Connect with us

Društvo

SUTRA JE „CRNI PETAK“, DAN KUPOHOLIČARA: Stručnjaci savjetuju oprez i upoređivanje cijena

Poslednji petak u novembru poznat kao „Crni petak“ ove godine će se obilježiti sutra nizom sniženja koja su najavili trgovci, ali ekonomisti i predstavnici potrošača upozoravaju kupce na oprez, jer je pitanje da li su sniženja stvarna ili su samo marketinški trik.

Redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Stojković je rekao da bi „Crni petak“, kako trgovci žele da predstave, trebalo

da bude dan kada se daju veliki realni popusti da bi potrošači mogli po super cijenama da kupe neku robu, ali praksa iz ranijih godina pokazala je da to baš i nije tako.

Kako objašnjava, dešava se da trgovci pred ovu akciju, koja se proširila i kao „Crna nedjelja“ i „Crni novembar“ prvo podignu cene, pa onda daju popuste koji idu i do 80 odsto, a u stvari kupci ne dobijaju ništa od toga.

Stojković je upozorio građane da ne bi postali žrtve „lažnog popusta“ prvo da uporede ponude odnosno vide cijene onoga što žele da kupe i tako se uvjere gdje se stvarno daju popusti, a gdje ih nema.

To poređenje, dodaje, danas je mnogo lakše jer može da se odradi onlajn, a ne da se ide iz prodavnice u prodavnice.

„Crni petak je neki kažu veliki događaj, a drugi prevara. Negde trgovci to koriste da čiste zalihe, znači da ona roba koja je nekonkurentna ode i tu se stvarno daju neki veći popusti, ali negde je cilj samo da se poveća promet“, rekao je profesor.

Prema njegovim riječima, čak i suviše neozbiljno djeluje da kad trgovci kažu da daju popust 80 odsto, jer to onda otvara pitanje da li su kupci tokom cijele godine prevareni kad trgovci sada mogu da im ponude tolike povoljnosti pri kupovini.

„Naravno iz toga izuzimam nekonkurentne zalihe, jer je to druga priča“, dodao je Stojković.

On je naglasio i da postoje kompanije odnosno neki domaći trgovinski lanci koji uopšte ne pridaju značaj „Crnom petku“, jer, kako tvrde oni svojim potrošačima daju maksimalno tokom cijele godine.

Stojković je naveo i da je po jednoj verziji „Crni petak“ dobio naziv po tome što su trgovci cele godine u Americi pravili gubitke i bili u crvenom, a onda su od prvog dana posle Dana zahvalnosti, koji je uvijek četvrtkom pri kraju novembra, počeli da budu pozitivni, a onda i nadoknade sve za vrijeme praznične kupovine koja traje od tog dana pa sve do Božića i Nove godine.

Prema njegovim riječima, u Americi se dešava da se gužve u radnjama pred „Crni petak“ formiraju ranije i da se sve rasproda vrlo brzo nakon otvaranja, a ne tako rijetko su izbijale i tuče među kupcima.

„Elektronska trgovina je to sve preoblikovala i zato sada imamo i crne nedelje, mesece i šta već“, rekao je Stojković.

On je na pitanje da li potrošači mogu da se zaštite od trgovaca koji zloupotrebljavaju „Crni petak“, rekao da bi svako ko podigne cijenu a onda spušta trebao da se kazni, kao i da bi kažnjivo trebalo da bude i to ukoliko se neki proizvod dugo drži na akciji.

„Svako lažno oglašavanje je kažnjivo. Na primer oglasite neki proizvod na sniženju a njega nemate ili imate samo jedan ili dva komada i time želite da privučete potrošače takođe treba da bude kažnjivo“, rekao je Stojković.

Predsjednik udruženja Efektiva Dejan Gavrilović smatra da „Crni petak“ u Srbiji nije ono što je „Crni petak“ u Americi ili Zapadnoj Evropi, jer tamo na taj dan neki proizvod stvarno možete nabaviti po sniženoj cijeni.

„Na primer televizor koji je koštao 500 dolara vi ga tamo tog dana možete nabaviti za 50 dolara. Zato se dešava i da potrošači u Americi maltene kampuju pred prodavnicom dan pre početka ove akcije. Zato imamo i scene gde se ljudi guraju, otimaju, a često izbiju i tuče kako bi se došlo do nekog proizvoda po jeftinoj ceni“, rekao je on .

Gavrilović ističe da toga u Srbiji nema upravo iz razloga zato što takvih popusta kod nas nema i sve se uglavnom svodi, kako kaže, dobrim dijelom na obmanu potrošača.

„Kod nas na primer tokom Crnog petka nekom proizvodu koji je mesecima pred ovu akciju koštao 10.000 dinara se poveća cena na 15.000 ili 17.000, a onda se snizi na identičnu ili čak i veću cenu nego što je bila pre ove akcije i onda se to predstavlja kao Crni petak ne bi li se potrošači obmanuli da tako nešto kupe“, objasnio je Gavrilović.

On je dodao i da je dokaz da „Crni petak“ kod nas nije ono što je u Americi je i činjenica da taj „Crni petak“ tamo traje taj jedan dan, a u Srbiji se produžio na „ Crnu nedelju“ i na „Crni mesec“.

„Da su ti popusti stvarno tako dobri kao što kažu da jesu, roba bi se prodala u dan, dva, tri i to ne bi trajalo toliko“, rekao je Gavrilović.

I on je savjetovao građane da pre nego što se odluče na kupovinu obavezno provjere i uporede cijene, jer se često dešava i da neki trgovac ponudi neku robu sa popustom, od na primjer 30 odsto, a da je ta ista roba kod drugog prodavca po regularnoj cijeni jeftinija.

U Srbiji su već početkom novembra počela sniženja i mnogi trgovci su na radnjama postavili obavještenja o „Crnom novembru“ ili „Crnoj nedjelji“.

Na popustima se oglašava sva roba, počev od tehničke, namještaja, posuđa, tepiha, odjeće, obuće, nakita, knjiga, dječijih igračaka, video igrica, opreme za kućne ljubimce, alata, kozmetike, pa čak i ponude u apotekama.

Smatra se da je izraz „crni petak“ nastao u petak, 24. septembra 1869. godine, kada su dva brokera sa Vol strita pokušala da monopolizuju celokupno tržište zlata u dogovoru sa čuvenim političarem Bosom Tvidom.

Tročlani tandem pokušao je da potkupi nekoliko političara i činovnika na visokim položajima, uključujući i određene sudije.

Plan je propao, jer je cjena zlata pala u roku od nekoliko minuta, a sa njom i mnogi investitori, zbog čega je dan ostao poznat kao „Blek frajdej“ (Black Friday).

Jedno od popularnih mišljenja je i da su ovaj naziv stvorili američki vozači i saobraćajni policajci koji su strepili od velikih gužvi u saobraćaju, nakon Dana zahvalnosti u SAD.

Related Topics:

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Društvo

OŠTRA PORUKA PREDRAGA POPOVIĆA! “Zašto ne treba slaviti užase i mrak kada nam u dom ulazi Sveti Luka”

Pravoslavni vjernici 31. oktobra obilježavaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku, dok se širom svijeta obilježava i Noć vještica.

Pojedini Noć vještica doživljavaju kao zabavu i priliku za maskiranje, dok drugi u njoj vide običaje koji nisu u skladu sa hrišćanskom tradicijom.

O ovoj temi govorio je i Predrag Popović, koji je iznio svoje viđenje ovog praznika.

 

On je istakao da je tokom boravka u Americi imao priliku da vidi kako se Noć vještica obilježava, navodeći da ga je posebno iznenadilo ukrašavanje kuća i dvorišta motivima groblja, kostura i horor scena.

“Neko će da kaže da je to samo igra i tako dalje, međutim nije”

– U Starom zavjetu, iznad vrata, da bi se smrt odbacila, obilježavalo se krvlju jagnjeta. To je proroštvo da će Hristos svojom krvlju iskupiti svijet i spasiti od smrti. A oni obilježavaju svoje kuće satanističkim simbolima. Neko će da kaže da je to samo igra i tako dalje, međutim nije – dodao je Popović.

FOTO: BANY_MM/PIXABAY
FOTO: BANY_MM/PIXABAY

– I neko će reći da je to dan svih svetaca, međutim nije. To je počelo, znamo i sami, gore u engleskoj strani druida. Znači to je bilo čist satanizam. I katolička crkva je shvatila to kao veliku opasnost i pokušala je da hristijanizuje taj praznik i da pretvori ga u dan svih svetih, međutim nije uspjelo to – istakao je on.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

BURA ZBOG DOPLATE LIJEKA ZA TRUDNICE! Oglasio se FZO RS i pojasnio nova pravila za Utrogestan

Nakon pritužbi trudnica da moraju doplaćivati lijek Utrogestan, iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske stiglo je objašnjenje.

Terapija nije ukinuta niti je pravo na besplatan progesteron promijenjeno, ali izbor proizvođača može značiti dodatni trošak od oko 1,20 KM po kutiji.

Progesteron i dalje na teret Fonda

Iz FZO RS podsjećaju da od 2019. godine finansiraju lijek generičkog naziva progesteron, koji se nalazi na A listi lijekova i dostupan je trudnicama koje za njega imaju medicinsku indikaciju.

Ovo pravo prošireno je i na žene koje prolaze kroz postupak vantjelesne oplodnje.

Kako objašnjavaju, sistem referentnih cijena lijekova primjenjuje se još od 2008. godine, a njegov cilj je da podstakne dobavljače da snize cijene, piše Srpskainfo.

Problem sa doplatom nastaje kada pacijentkinja izabere lijek proizvođača čija je cijena viša od utvrđene referentne cijene. U tom slučaju potrebno je doplatiti razliku od oko 1,20 KM po kutiji.

Kako do progesterona bez doplate?

Iz Fonda naglašavaju da trudnice i dalje mogu dobiti progesteron na recept, o trošku FZO RS, bez participacije i dodatnog plaćanja, ukoliko izaberu lijek po referentnoj cijeni.

– Trudnice i dalje mogu da na recept preuzmu progesteron u apotekama o trošku Fonda, bez participacije i bez doplata, ukoliko je riječ o lijeku po referentnoj cijeni.

Novi dobavljač je ponudio nižu cijenu koja je postala referentna i za taj lijek trudnice ne moraju ništa dodatno da plaćaju. Ukoliko žele lijek drugog proizvođača koji je istog hemijskog sastava, doze i oblika, treba da doplate oko 1,20 KM po kutiji – ističu u FZO RS, prenosi Srpskainfo.

Apoteke moraju ponuditi lijek po referentnoj cijeni

Iz Fonda dodatno pojašnjavaju da je svaka apoteka koja ima ugovor sa FZO RS dužna da osiguranicima obezbijedi lijek po referentnoj cijeni.

Pacijentkinje, međutim, imaju mogućnost da izaberu i lijek drugog proizvođača, uz doplatu razlike u cijeni.

U FZO RS ističu da su, kao upravljači javnim sredstvima, obavezni da posluju racionalno i transparentno.

Cjenovnik lijekova sa referentnim cijenama, kao i prateći akti, javno su dostupni na internet stranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno