Connect with us

Banjaluka

IZGUBILI PREKO 60.000 PUTNIKA! Šta je budućnost Banjalučkog aerodroma?

Banjalučki aerodrom je tokom 2024. godine opslužio 399.173 putnika, što predstavlja pad od 13,4% u odnosu na prethodnu godinu i smanjenje od 61.547 putnika.

Ovaj rezultat stavlja aerodrom na 13. mjesto među komercijalnim aerodromima bivše Jugoslavije, dok je i dalje ispred manjih regionalnih aerodroma poput Niša, Ohrida i Rijeke.

Komercijalni aerodromi u bivšoj Jugoslaviji ukupno su tokom 2024. godine opslužili više od 36 miliona putnika, što je za 3,4 miliona više nego prethodne godine. Devet aerodroma ostvarilo je svoje najuspješnije godine do sada, uključujući Beograd, Zagreb, Prištinu, Split, Dubrovnik, Skoplje, Sarajevo, Podgoricu i Zadar. S druge strane, jedanaest aerodroma ostalo je ispod nivoa iz 2019. godine, uključujući Ljubljanu, Tivat, Pulu, Niš, Ohrid, Tuzlu, Rijeku, Osijek, Portorož, Brač i Maribor, prenosi Ex-Yu Aviation.

Među najbrže rastućim aerodromima u regiji istakla se Priština, koja je tokom 2024. godine povećala broj putnika za 657.598, dok je Tuzla zabilježila najveći pad, izgubivši 374.894 putnika nakon zatvaranja baze kompanije Wizz Air.

Tokom godine, Dubrovnik je prestigao Skoplje i postao peti najprometniji aerodrom u regiji, dok je Sarajevo preteklo Podgoricu, a Zadar nadmašio tradicionalno prometniju Ljubljanu. Hrvatska je zadržala poziciju najvećeg avio-tržišta u regiji, sa više od 13 miliona putnika na svojim aerodromima. Hrvatski aerodromi su takođe zabilježili najveći apsolutni rast broja putnika, s dodatnih 1,8 miliona u poređenju s 2023. godinom.

Kada su u pitanju aviokompanije, Air Serbia je tokom 2024. godine postala najveći avioprevoznik u bivšoj Jugoslaviji po kapacitetima, prestigavši Wizz Air, koji je zbog problema s motorima Pratt & Whitney morao prizemljiti dio flote, što je rezultiralo gubitkom više od 1,2 miliona sjedišta. S druge strane, Ryanair je ostvario najveći rast, dodajući više od 1,5 miliona sjedišta i približivši se vodećim pozicijama.

Očekivanja su da će se trend rasta putničkog saobraćaja u regiji nastaviti i tokom 2025. godine, dok će Banjalučki aerodrom nastojati da prevaziđe trenutne izazove i poveća svoj udio na tržištu, privlačeći nove avioprevoznike i šireći mrežu destinacija.

Banjaluka

MIRNA SAVIĆ BANJAC “Čeka se sjednica Skupštine grada, tada će biti REGULISANO PITANJE UPRAVLJANJA javnim parkiralištima i garažama”

Brojne važne odluke čekaju novu sjednicu Skupštine grada Banjaluke, a među njima i odluka kojom će biti regulisano pitanje upravljanja javnim parkiralištima i garažama na teritoriji grada Banjaluke.

Poručila je gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, koja je istakla da su materijali za preko 80 tačaka dnevnog reda spremni, te u tom pravcu pozvala rukovodstvo Skupštine Grada da što prije zakažu sjednicu.

Podsjetila je da od 2002. godine Grad Banjaluka vrši obavljanje komunalne djelatnosti od posebnog javnog interesa koja se odnosi na upravljanje javnim prostorima za parkiranje vozila.

– Ova komunalna djelatnost podliježe naplati u svim gradovima Republike Srpske i predstavlja značajan prihod svake lokalne zajednice, pa tako i Grada Banjaluka – kazala je Savić – Banjac.

S tim u vezi, kako je rekla – u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Zakonom o komunalnim djelatnostima i Statutom Grada Banja Luka neosporno je pravo Grada Banjaluka da uređuje, organizuje i vrši naplatu ove komunalne djelatnosti.

– Bitno je napomenuti da Grad Banjaluka nije zanemario odluke Ustavnog suda, već je izradio nacrte novih podzakonskih akata, koji će biti upućeni u skupštinsku proceduru – navela je Savić – Banjac.

Nadležno odjeljenje zaduženo za poslove kontrole i naplate parkiranja na teritoriji Grada Banjaluka će i u narednom periodu redovno obavljati poslove i zadatke iz svoje nadležnosti.

Kada je riječ o ovoj oblasti, treba napomenuti da je u planu proširenje javnih parkinga uvođenjem novih parking mjesta, kao i izgradnja parking garaže.

Nastavi čitati

Banjaluka

REAGOVALA GU NA TROVANJE PASA NA BANJ BRDU “Nadležni će uraditi sve što je u njihovoj moći”

– Iz Gradske uprave reagovali su na navode o slučajevima trovanja pasa i njihovog uginuća nakon šetnje na Banj brdu.

Na ove uzemirujuće slučajeve javnost je upozorio banjalučki veterinar Mirko Ćelić, a u odgovoru za BL portal iz Gradske uprave ističu da su nadležna odjeljenja upoznata sa pomenutom situacijom.

-Nadležnom Odjeljenju za inspekcijske poslove dosada nije prijavljen nijedan od tri slučaja, ali će svakako nadležni uraditi sve iz domena njihove nadležnosti kada je riječ o ovoj situaciji – ističu u odgovoru iz Gradske uprave.

Prema mišljenju veterinara koji je javnost obavijestio o uginuću tri mlada psa nakon šetnje na Banj brdu, šansa da je sve slučajnost je veoma mala, a najvjerovatnije se radi o trovanju.

-Kod sva tri psa su nastali simptomi slični epileptičnim napadima. Smrt je nastupala jako brzo. U sva tri slučaja su se javljali identični simptomi – naveo je Ćelić u objavi na društvenoj mreži “Fejsbuk”.

Ovaj problem najvjerovatnije neće rješavati banjalučka “policija za pse” koja je osnovana prije dvije godine i koja je funkcionisala u okviru Odjeljenja za inspekcijske poslove i komunalnu policiju. Prema pisanju pojedinih medija “policija za pse” nedavno je raspuštena bez zvaničnog obavještenja.

Nastavi čitati

Banjaluka

“KRAJIŠKA KUĆA” – BREND KOJI JE PROSLAVIO BANJALUKU! Turisti ciljano dolaze na ovu lokaciju

Na policama “Krajiške kuće” i “Hercegovačke kuće” u Banjaluci mogu se naći domaći proizvodi više od 150 poljoprivrednih proizvođača, a obje kuće su proteklih godina postale prepoznatljiv brend grada na Vrbasu.

Ivana Bulić, samostalni stručni saradnik za informisanje u Centru za razvoj poljoprivrede i sela, za “Nezavisne novine” kaže da su lani i “Krajiška” i “Hercegovačka kuća” bile posjećene, a dolazilo je lokalno stanovništvo, kao i turisti.

“Turisti ciljano dođu u ‘Krajišku kuću’ i kupe određeni proizvod, i to, prije svega, po preporuci turističkih organizacija grada Banjaluka i Republike Srpske. Na policama se nalaze prerađevine domaćih poljoprivrednih proizvođača sa područja krajiške regije, i to suhomesnati, mliječni i konditorski proizvodi, zatim domaće rakije, vina, kao i prirodna kozmetika”, kazala je Bulićeva. Pojašnjava da stalno tragaju za novim proizvođačima, s tim što je i u prethodnom periodu bila praksa da im se sami javljaju.

“Njima je to nekad bila dopunska djelatnost, ali su u međuvremenu napustili posao kojim su se bavili, i poljoprivredna proizvodnja im je postala pretežna djelatnost. Animirali smo određeni broj porodica i ljudi da se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Inače, mi na sajmove uvijek pozovemo domaće proizvođače da idu s nama i predstave se, što je njima zaista značajna podrška”, rekla je Bulićeva.

Trenutno su “Krajiška” i “Hercegovačka kuća” u istoj ulici, no, kako kaže, otkad se “Krajiška kuća” preselila na novu lokaciju ona znatno slabije posluje.

Pojašnjava da im veliki problem pravi parking-mjesto jer ljudi nemaju gdje parkirati automobil u blizini.

“S obzirom na to da su svi prepoznali značaj ovog projekta, mi smo u novembru slali dopis Gradskoj upravi kako bi nam obezbijedili gradski prostor u centru grada, ali na njega niko nije odgovorio. Takođe, u prethodnom periodu smo imali veliki broj upita ljudi koji proizvode suvenire, domaće rukotvorine, da njihove proizvode unesemo u ‘Krajišku kuću’. Međutim, mi za to nismo nadležni. Takođe, imali smo ideju da se napravi velika kuća Krajine, koja bi na jednom mjestu okupila poljoprivredne proizvođače i ljude koji se bave domaćom radinošću itd. jer mislimo da bi to privlačilo turiste”, ističe ona.

Prema njenim riječima, u planu im je da izađu i van granica naše zemlje.

“Ali, imamo zakonske začkoljice kad je u pitanju izvoz robe jer treba mijenjati zakonske odredbe kada je riječ o malim proizvođačima. Svi zajedno se trudimo da to prevaziđemo, a želja nam je da u narednom periodu budemo u Austriji”, zaključila je Bulićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno