Američki predsjednik Donald Tramp najavio je juče uvođenje carine od 100 odsto na sve filmove snimljene van Sjedinjenih Američkih Država, pošto su druge zemlje, prema njegovim riječima, “ukrale” Americi filmsku industriju.

Tramp je u izjavi na društvenoj mreži Trut soušal (Truth Social) naveo da je time posebno pogođena Kalifornija, nekadašnji centar globalne filmske produkcije, a za to je okrivio “slabog i nesposobnog guvernera” te savezne države.

Filmska industrija nam je oduzeta, lako kao kada od djeteta uzmete bombonu, upozorio je Tramp i dodao da zbog toga uvodi stoprocentnu carinu na sve filmove snimljene van Amerike.

Odluka, koja se odnosi na sve strane produkcije, dio je Trampove šire politike ekonomskog protekcionizma.

Kritičari ocjenjuju da bi ovakav potez mogao izazvati trgovinske tenzije, dok Trampove pristalice tvrde da će mjere podstaći domaću filmsku produkciju i vratiti poslove u Holivud, prenose mediji.

Sjeverna Koreja nikada neće odustati od svog nuklearnog programa, rekao je zamjenik ministra spoljnih poslova te zemlje Kim Son Gjong na zasjedanju Generalne skupštine UN.

“Nametanje `denuklearizacije` našoj zemlji jednako je zahtjevu da se predaju suverenitet i pravo na postojanje i time prekrši Ustav”, rekao je Kim.

On je dodao da Sjeverna Koreja neće nikada odustati od svog suvereniteta, prava na postojanje i neće prekršiti Ustav.

“Zahvaljujući pojačanoj fizičkoj moći odvraćanja naše države od rata, direktno srazmjernoj rastućoj prijetnji agresije SAD i njihovih saveznika, volja neprijateljskih država da izazovu rat je potpuno obuzdana i ravnoteža snaga na Korejskom poluostrvu je osigurana”, istakao je Kim.

Potpredsjednica Venecuele Delsi Rodrigez upozorila je da bi ta zemlja mogla da proglasi vanredno stanje ukoliko dođe do američkog vojnog napada, naglašavajući “katastrofalne” posljedice koje bi takav napad mogao da izazove.

Posljednjih nedjelja, administracija američkog predsednika Donalda Trampa pojačala je pritisak na Venecuelu, raspoređujući mornaričke snage u Karipskom moru i izvodeći vazdušne napade na venecuelanske brodove, u kojima je poginulo najmanje 17 osoba, piše Gardijan, prenosi Tanjug.

SAD tvrde da su ti napadi dio šire ofanzive protiv latinoameričkih narko-kartela koji švercuju kokain i fentanil u Sjedinjene Američke Države.

Međutim, mnogi analitičari smatraju da bi ti napadi mogli da budu uvod u širu vojnu intervenciju s ciljem okončanja vladavine predsjednika Nikolasa Madura, koji je na vlasti u Venecueli više od 12 godina.

Rodrigez, koja je jedna od najbližih saveznica Madura, optužila je SAD da koriste “veliku laž” u tvrdnjama da se njihovi napadi fokusiraju na borbu protiv trgovine drogom.

Prema njenim riječima, stvarni cilj američkog napada je preuzimanje venecuelanskih prirodnih resursa, uključujući naftu, gas, zlato i minerale, koji su od velike važnosti za globalnu ekonomiju.

Takođe, Rodrigez je istakla kako američka vlada vodi “ratnu politiku” koja je usmjerena prema svim zemljama, a posebno Venecueli.

U slučaju napada, Rodrigez je objasnila da bi Maduro dobio posebna ovlašćenja za proglašenje vanrednog stanja, što bi omogućilo mobilizaciju oružanih snaga, zatvaranje granica i stavljanje ključne infrastrukture pod vojni nadzor.

“Nikada nećemo predati našu domovinu – nikada”, naglasila je Rodrigez.

“NBC News” je u petak saopštio da američki vojni zvaničnici razmatraju opcije za ciljanje trgovaca drogom u Venecueli, uključujući moguće napade dronovima u narednim nedjeljama.

Analitičar Krizne grupe sa sjedištem u Karakasu, Fil Ganson, smatra da je malo vjerovatno da bi SAD izvršile invaziju ili okupirale Venecuelu.

Ipak, Ganson naglašava da bi raketni ili bombaški napadi na vojne objekte ili ključne infrastrukture mogli da postanu realnost, dok bi cijela situacija mogla da se predstavi kao borba protiv trgovine drogom.