Connect with us

Društvo

ISTRAGA O KUPLJENIM DIPLOMAMA U BIH TAPKA U MJESTU! Kome nije u interesu da stvari izađu na vidjelo

Činjenica je da se diploma može kupiti na benzinskoj stanici. Na određenim univerzitetima moguće je steći akademsko zvanje doktora ili profesora u roku od pet dana. Došli smo do dokaza da u BiH postoji organizovana kriminalna grupa koja se bavi prodajom diploma. Ovo je samo vrh ledenog brijega.

Sve ove tvrdnje je prije godinu dana iznio glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić, ali mi od tada, osim vrha ledenog brijega, nismo vidjeli ništa, ako izuzmemo da su, u međuvremenu, istražioci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) posjetili nekoliko privatnih visokoškolskih ustanova – u Banjaluci, Mostaru i Brčkom, a sve to u sklopu akcije “Klaster”, izvedene 21. februara 2023.

Optužnica za one za koje se tvrdi da su prodavali diplome još se i ne nazire, a javnosti, koja smatra da se istraga odvija “puževim koracima”, umjesto konkretnih odgovora na brojna neodgovorena pitanja, informacije se serviraju na kašičicu.

“Predmet koji se odnosi na akciju ‘Klaster’ je u radu, nedavno su realizirane dodatne aktivnosti, jer tužiteljstvo i partnerske agencije u radu na predmetu dolaze do novih informacija i saznanja o mogućim nezakonitostima, koja ne možemo niti želimo ignorirati. Zbog toga će biti potrebno određeno vrijeme za provođenje aktivnosti do donošenja tužiteljske odluke, u skorijem periodu. U predmetu je obuhvaćen veći broj osumnjičenih, fizičkih i pravnih osoba”, rekao je u petak za “Nezavisne novine” Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

U martu prošle godine je, podsjetimo, šest banjalučkih profesora, u otvorenom pismu upućenom akademskoj zajednici, podržalo akciju “Klaster”, naglašavajući da bi najopasnije bilo da se, iz nekih razloga, ova ozbiljna afera zataška.

Jedan od potpisnika tog pisma je prof. doktor Petar Kunić, koji gaji nadu da bi ovaj slučaj morao dati neki rezultat.

“Bio bi strašan fijasko da, nakon tvrdnji o završavanju fakulteta na benzinskim pumpama, imamo situaciju da od toga nema ništa. Nešto će biti. Ali, svakako da su privatni fakulteti, ljudi koji su ih vodili, ugrađeni u sistem i naravno da imaju podršku određenih ljudi iz političkih stranaka i da su nadležni organi pod određenim pritiskom”, rekao je Kunić, koji kritikuje i rad inspekcijskih službi.

On dodaje da je u cjelini razočaran zbog rapidnog nazadovanja obrazovanja u BiH i u Srpskoj, a jedan od razloga je, kada se govori u visokom obrazovanju, pojava privatnih fakulteta.

Njihovom pojavom, kaže Kunić, nastala je i erozija državnih fakulteta, gdje su takođe pali kriterijumi.

“Studenti naravno, ne računajući izuzetke, traže uvijek lakša rješenja. Mnogi su se, kada su se na državnim fakultetima suočili sa ozbiljnim predmetima, čim nije išlo uspješno, prepisivali na privatne fakultete i uspješno završili studij.

Na Pravnom fakultetu ima niz takvih slučajeva, a oni su danas visoki funkcioneri u Republici”, otkriva Kunić za “Nezavisne novine”.

Postavlja se, dodaje, pitanje zašto je do toga došlo – a odgovor je liberalizacija zakonskih propisa, a posebno Zakona o visokom obrazovanju, gdje su širom otvorena vrata za osnivanje privatnih fakulteta, tako da se to pretvorilo u biznis, a ne u nauku.

Potpisnik peticije je i Branko Dokić, prof. emeritus, koji, osvrćući se na predmet “Klaster”, kaže da je razočaran u sudstvo.

“To samo govori u kakvom vremenu mi živimo i koliko su ljudi spremni da tolerišu veliki kriminal. Mi nismo svjesni posljedica toga što je u vezi sa tim procesom koji je pokrenut”, kaže Dokić za “Nezavisne novine”.

I ne samo to, već Dokić kaže da se ne trebamo puno čuditi.

“Mi smo nedavno imali u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske promociju partijskog časopisa, gdje je pred predsjednikom Republike, te predsjednikom Akademije, rečeno ‘Džaba vam znanje, džaba vam nauka, ako nemate partijsku knjižicu i nemate političku podršku’. Akademija nauka nije reagovala po ovom pitanju uopšte, niti se ikad oglasila po pitanju toga što se dešavalo prije godinu dana, a jedan od njenih osnovnih zadataka jeste i obrazovanje”, ističe Dokić.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” prije nekoliko mjeseci pisale, u predmetu “Klaster” pod istragom je 15 osoba sa privatnih visokoškolskih ustanova, uključujući i spoljne saradnike, a terete ih da su, djelujući kao grupa, kupce diploma nalazili od Prijedora do Mostara.

Među njima su, kako nam je tada potvrđeno, i službena i odgovorna lica, radnici i spoljni saradnici visokoškolskih obrazovnih ustanova sa područja oba entiteta u BiH i Brčko distrikta.

“Riječ je o Nezavisnom univerzitetu NUBL Banjaluka, Univerzitetu za poslovne studije UPS Banjaluka, Visokoj školi za primijenjene i pravne nauke ‘Prometej’ Banjaluka, Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment PIM Banjaluka, Panevropskom univerzitetu ‘Apeiron’ Banjaluka, Internacionalnom univerzitetu Travnik, Internacionalnom univerzitetu Brčko distrikt BiH, Univerzitetu modernih znanosti CKM Mostar, Visokoj školi Union Mostar”, precizirali su tada iz Tužilaštva BiH.

Društvo

NEMA RAZLOGA ZA RADOST! Evo kakve nas vremenske prilike očekuju do kraja maja

Usljed pojačane ciklonske aktivnosti nad Evropom, u Bosni i Hercegovini se u naredne dvije sedmice očekuje nestabilno vrijeme, praćeno čestim padavinama i izraženim oscilacijama temperaturnog režima.

Do petka se očekuje dotok toplije vazdušne mase sa juga, što će usloviti postepeni porast temperature vazduha, uz povremene slabe padavine u obliku pljuskova.

Od 23. do 27. maja prognozira se nova promjena vremena, uz prodor hladnijeg vazduha sa sjevera. U tom periodu očekuju se niže temperature u odnosu na višegodišnji prosjek, kao i obilnije padavine, posebno na sjeveru zemlje. Na jugu zemlje, povremene slabe padavine moguće su do 25. maja, nakon čega se prognozira stabilnije i suvo vrijeme uz pojavu bure, koje bi se moglo zadržati do kraja mjeseca.
Do 23. maja jutra u Bosni sa temperaturama od 7 do 12 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 9 do 14 stepeni Celzijusovih. Tokom dana, u Bosni se očekuju temperature od 15 do 20 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 19 do 24 stepeni Celzijusovih.

Stiže hladniji period

Hladniji period uz temperature vazduha niže od prosječnih, očekuje se od 23. do 27. maja. U Bosni će minimalne vrijednosti biti od 4 do 9 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 6 i 11 stepeni Celzijusovih. Dnevne temperature u Bosni kretaće se od 10 do 15 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 16 do 20 stepeni Celzijusovih, prenosi N1.

Porast temperatura

Blagi porast temperatura moguć je od 28. maja, sa vrijednostima tokom jutra u Bosni od 6 do 11 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini između 8 i 13 stepeni Celzijusovih, danju temperature u Bosni kretaće se od 13 do 18 stepeni Celzijusovih, a u Hercegovini od 18 do 23 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz FHMZ BiH.

Nastavi čitati

Društvo

Obućari ostaju bez narudžbi, PLJUŠTE OTKAZI

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj nalazi se u velikom problemu, jer im je smanjena potražnja, ali i prodaja njihovih proizvoda, došlo je do otpuštanja radnika, ističu naši sagovornici iz ove oblasti te dodaju da je ova privredna grana dotakla dno.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je za “Nezavisne novine” da je veoma smanjena prodaja, a samim tim i narudžbe, te dodao, što se tiče ove grane privrede, da je dotakla dno.

“Novih partnera nemamo, ne pamtim kada nam je neko pokucao na vrata u vezi s tim pitanju”, kazao je Pazurević i dodaje da nemaju čak ni poziva da se neko interesuje za njihove usluge i proizvode.

Kako je rekao, što se tiče narudžbi koje imaju od inostranih partnera, taj broj, barem kod njih, nije se mijenjao.

“Nažalost, smanjio se broj zaposlenih radnika u ovoj grani. Mi nismo nikoga otpuštali, međutim jedan broj radnika je otišao, neko u penziju, neko u inostranstvo, ali mi zbog nedostatka posla nismo nikog otpustili”, kazao je Pazurević i dodao da je broj zaposlenih radnika sada u odnosu na godinu i po ranije manji za više od 120.

“Kada počne nova sezona, od kraja septembra i oktobra, možda bi mogla biti malo bolja situacija, samo zbog činjenice da su u proteklom periodu ispražnjena skladišta u Evropi”, kazao je Pazurević.

Da je vrlo teška situacija u ovoj oblasti, saglasan je i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, koji ističe da je kriza u Evropi uticala na takvo stanje.

“Nedavno nam je jedan naš partner za kojeg radimo javio da prekidamo saradnju, jer zatvaraju fabrike, dvije u Slovačkoj, jednu u Albaniji, jer nema prodaje obuće”, kazao je Umičević.

Kako je pojasnio, dok ne prestane sukob u Ukrajini, obućari iz Republike Srpske imaće velike probleme.

“Prodaja je stala kompletno, budući da mi u Njemačku izvozimo najviše, a oni su sada u najvećoj krizi”, kazao je Umičević i istakao da on misli da će se ova industrija ugasiti za pet-šest godina.

Pojasnio je da nema novih narudžbi, što je najveći problem ove grane.

Dodao je da je jako zabrinut šta će sve biti u narednim mjesecima.

Prema njegovim riječima, veoma je teško predvidjeti šta će se dešavati te istakao da privrednici iz ove grane na to ne mogu uticati.

Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore Republike Srpske, kazala je da još nema naznaka za oporavak ove industrije.

“Smanjene su narudžbe, neka preduzeća čak su smanjila i broj radnika”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Ističe da će, poboljšanje situacije u ovoj grani privrede zavisiti od globalnih lanaca vrijednosti.

“Još nema naznaka poboljšanja. S obzirom na to da naše kompanije zavise od stranih preduzeća za koja rade usluge, odnosno lon poslove, ona prvenstveno zavise i od ponude i potražnje na stranom tržištu”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Nastavi čitati

Društvo

USPORAVANJE EKONOMIJE: Povećanje plata nije urodilo željenim rezultatom

Podaci ukazuju na usporavanje ekonomije BiH početkom godine, industrijska proizvodnja nastavila je pad, dok je promet u maloprodaji takođe opao, navedeno je u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o stanju ekonomija zemalja u procesu proširenja.

Kako ističu, Centralna banka BiH revidirala je prema dolje svoju projekciju rasta ekonomije za 2025. godinu na 2,4 odsto, uglavnom zbog očekivanog slabljenja eksterne potražnje. Istovremeno, prognoza inflacije povećana je na 3,5 odsto za 2025. godinu, prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene, proisteklih iz snažnog rasta plata.

Iz ovoga se može zaključiti da Evropska komisija indirektno kritikuje odluku o povećanju plata, za koju su mnogi ekonomski stručnjaci upozoravali da nije zasnovana na realnim ekonomskim pokazateljima.

“U četvrtom kvartalu 2024. godine sezonski prilagođen kvartalni rast realnog bruto domaćeg proizvoda ostao je nešto ispod jedan odsto, dok je na godišnjem nivou iznosio 2,5 odsto, nakon rasta od 2,6 odsto u prethodna tri mjeseca. Glavni pokretači rasta na strani proizvodnje bili su trgovina, transport i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 odsto ukupne bruto dodate vrijednosti, zabilježio pad deseti uzastopni kvartal”, navedeno je u izvještaju.

Podsjećaju da su vlasti BiH 18. marta predale Evropskoj komisiji svoj Program ekonomskih reformi za period 2025-2027. godine, u kojem se predviđa ubrzanje rasta realnog BDP-a sa 2,5 odsto u 2025. na 3,3 odsto do 2027. godine, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.

“ERP cilja fiskalnu konsolidaciju zasnovanu na prihodima, koja bi od budžetskog deficita od 1,3 odsto BDP-a u 2025. prešla u suficit od 0,7 odsto u 2027. godini. Takođe, predviđa se nastavak pada javnog duga sa 24,5 odsto BDP-a u 2024. na 22,8 odsto u 2027”, naglašavaju oni.

Na strani potrošnje, kako ističu, glavni pokretač rasta u četvrtom kvartalu je domaća potražnja. Bruto formiranje kapitala povećano je za 7,3 odsto na godišnjem nivou, dok je privatna potrošnja porasla za 1,9 odsto. Izvoz je porastao za 1,7 odsto nakon šest uzastopnih kvartala pada, dok je snažna domaća potražnja rezultirala rastom uvoza od 3,5 odsto.

Na tržištu rada, kako ističu, zaposlenost je u prosjeku bila za 0,6 odsto veća na godišnjem nivou u Q4, dok je broj nezaposlenih smanjen za 22.800. Godišnja stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi smanjena je sa 13,2 odsto u 2023. na 11,7 odsto u 2024. godini.

Rast nominalnih plata, kako se naglašava, ostao je snažan, sa povećanjem od 9,8 odsto u Q4-2024, dok su u prva dva mjeseca 2025. godine nominalne plate porasle za 13,9 odsto i 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Glavni pokretači rasta plata su, kako navode, bile visoke plate u javnom sektoru i nedostatak radne snage u određenim industrijama.

Nastavi čitati

Aktuelno