Connect with us

Društvo

Ivanjdan – dan kada se beru ljekovite trave i pletu vijenci od cvijeća

U završnici Petropavlovskog posta proslavlja se jedan od tri najvažnija rođendana u Crkvi – rođenje svetog Jovana – Proroka, Preteče i Krstitelja Gospodnjeg. Rođenju ovog svetitelja posvećen je današnji veliki praznik – Ivanjdan.

Nijedan svetitelj nema toliko puta spomen u godini – obilježava se rođenje, usjekovanje, sabor, tri obretenja Svetog Jovana čije se ime vezuje za krštenje Isusa Hrista na rijeci Jordanu i sve događaje koji su tog dana označili početak Novog zavjeta i propovijedi hrišćanske vjere.

Srbi ga posebno poštuju i kao zaštitnika dvije vrlo važne ustanove – kumstva i pobratimstva.

Narodno praznovanje Ivanjdana potiče iz predhrišćanskog perioda, od ratarskog kulta u kojem se slavi sunce kada u vrijeme ljetnje dugodnevice isijava najveću snagu, kao i početak žetve.

Ivanjdan je u narodu poznat i kao “djevojački praznik” zbog brojnih običaja i rituala koji su posvećeni ženskom rodu.

Vijenci od ivanjskog cvijeća, pjesma djevojaka, kićenje kuće za zdravlje ukućana, samo su neki od običaja koji prate Ivanjdan.

Ponegdje je običaj i da se kroz vijence od upletene „jovanove trave“ na Ivanjdan provlače žene koje nemaju djecu, a žele ih, piše RTS.

U nekim krajevima postoji vjerovanje i da djevojke koje nisu udate danas treba da u saksiji posade malo žita koje će pogledati 12. jula, na Petrovdan. Ukoliko su klice kao prstenovi, to znači da će se na jesen sigurno udati.

Takođe, rasprostranjeno je mišljenje da se na današnji dan može vidjeti lik budućeg bračnog partnera – suđenika.Uposljednji zalogaj doručka treba huknuti i sačuvati ga do večeri, a onda zajedno sa ogledalcem i malo ivera staviti pod jastuk da bi se u snu pojavio lik.

Među nizom živopisnih običaja vezanih za taj dan posebno mjesto ima branje ljekovitih trava i pletenje vjenaca od ivanjskog cveća, praćeno pjesmom devojaka.

U predvečerje toga dana, u mnogim slovenskim krajevima palile su se po brdima ivanjske vatre (kresovi) oko kojih se igralo i pjevalo.

Prema običajnom kalendaru, tri dana pre i tri dana poslije praznika, ne ulazi se u vinograd.

Kaže se da tih sedam dana vinograd najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan. Praznik uvijek pada u vreme Petropavlovskog posta, pa se ovog dana ne mrsi.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Zahlađenje, snijeg i olujni vjetar

Republiku Srpsku i FBiH očekuje zahlađenje sa snijegom koji će u nižim predjelima napadati od pet do 20, a na planinama više od 30 centimetara.

U prvom dijelu dana se na zapadu i jugu očekuju jača kiša, ponegdje i prolazni pljusak sa grmljavinom, a na istoku će i dalje biti suvo i toplo uz sunačne periode.

Tokom dana padavine će jačati, naročito na jugu i zapadu, a do večeri zahvatiće sve krajeve, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. U brdsko-planinskim, ponegdje i u nižim predjelima na zapadu, kiša će preći u snijeg uz formiranje snježnog pokrivača.

U prvom dijelu dana duvaće umjeren do jak vjetar, u Hercegovini i olujni jugo. Uveče vjetar u skretanju na sjeverne smjerove i u slabljenju. Na sjeverozapadu tokom dana vjetar jak do olujni, sjevernih smjerova.

Maksimalna temperatura vazduha u prvom dijelu dana od devet na zapadu do 20 na sjeveroistoku, u višim predjelima od pet stepeni Celzijusovih. Uveče zahlađenje, te će minimalna temperatura biti od nula do osam, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

PENZIJE POD UPITNIKOM! Srpska “spasava” sistem novcem građana dok direktor HVALI REZULTATE

Iako se rukovodstvo Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske hvali desetom uzastopnom pozitivnom revizijom, realnost na terenu je daleko od ružičaste. Sa kritičnim odnosom od svega 1,15 radnika na jednog penzionera, penzioni sistem Srpske održava se isključivo zahvaljujući direktnim finansijskim “infuzijama” iz republičkog trezora.

Zvanični podaci pokazuju prividnu stabilnost, ali novčanici korisnika govore drugu priču. Dok se u javnosti ističe prosječna penzija od 653 marke, statistika skriva surovu istinu o kupovnoj moći.

“Oko 147.000 korisnika prima penziju do 552 KM, dok druga polovina prima preko tog iznosa”, potvrdio je Mladen Milić, direktor Fonda PIO RS.

Poređenja radi, dok je minimalna penzija u Republici Srpskoj trenutno 349 KM, njihove kolege u Federaciji BiH primaju najniži iznos od 666 KM.

U anketi u Bijeljini, penzioneri ne kriju ogorčenje. Za mnoge je penzija tek sredstvo za puko preživljavanje:

“Dobio sam penziju 333 marke.”

“Prvo poplaćam režije, one su 200 maraka, pa šta ostane.”

“Gdje ću biti zadovoljna, više dam za lijekove nego za bilo šta drugo.”

Dok najstarija populacija kalkuliše sa svakom markom, dug za doprinose nastavlja da raste i dostigao je vrtoglavih 339,5 miliona KM.

Direktor Milić precizira da se 71 milion maraka duga odnosi na javni sektor, dok privatni sektor duguje čak 268,5 miliona KM. Među najvećim dužnicima su javne zdravstvene ustanove (31,7 miliona KM), predvođene UKC-om sa dugom od 20,7 miliona maraka, te preduzeća poput Željeznica RS.

Podaci Fonda otkrivaju i sumornu zdravstvenu sliku nacije – karcinomi i duševne bolesti postali su vodeći uzroci invalidnosti.

Kao novi izazov za najranjivije, od maja se uvodi ukidanje isplate penzija putem punomoći. Iako se ova mjera pravda borbom protiv prevara, ona predstavlja ogromnu barijeru za stare, bolesne i nepokretne koji fizički ne mogu doći do banke.

Bez stalne podrške iz budžeta, sistem koji vlasti opisuju kao likvidan, srušio bi se poput kule od karata, ostavljajući hiljade građana bez osnovnih sredstava za život.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

ENERGETSKI ALARM: Izvoz struje pada, uvoz drastično raste

Bosna i Hercegovina je početkom ove godine dodatno smanjila izvoz električne energije, koja se svakako sve manje izvozi iz godine u godinu.

Tako je Bosna i Hercegovina postala od velikog izvoznika električne energije veliki uvoznik.

Ono što predstavlja veliki problem je i uvođenje CBAM-a od početka godine.

Podsjećamo, CBAM je mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika te predstavlja dodatni namet na uvoz cementa, željeza, čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.

Koliki je bio izvoz?

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz električne energije je u prva dva mjeseca iznosio 123,4 miliona KM, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 146,9 miliona KM.

Ovo znači da je izvoz smanjen za oko 23 miliona KM.

Da se izvoz smanjuje, pokazuje i to da je u periodu januar – februar 2024. godine izvoz iznosio 128,3 miliona KM.

Smanjen uvoz, ali…

Sa druge strane, i uvoz se smanjio u odnosu na prethodnu godinu.

Tako je u dva mjeseca ove godine uvezeno struje za 101 miliona KM, a u januaru i februaru 2025. godine za 153,2 miliona KM.

Jedan od razloga smanjenog uvoza je možda i povoljna hidrologija kakva je početkom godine bila u BiH, što znači dobru proizvodnju električne energije u hidroelektranama.

Ipak, i ovo je ogroman uvoz znajući da je u dva mjeseca 2024. godine uvoz struje bio “svega” 27 miliona KM.

Admir Softić, zamjenik ministra u sektoru energetike pri Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je rekao da je usvajanje Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini od krucijalne važnosti.

Takse od CBAM-a

Ovo, jednostavnim jezikom govoreći, znači da se takse od CBAM-a neće plaćati domaćim institucijama već EU institucijama.

“Kroz analize uz tehničku podršku projekta ‘EU for Energy’ smo došli do podataka da bismo u najgorem scenariju imali 644 miliona evra gubitaka, i to je samo kada se govori o električnoj energiji, te bi ovaj novac bio uplaćen u budžet EU”, naglasio je Softić.

Nastavi čitati

Aktuelno