavezan da obavijesti Fond najmanje tri mjeseca prije promjene cijene, kako bi Fon zdravstvenog osiguranja Republike Srpske razmotrio prijedlog.

-Kada su u pitanju lijekovi koji se nabavljaju putem tendera, bira se onaj ponuđač lijeka koji je ponudio ekonomski najprihvatljiviju cijenu, ukoliko ispunjava i ostale potrebne kriterijum. Nestašice lijekova sve su učestalije. Cijene iz mjeseca u mjesec rastu, dodatno otežavajući dostupnost terapije građanima.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA Sunčano vrijeme, na istoku hladnije!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano vrijeme, a na istoku hladnije uz umjerenu oblačnost.

Ujutro će biti hladnije, na istoku oblačno, a u ostalim predjelima vedro. U višim dijelovima biće slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu se očekuje vjetrovito vrijeme tokom cijelog dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar uglavnom sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena do jaka bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a dnevna od 10 na istoku do 17 na jugu i zapadu, u višim predjelima šest stepeni Celzijusovih.

 

Nastavi čitati

Aktuelno