Connect with us

Svijet

ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Četvrtina Njujorčana živi u siromaštvu, a svako četvrto dijete gladuje

Nagli porast siromaštva stručnjaci pripisuju činjenici da su ukinuti programi pomoći uvedeni tokom pandemije.

Broj stanovnika Njujorka koji nisu mogli da priušte osnovne stvari za život dramatično je porastao u 2022. godini. Istraživanje pokazalo da svako četvrto dijete živi ispod granice siromaštva.

Nakon nekoliko godina kada je siromaštvo bilo u padu, Njujorčani su se 2022. godine suočili sa najvećim godišnji porastom nivoa siromaštva u posljednjoj deceniji, piše Njujork Tajms.

Dvadeset i tri procenta stanovnika ovog grada nije moglo da priušti osnovne potrepštine poput stana i hrane, pokazuje novi izvještaj istraživačke grupe Kolumbijskog univerziteta i filantropske organizacije “Robin Hud”. U 2021. godini, taj broj je bio 18 procenata.

Broj Njujorčana koji žive u siromaštvu dostigao je skoro dva miliona.

Ovi rezultati ukazuju na veliki korak unazad za Njujork, gdje je povećanje pomoći vlade tokom pandemije koronavirusa pomoglo da se ublaže gubitak poslova, rastući troškovi stanovanja i visoka inflacija.

S obzirom na to da je većina programa pomoći završena, siromaštvo je poraslo širom zemlje, ali porast je posebno izražen u Njujorku, rekao je Kristofer Vajmer, direktor Centra za siromaštvo i socijalnu politiku i koautor izvještaja.

Nacionalna stopa siromaštva u 2022. godini bila je 12,4 procenta, u odnosu na 7,8 procenata u 2021. godini. To je najveći zabilježeni skok u istoriji, prema Državnom birou za popis Sjedinjenih Američkih Država. Stopa siromaštva u Njujorku bila je gotovo dvostruko veća od nacionalnog prosjeka, a postoje znaci da se razlika povećava.

Crnci, latino populacija i Njujorčani azijskog porijekla imaju otprilike dva puta veću šansu da žive u siromaštvu, prema izvještaju, a žene su u većem riziku da ostanu bez osnovnih sredstava za život od muškaraca.

Izvještaj, koji je dio studije započete 2012. godine, baziran je na anketama reprezentativnog uzorka od preko 3.600 stanovnika Njujorka koje su sprovedene u 2022. i 2023. godini.

“To je obeshrabrujuće”, rekao je dr Vajmer. “Idemo u pogrešnom pravcu”.

Najveći razlog za porast siromaštva, kako na nacionalnom nivou tako i u Njujorku, bio je kraj programa pomoći iz doba pandemije, kada su postojale brojne olakšice za nezaposlene i novčana pomoć koja je služila da porodice sa niskim prihodima prate rastuće troškove života, rekao je Vajmer.

Broj siromašnih Njujorčana porastao je za pola miliona u 2022. godini, a ovo je dodatno produbilo nejednakost među stanovnicima ovog grada.

Svijet

PUTIN PONUDIO GARANCIJE EVROPI “Rusija ne planira napad”

Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je tvrdnje Zapada da Rusija planira da napadne evropske zemlje, rekavši da je Moskva spremna da to formalizuje pisanom bezbjednosnom garancijom.

– Lideri EU toliko govore o “ruskoj prijetnji” zbog sopstvene političke koristi i u interesu svojih odbrambenih industrija – rekao je Vladimir Putin na konferenciji za novinare, nakon posjete Kirgistanu.

– Moramo sve da kažemo diplomatskim jezikom, jer je jedna stvar reći uopšteno da Rusija ne planira da napadne Evropu, to za nas zaista zvuči smiješno.

Nikada nismo ni nameravali. Ali ako žele da to čuju od nas, pa, samo naprijed, mi ćemo to zapisati, nema problema – poručio je Putin.

Napominjući da su takve ideje “prenaglašene u zapadnoj javnosti”, Putin je dodao da ako Evropa želi formalnu potvrdu da Rusija nema agresivne planove, Moskva je spremna na to.

Ruski predsjednik je sugerisao da evropski lideri možda “pokušavaju da stvore iluziju za svoje stanovništvo” ili da “ugađaju kompanijama odbrambene industrije”.

– Možda pokušavaju da podignu svoj domaći politički rejting, s obzirom na žalosno stanje svojih ekonomija. Ali u našim očima, naravno, to je samo besmislica, potpune laži – rekao je.

Moskva je više puta odbacila tvrdnje da planira da napadne zemlje EU, rekavši da evropski političari koriste sve takve navode da bi zastrašili stanovništvo i opravdali rastuće vojne izdatke.

Putin je ranije rekao da su oni na Zapadu koji stalno promovišu “gluposti” o navodnim agresivnim namjerama Moskve ili “nekompetentni ili nepošteni”.

Uprkos mirovnom procesu o ukrajinskom sukobu, kojim posreduje američki predsjednik Donald Tramp, EU se obavezala da će nastaviti da snabdijeva Kijev oružjem i preduzela je korake da se militarizuje, uključujući i odobravanje “Plana za ponovno naoružavanje Evrope” vrijednog 800 milijardi evra.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN POKAZAO ŠTA JE PRIJATELJSTVO “Ako Budimpešta ima naftu i gas, IMAĆE I SRBIJA”

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da će Mađarska podijeliti sa Srbijom gas i naftu.

“Mađarska nema velike rezerve nafte ili gasa, tako da je obezbjeđivanje stalnog uvoza suštinski značajno. Dobili smo izuzeće od američkih sankcija i radimo na tome da ruska nafta i gas nastave da stižu”, istakao je Orban.

Što god ima Mađarska, navodi Orban, podijeliće sa Srbijom.

“Možete da računate na nas, drage komšije”, objavio je Orban na “Iksu”.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Aktuelno