Connect with us

Društvo

SUTRA JE „CRNI PETAK“, DAN KUPOHOLIČARA: Stručnjaci savjetuju oprez i upoređivanje cijena

Poslednji petak u novembru poznat kao „Crni petak“ ove godine će se obilježiti sutra nizom sniženja koja su najavili trgovci, ali ekonomisti i predstavnici potrošača upozoravaju kupce na oprez, jer je pitanje da li su sniženja stvarna ili su samo marketinški trik.

Redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Stojković je rekao da bi „Crni petak“, kako trgovci žele da predstave, trebalo

da bude dan kada se daju veliki realni popusti da bi potrošači mogli po super cijenama da kupe neku robu, ali praksa iz ranijih godina pokazala je da to baš i nije tako.

Kako objašnjava, dešava se da trgovci pred ovu akciju, koja se proširila i kao „Crna nedjelja“ i „Crni novembar“ prvo podignu cene, pa onda daju popuste koji idu i do 80 odsto, a u stvari kupci ne dobijaju ništa od toga.

Stojković je upozorio građane da ne bi postali žrtve „lažnog popusta“ prvo da uporede ponude odnosno vide cijene onoga što žele da kupe i tako se uvjere gdje se stvarno daju popusti, a gdje ih nema.

To poređenje, dodaje, danas je mnogo lakše jer može da se odradi onlajn, a ne da se ide iz prodavnice u prodavnice.

„Crni petak je neki kažu veliki događaj, a drugi prevara. Negde trgovci to koriste da čiste zalihe, znači da ona roba koja je nekonkurentna ode i tu se stvarno daju neki veći popusti, ali negde je cilj samo da se poveća promet“, rekao je profesor.

Prema njegovim riječima, čak i suviše neozbiljno djeluje da kad trgovci kažu da daju popust 80 odsto, jer to onda otvara pitanje da li su kupci tokom cijele godine prevareni kad trgovci sada mogu da im ponude tolike povoljnosti pri kupovini.

„Naravno iz toga izuzimam nekonkurentne zalihe, jer je to druga priča“, dodao je Stojković.

On je naglasio i da postoje kompanije odnosno neki domaći trgovinski lanci koji uopšte ne pridaju značaj „Crnom petku“, jer, kako tvrde oni svojim potrošačima daju maksimalno tokom cijele godine.

Stojković je naveo i da je po jednoj verziji „Crni petak“ dobio naziv po tome što su trgovci cele godine u Americi pravili gubitke i bili u crvenom, a onda su od prvog dana posle Dana zahvalnosti, koji je uvijek četvrtkom pri kraju novembra, počeli da budu pozitivni, a onda i nadoknade sve za vrijeme praznične kupovine koja traje od tog dana pa sve do Božića i Nove godine.

Prema njegovim riječima, u Americi se dešava da se gužve u radnjama pred „Crni petak“ formiraju ranije i da se sve rasproda vrlo brzo nakon otvaranja, a ne tako rijetko su izbijale i tuče među kupcima.

„Elektronska trgovina je to sve preoblikovala i zato sada imamo i crne nedelje, mesece i šta već“, rekao je Stojković.

On je na pitanje da li potrošači mogu da se zaštite od trgovaca koji zloupotrebljavaju „Crni petak“, rekao da bi svako ko podigne cijenu a onda spušta trebao da se kazni, kao i da bi kažnjivo trebalo da bude i to ukoliko se neki proizvod dugo drži na akciji.

„Svako lažno oglašavanje je kažnjivo. Na primer oglasite neki proizvod na sniženju a njega nemate ili imate samo jedan ili dva komada i time želite da privučete potrošače takođe treba da bude kažnjivo“, rekao je Stojković.

Predsjednik udruženja Efektiva Dejan Gavrilović smatra da „Crni petak“ u Srbiji nije ono što je „Crni petak“ u Americi ili Zapadnoj Evropi, jer tamo na taj dan neki proizvod stvarno možete nabaviti po sniženoj cijeni.

„Na primer televizor koji je koštao 500 dolara vi ga tamo tog dana možete nabaviti za 50 dolara. Zato se dešava i da potrošači u Americi maltene kampuju pred prodavnicom dan pre početka ove akcije. Zato imamo i scene gde se ljudi guraju, otimaju, a često izbiju i tuče kako bi se došlo do nekog proizvoda po jeftinoj ceni“, rekao je on .

Gavrilović ističe da toga u Srbiji nema upravo iz razloga zato što takvih popusta kod nas nema i sve se uglavnom svodi, kako kaže, dobrim dijelom na obmanu potrošača.

„Kod nas na primer tokom Crnog petka nekom proizvodu koji je mesecima pred ovu akciju koštao 10.000 dinara se poveća cena na 15.000 ili 17.000, a onda se snizi na identičnu ili čak i veću cenu nego što je bila pre ove akcije i onda se to predstavlja kao Crni petak ne bi li se potrošači obmanuli da tako nešto kupe“, objasnio je Gavrilović.

On je dodao i da je dokaz da „Crni petak“ kod nas nije ono što je u Americi je i činjenica da taj „Crni petak“ tamo traje taj jedan dan, a u Srbiji se produžio na „ Crnu nedelju“ i na „Crni mesec“.

„Da su ti popusti stvarno tako dobri kao što kažu da jesu, roba bi se prodala u dan, dva, tri i to ne bi trajalo toliko“, rekao je Gavrilović.

I on je savjetovao građane da pre nego što se odluče na kupovinu obavezno provjere i uporede cijene, jer se često dešava i da neki trgovac ponudi neku robu sa popustom, od na primjer 30 odsto, a da je ta ista roba kod drugog prodavca po regularnoj cijeni jeftinija.

U Srbiji su već početkom novembra počela sniženja i mnogi trgovci su na radnjama postavili obavještenja o „Crnom novembru“ ili „Crnoj nedjelji“.

Na popustima se oglašava sva roba, počev od tehničke, namještaja, posuđa, tepiha, odjeće, obuće, nakita, knjiga, dječijih igračaka, video igrica, opreme za kućne ljubimce, alata, kozmetike, pa čak i ponude u apotekama.

Smatra se da je izraz „crni petak“ nastao u petak, 24. septembra 1869. godine, kada su dva brokera sa Vol strita pokušala da monopolizuju celokupno tržište zlata u dogovoru sa čuvenim političarem Bosom Tvidom.

Tročlani tandem pokušao je da potkupi nekoliko političara i činovnika na visokim položajima, uključujući i određene sudije.

Plan je propao, jer je cjena zlata pala u roku od nekoliko minuta, a sa njom i mnogi investitori, zbog čega je dan ostao poznat kao „Blek frajdej“ (Black Friday).

Jedno od popularnih mišljenja je i da su ovaj naziv stvorili američki vozači i saobraćajni policajci koji su strepili od velikih gužvi u saobraćaju, nakon Dana zahvalnosti u SAD.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo uz poneki pljusak

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će preovladavati sunčano i toplo vrijeme, a tek ponegdje mogući su kratkotrajni pljuskovi.

Jutro će biti oblačnije na istoku i sjeveru, dok će u ostalim krajevima biti pretežno vedro.

Tokom dana doći će do razvoja oblačnosti koja će lokalno usloviti kratkotrajne pljuskove, ali će se u većini predjela zadržati suvo i stabilno vrijeme. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena i pojačana bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od 13 do 18, na jugu do 20 stepeni, a u višim predjelima od 9, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 26 do 32, u višim predjelima od 21 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

RASTE INTERESOVANJE ZA PELET U BIH: Cijene i do 684 KM po toni

Iako je do početka grijne sezone ostalo još nekoliko mjeseci, građani širom BiH već uveliko rezervišu pelet, strahujući da bi se mogao ponoviti scenario od prošle godine, kada je nagli rast potražnje doveo do nestašice na tržištu.

Proizvođači bilježe povećanu potrošnju

Zbog eventualnih novih poskupljenja i problema sa nabavkom, proizvođači već sada bilježe povećanu potražnju za ovim ogrevom.

U firmi “Drvoprodex” iz Banjaluke kažu da građani svakodnevno kontaktiraju ovo preduzeće kako bi na vrijeme obezbijedili ogrev za narednu grijnu sezonu.

Svakodnevni upiti

“Imamo svakodnevno upita i rezervacija za ovu vrstu ogreva. U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 640 maraka, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, kazali su iz ove firme.

Podsjećaju da je početkom aprila cijena palete peleta iznosila 590 KM, sa uključenim prevozom.

Kako navode, ranijih godina tokom ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo narudžbi, dok je krajem septembra i početkom oktobra interesovanje naglo raslo.

Slična situacija je i u sarajevskoj kompaniji “Drvosječa”, koja posluje putem predstavništava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine.

Cijena zavisi od klase

Iz ove firme ističu da cijena peleta zavisi od klase proizvoda.

“Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 621 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 684 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi.

Kupci u strahu od nestašice

“Kupci su u strahu da ne dođe do nestašice kao što je bilo prošle godine, pa su ove godine odlučili da pelet nabave ranije”, kazali su iz ove firme.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je povećano interesovanje za pelet posljedica iskustava iz prethodne godine.

“Ranijih godina uvijek smo apelovali da se pelet kupuje u proljeće. Prošle godine uopšte nije bilo potražnje, pa smo došli u situaciju da je u oktobru i novembru, pred sam kraj godine, došlo do enormne potražnje, a proizvođači nisu mogli da odgovore tim količinama”, kazao je Andrić i istakao da cijenu diktira potražnja.

Građani se odlučili na raniju kupovinu

Dodao je da je upravo nestašica peleta prošle godine jedan od razloga zbog kojeg se građani ove godine odlučuju na raniju kupovinu.

“Prošle godine, i pored toga što je cijena skočila, nije bilo mogućnosti da se nabavi pelet. Pretpostavljam da ljudi upravo zbog toga sada kupuju kako ne bi ponovo došli u takvu situaciju”, istakao je Andrić.

Cijene previsoke

Prema njegovim riječima, trenutne cijene peleta su visoke u odnosu na kupovnu moć građana, ali ističe da se proizvođači suočavaju sa rastom troškova proizvodnje.

“Sadašnje cijene peleta jesu previsoke s obzirom na trenutnu situaciju i kupovnu moć građana. Ali, sami inputi u proizvodnji su povećani. Stalno dolaze novi nameti, od povećanja cijena goriva, preko rasta cijena električne energije, pa do povećanja plata”, kazao je Andrić.

On smatra da pred početak grijne sezone ne bi trebalo da dođe do znatnijeg rasta cijena.

“Ne bi trebalo da dođe do nekog većeg skoka cijena jer su se potrošači u ovom ljetnom periodu već snabdjeli određenim količinama ovog ogreva. Na cijene najveći uticaj imaju ponuda i potražnja”, kazao je Andrić.

Ipak, kako naglašava, veoma je teško predvidjeti buduća kretanja na tržištu zbog brojnih dešavanja u svijetu koja utiču na privredu i energetski sektor.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI U BIH STRAHUJU: Žetva pšenice pred vratima, cijena nepoznata

Dok je žetva ječma već počela u Semberiji, a pšenica ulazi u završnu fazu sazrijevanja širom Bosne i Hercegovine, poljoprivredni proizvođači i dalje ne znaju po kojoj će cijeni predati ovogodišnji rod.

Predstavnici udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH upozoravaju da neizvjesnost u vezi s otkupom, rast troškova proizvodnje i izostanak sistemske podrške dodatno ugrožavaju domaću poljoprivredu.

Žetva ječma

Žetva ječma u Semberiji je počela, a prvi podaci pokazuju da su prinosi na nivou prošlogodišnjih, dok je kvalitet zrna veoma dobar, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, za “Nezavisne novine”.

Velika neizvjesnost

On je naveo da će narednih dana biti poznato više podataka o prinosima, ali da među proizvođačima vlada velika neizvjesnost zbog izostanka informacija o otkupnim cijenama.

“Pred žetvu pšenice još ne znamo ni cijene ni uslove otkupa. Niko se ne oglašava i svi ćute, dok su poljoprivrednici u sve težoj situaciji”, rekao je Bakajlić.

Mnogi proizvođači su prezaduženi

Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači su prezaduženi, dok istovremeno čekaju isplatu podsticaja i premija koje, kako tvrdi, kasne još od prošle godine.

“Imamo oko 500 maraka neisplaćenih podsticaja po određenim osnovama, a pojedine premije iz prethodne godine još nisu isplaćene. Ljudi se s pravom hvataju za glavu”, istakao je Bakajlić.

U Semberiji je ove godine pod strnim žitima zasijano oko 26.000 hektara, od čega je približno 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

Cijene ječma i kukuruza

Govoreći o očekivanim otkupnim cijenama, Bakajlić smatra da bi cijena ječma trebalo da bude između 50 i 60 feninga po kilogramu, približno kao i cijena kukuruza.

“Prinosi se kreću od pet do šest tona po hektaru, ali troškovi proizvodnje nikada nisu bili veći. Cijena koštanja jednog hektara pšenice premašila je 2.500 maraka, dok su cijene repromaterijala znatno porasle”, kazao je on.

Vremenske nepogode

Bakajlić je upozorio i na posljedice vremenskih nepogoda koje su prethodnih dana pogodile dijelove Srbije i Vojvodine, strahujući da bi slični scenariji mogli ugroziti domaću proizvodnju.

Kako je rekao, potrebno je više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i plasmanu domaće hrane na tržište.

“Mi možemo proizvesti značajan dio potreba za hranom u BiH. Potrebno je da domaći proizvod dobije prednost na domaćem tržištu, a ne da ga nekontrolisani uvoz potiskuje i uništava”, kazao je Bakajlić.

I u FBiH neizvjesnost u vezi s cijenama

Da je situacija skoro ista kao u Srpskoj, potvrđuju proizvođači iz Federacije BiH, koji očekuju dobar rod, ali strahuju da bi neizvjesnost u vezi s cijenama mogla umanjiti rezultate cijele sezone.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe za “Nezavisne novine” da su vremenske prilike tokom vegetacione sezone bile gotovo idealne.

“Vrijeme je bilo idealno, sve je poslužilo kako treba i teško da je moglo biti bolje. Međutim, na kraju se ponovo suočavamo s istim problemom, ne zna se zvanična otkupna cijena i ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Bićo.

Bićo navodi da je pšenica dominantna kultura, dok se ječam uglavnom proizvodi za potrebe stočarske proizvodnje.

“Ječam se uglavnom sije za vlastite potrebe i ishranu stoke, dok je pšenica daleko više zastupljena na području Federacije BiH”, kazao je.

Nada umire posljednja

Kako se približava početak žetve pšenice, proizvođači se nadaju da će vremenski uslovi ostati povoljni i da će tržište ponuditi cijenu koja će opravdati ulaganja.

“Očekujemo da vrijeme posluži i da se žetva uspješno završi. Nadamo se i cijeni koja će odgovarati tržišnim uslovima i onome što su proizvođači uložili u proizvodnju”, kazao je Bićo.

Kako je rekao, sve je prepušteno tržištu.

“Sve je prepušteno tržištu. Nemamo nikakvu zaštitu ni sigurnost kada je riječ o cijeni. Pšenica je berzanska roba i jedino država može pomoći kroz garantovanu cijenu ili otkup za robne rezerve”, rekao je Bićo.

Nastavi čitati

Aktuelno