Budžet institucija BiH za 2025. godinu pred Parlament konačno stiže u ponedjeljak po hitnoj proceduri, poslije trećeg pokušaja i višemjesečnog privremenog finansiranja. SNSD, koji je mjesecima blokirao prijedloge i najavljivao otpor odlukama visokog predstavnika, sada podržava budžet skrojen po Šmitovim pravilima, sa dodatnim zaduženjima i jednokratnom hiljadarkom iz budžetske rezerve. Godina je pri kraju, a budžet BiH za 2025. tek ulazi u parlament – u trećem pokušaju i za oko 215 miliona maraka teži od prošlog. Isti SNSD koji je mjesecima blokirao prijedloge i kleo se da neće provoditi odluke visokog predstavnika sada mirno podržava budžet skrojen po Šmitu.

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić 11. novembra je poručio da je riječ o „povratku struci i Ustavu“:

– Drago mi je da smo došli u situaciju da je u Predsjedništvu usvojen budžet koji je predložilo Ministarstvo finansija i trezora bez ikakvih izmjena. Znači, radi se o prijedlogu koji je ustavan, zakonit i provodiv, a ono što je posebno bitno jeste da će institucije Bosne i Hercegovine moći normalno da funkcionišu i da ćemo na zakonit način isplatiti jednokratnu naknadu kad su u pitanju zaposleni u zajedničkim institucijama u iznosu od 1.000 konvertibilnih maraka – rekao je Amidžić.

Za ministra, to je lekcija iz ustavnosti i struke. Za dio opozicije – probosanski budžet po Šmitu, u kojem je SNSD uredno odradio domaći.

Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Mladen Bosić kaže da SNSD pokušava da promijeni imidž, ali ne i sadržaj budžeta:

– Vjerovatno SNSD pokušava da pokaže kako je promijenio svoje lice, promijenio kožu i pretpostavljam da je to razlog zašto sad ovaj budžet ide po hitnoj proceduri na sjednicu u ponedjeljak. U tom budžetu se ništa nije promijenilo, ima mnogo nepoznatih stvari – poručio je Bosić.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mira Pekić ističe da je riječ o „probosanskom budžetu“ u kome je SNSD prihvatio sve ono što je ranije osporavao:

– Taj budžet, milijardu 570 miliona, ogromna cifra, budžet je pokazao i dokazao da probosanski SNSD glasa za probosanski budžet. Zašto je ovo probosanski budžet, ja to moram da kažem, zato što je taj budžet iz godine u godinu sve veći i evo sada je veći za nekih 215 miliona u odnosu na 2024. godinu.

U tom budžetu su Šmitove odluke o davanju sredstava 112 miliona za CIK za nabavku novih tehnologija implementirane i uvrštene bez pogovora i bez ijedne riječi i u tom budžetu su obezbijeđena sredstva za ove prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. I to je potpisao SNSD ministar i na sve to nametnuto je stavljena tačka – navela je Pekićeva.

Prihvaćene su sve Šmitove odluke, a jednokratna pomoć zaposlenima, tvrdi opozicija, više liči na političku milostinju nego na brigu za standard. Pitanje je i zašto se isplate rade iz budžetske rezerve.

Pekić podsjeća da je budžetska rezerva ključna stavka iz koje se sada ispunjava političko obećanje o hiljadarki:
– Budžetska rezerva je 46 miliona. Šta to znači? Iz te budžetske rezerve će se isplatiti ovih 1.000 KM koje je obećala Željka Cvijanović, a ministar Amidžić brzo ugradio u budžet i evo sada tih 1.000 KM biće isplaćeni radnicima u institucijama BiH. Ponovo se došlo u situaciju da se sredstva isplaćuju iz rezerve – upozorava Pekić.

Dok vlast priča o kompromisu, struka podsjeća da je budžet mjesecima služio kao sredstvo ucjene, a ne kao finansijski plan države.

Ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da će se usvajanje ovakvog dokumenta pokušati predstaviti kao uspjeh, iako se radi o, kako kaže, sramotnom odugovlačenju:

– Sve su prilike da će budžet biti usvojen u Parlamentu i to će se proslavljati kao neki uspjeh i kompromis, a ustvari je riječ o jednom sramotnom odugovlačenju. Budžet ne donosi ništa novo, izgubljeno je nevjerovatno mnogo vremena na različite prijedloge, verzije i prepucavanja, da bi se na kraju potvrdilo da oni koji su govorili da će značajno unaprijediti sadržaj budžeta nisu bili spremni da to provedu u djelo – ističe Gavran.

U međuvremenu je iz prijedloga nestalo finansiranje BHRT-a i dijela institucija kulture iz Federacije, koje su Šmitovom odlukom trebale da se finansiraju iz budžeta BiH. Ostali su uvećani troškovi institucija, veća budžetska rezerva i jednokratna hiljadarka za zaposlene, iz koje se krpe politička obećanja. Prijedlog koji stiže pred poslanike više govori o blokadama, pritiscima i nagodbama, nego o ozbiljnom planu kako da se novac građana troši odgovorno.

(BN)