Connect with us

Društvo

ISTINA ILI MARKETINŠKI TRIK: Da li su na “crni petak” cijene zaista snižene?

Prividna ili ne, sniženja povodom “crnog petka” na kraju svakog novembra u tržne centre širom svijeta, pa tako i Republike Srpske, privuku veliki broj šopingholičara, koji na rafovima i policama radnji traže proizvod baš za sebe po nižim cijenama.

Tako će zasigurno biti i ove godine, tačnije 29. novembra, kada je u kalendaru mnogih građana u brojnim zemljama petak označen kao “crni”.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da smo se i mi već nekoliko godina unazad pridružili zemljama i građanima u njima koji obraćaju pažnju šta da kupe na “crni petak”, međutim, mi nemamo još razvijenu svijest da ne podižemo cijene prije tog dana, a onda ih spuštamo.

“Važno je popratiti da su to neke cifre koje su bile drastično visoke, barem po trenutnoj ponudi na internetu, pa je onda ta cijena prekrižena i piše 20, 30 ili 50 odsto sniženje. U mnogo razvijenijim zemljama se teži da robu koju imaju na zalihama prodaju kako bi nabavili ono što je novo i u trendu. Kod nas, čak ni ono što držimo na zalihama ne rasprodajemo na ‘crni petak’, nego podižemo cijene i samo određenom broju građana to će biti pristupačno, dok većini neće, jer su to i dalje visoke cijene”, objašnjava Marićeva.

Kako navodi, građani ne obraćaju pažnju na cijene koje su bile ranijih mjeseci, a koje su za “crni petak”, a nadležni organi nisu u mogućnosti sve da poprate.

“Ovdje je riječ o jednoj interesantnoj zabuni kod potrošača”, kaže ona za “Nezavisne novine”, apelujući da svi razmislimo da li nam je sve to što planiramo kupiti i potrebno.

Marićeva podsjeća da i Temu, koji je sada jako aktuelan, nudi razne popuste povodom “crnog petka”, pa očekuje da će ova popularna platforma uzeti dio kolača trgovcima.

Iako smatra da sniženja za “crni petak” nisu prava, već prividna, Banjalučanka Branka M. u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ipak ode u tržni centar kako bi nešto pazarila po nižoj cijeni.

“Kupujem uglavnom odjeću koju ranije stavljam na svoju listu želja. Na izlozima radnji piše da je popust od 50 do 70 odsto, međutim, kada se uđe u radnje, to i nije neki popust koji se isplati pretjerano i koji se očekuje”, govori iskreno ona i dodaje da zbog malih plata, a visokih cijena, svi čekamo taj jedan dan u godini, kada bar prividno kupujemo jeftinije i trošimo manje novca na ono što želimo kupiti.

Prema njenim riječima, može se pronaći ponešto po prihvatljivim cijenama, a mnogi kupuju i zbog same euforije koja vlada tih dana.

I Branka smatra da se cijene povećavaju prije “crnog petka”, a da se pred sam taj dan snize na staro, odnosno na cijenu koja je bila i ranije.

S psihološke strane, Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe za “Nezavisne novine” da je “crni petak” postao prilika da sagledamo psihologiju mase i potrošačke navike građana.

“Ovaj fenomen nam pokazuje koliko smo kao društvo podložni masovnim sugestijama, koliko smo podložni reklamnim kampanjama i kako se odluke pojedinca lako stapaju s grupnim ponašanjem. Mladi su posebno ranjivi zbog sveprisutnog uticaja društvenih mreža, gdje slike prepunih tržnih centara i neponovljivih popusta stvaraju osjećaj da će nešto propustiti ako se ne uključe”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, kada grupa donosi odluku zajedno, kod pojedinca dolazi do smanjenja osjećaja lične odgovornosti i javlja se psihološki efekat zaraze.

“Iako se čini bezazlenim, ovo potrošačko ludilo moglo bi imati ozbiljne posljedice, od osjećaja praznine i krivice nakon impulsivne kupovine, do određenih finansijskih teškoća, pa i pogoršanja samog mentalnog stanja jer nismo ispunili neka svoja očekivanja”, navodi Savanović Zorićeva.

Ona poziva na svjesniji pristup kupovini i da procijenimo da li nam nešto stvarno treba.

“‘Crni petak’ kao poznati trend sa zapada, koji je već dugo prisutan kod nas, vrlo je prihvaćen, kako pokazuju istraživanja. Iako je zamišljen kao period povoljnih kupovina, često nije riječ o stvarnim popustima, već o psihologiji mase i načinu kako trgovci manipulišu našom percepcijom. U tim situacijama potrošači budu vođeni osjećajem hitnosti i neponovljivosti iz straha da će propustiti priliku, što je jedan od osnovnih trikova koje kompanije koriste”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

Takođe, dodaje da su neki od trikova i stvaranje osjećaja sniženja, tu je ograničavanje trajanja popusta i naglašavanje malobrojnosti proizvoda kako bi se izazvao osjećaj hitnosti i ubrzala odluka o kupovini.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i toplije vrijeme sa maksimalnom temperaturom od 24 do 29 stepeni Celzijusovih.

U jutarnjim časovima u većini krajeva očekuje se pretežno vedro vrijeme uz malu oblačnost, dok će na istoku i sjeveroistoku biti nešto oblačnije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Lokalno se uz rijeke i po kotlinama očekuje prolazna jutarnja magla.
Tokom dana preovladavaće pretežno sunčano vrijeme sa prolaznom oblačnošću i rastom dnevne temperature. Očekuje se još toplije u odnosu na prethodne dane.

Minimalna temperatura vazduha biće od devet do 14, u višim predjelima od pet stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena na udare i jaka bura.

Nastavi čitati

Društvo

NEZAPAMĆENA RADOST U DERVENTI! Istog dana unučiće dobili od kćerke i sina

Dom Gordane i Veljka Tešića 17. maja obasjan je posebnim blagoslovom, tog dana oni su postali baka i d‌jed svojih prvih unuka, Luke i Anastasije, a njihovi sin i kćerka Radislav i Dragana, istog dana ponijeli su važne titule roditelja, ali i tetke i ujaka.

Radosne vijesti u dom Tešića stigle su najprije od snahe Jelene i sina Radislava koji su postali roditelji malenog Luke, a nepuna tri časa kasnije porodila se i kćerka Dragana, pa su ona i zet Bojan dočekali mezimicu Anastasiju, piše Derventski list.
“Ovo je zaista ogromna radost, sam dar od Boga. Tog dana bila sam potpuno izvan sebe. Snaha je trebalo da se porodi 25. maja, međutim ranije je otišla u bolnicu, a kćerki je termin za porod bio 14. maja, tako da je zaista bilo neočekivano da bebe na svijet donesu istog dana, sa razlikom od nepuna tri časa”, kazala je ponosna baka dodavši da kada je poslije rođenja unuka Luke stigla vijest i o rođenju unuke Anastasije, telefon joj je ispao iz ruku.

“Cijeli dan sam plakala i od sreće i od zabrinutosti. Sada su svo četvoro kod kuće, došli su iz bolnice i svi su dobro”, rekla je Tešićeva.

Oduševljenje, kako je ispričala novopečena dvostruka baka, nije krio ni d‌jed Veljko.

“U našem selu je običaj da se kaže, ako prvo unuče bude d‌jevojčica, d‌jed postaje baba, ali je unuku ipak ‘pretekao’ unuk, ipak je deda. Samo da su svi zdravi, svakako je sreća ogromna”, rekla je ova Dervenćanka.

Osim toga što njihovi mališani dijele rođendan, Radislav i Dragana oduvijek su slavili i svoje rođendane zajedno.

“Razlika između kćerke i sina je tri godine i dan, Radislav je rođen 15. marta, a Dragana 16. marta, tako da je dvostruka sreća nekako naše obilježje”, rekli su Tešići.

ATV

Nastavi čitati

Društvo

GRAĐEVINCI MILIONERI! Evo ko je u Srpskoj najviše profitrao

Građevinske firme u Republici Srpskoj zaradile su u prošloj godini desetine miliona maraka, a najprofitabilnije su bile „Herc gradnja“, „Integral inženjering“, „Ban gradnja“ i „Aragosta invest“.

Najveću zaradu od 18,5 miliona KM imala je „Herc gradnja“ iz Bileće koja predvodi konzorcijum koji gradi bolnicu u Trebinju.

U odnosu na 2023. godinu njena dobit je povećana za 4,8 miliona KM.

Prihodi „Herc gradnje“ lani su iznosili 80,7 miliona KM, dok su godinu ranije bili daleko manji i iznosili su 57,6 miliona.

Preduzeće je na kraju 2024. zapošljavalo 207 radnika, odnosno sedam više nego godinu ranije.

Odmah iza njih po visini dobiti nalazi se „Integral inženjering“ kojem je prošla godina bila lošija nego 2023.

Naime, dobit ovog preduzeća lani je iznosila 14,4 miliona KM i smanjena je za 5,6 miliona u odnosu na 2023.

Značajan pad imali su i u ostvarenim prihodima koji su sa 184,7 miliona pali na 128 miliona KM.

Takođe, smanjili su i broj radnika te su na kraju 2024. imali 573 zaposlena, 35 manje nego godinu ranije.

Slijedi manje poznata banjalučka firma „Ban gradnja“ sa 12,5 miliona KM. Ova firma je imala najveći rast dobiti i to od 7,7 miliona maraka.

Prihodovala je 14,9 miliona, a godinu ranije 11,1 miliona maraka, dok je u obje godine zapošljavala po jednog radnika.

Značajan rast dobiti imala je i „Aragosta Invest“ i to sa 8,4 miliona KM na 11,3 miliona maraka.

Prihodi ovog preduzeća na kraju prošle godine su bili 37,7 miliona, a godinu ranije 28,7 miliona maraka. Zapošljavali su 83 radnika, odnosno pet manje nego 2023.

Firma „Stam-Petrović“ poznata po tenderima koje je dobijala od OC „Jahorina“ zaradila je u prošloj godini 7,6 miliona KM, što je daleko lošiji rezultat od onog iz 2023. kada su imali profit od 21,5 miliona KM.

I prihodi su im pali sa 36,4 na 22,3 miliona maraka. Broj radnika je smanjen za tri pa su na kraju prošle godine zapošljavali 21 radnika.

Dobojska firma „Proda mont“ lani je zaradila sedam miliona KM, što je za milion maraka više u odnosu na godinu ranije.

Prihodi su im iznosili 27,8 miliona KM i veći su za oko 600.000 nego u 2023. godini, a zapošljavali su 148 radnika.

Rast dobiti sa 5,2 na 5,6 miliona imali su „Mrkonjićputevi“ iz Mrkonjić Grada. Prihodi ovog preduzeća lani su iznosili 27,2, a godinu ranije 23,7 miliona maraka. Zapošljavali su 228 radnika, tri više nego u 2023.

Milionski profit imao je i banjalučki „Hidro-kop“ iako je i za njih 2024. bila nešto lošija u odnosu na 2023.

Tako je ova firma lani bila u plusu 4,4 miliona, odnosno oko 700.000 manje nego 2023.

Prihodi su im pali za 1,6 miliona, sa 26,6 na 25 miliona maraka, dok je broj radnika smanjen za pet, sa 134 na 129.

GP „Krajina“ je zaradila 3,9 miliona KM, oko 300.000 više nego 2023. godine.

Prihodovali su 12,7 miliona, a u 2023. godini 12,9 miliona maraka, dok je broj radnika ostao isti – 91.

Znatno boljim rezultatima u prošloj nego u 2023. godini može se pohvaliti „Fortis grupa“ koji je povećala dobit sa milion na 3,8 miliona maraka.

Značajno su im rasli i prihodi i to sa 6,6 na skoro 19 miliona maraka. Zapošljavali su 31 radnika.

Milionsku dobit imale su i „Kozaraputevi“ i „Prijedorputevi“ povezane firme Fortis grupe.

Među najprofitabilnijim građevinskim firmama u RS nalazi se i „Integra inženjering“ iako je u prošloj godini imala drastičan pad dobiti.

Naime, ovo preduzeće je u 2023. godini zaradilo 10,3, a u prošloj 3,2 miliona KM, odnosno 7,1 milion KM manje.

Zapošljavali su 401 radnika, 19 manje nego godinu ranije.
Capital

Nastavi čitati

Aktuelno