Connect with us

Svijet

IZGUBLJENO NA HILJADE ŽIVOTA! Nedjelju dana nakon poplava Libija i dalje broji mrtve

Nedjelju dana nakon što je bujična poplava veličine cunamija opustošila libijski priobalni grad Dernu, odnijevši hiljade života, međunarodna zajednica ubrzala je pomoć preživjelima.

Timovi za potragu i spasavanje koji nose maske za lice i zaštitna odjela nastavili su sumornu potragu za tijelima i preživjelima u blatom prekrivenoj pustoši.

Pogođenim stanovnicima, od kojih je 30.000 ljudi sada bez krova nad glavom samo u Derni, prijeko su potrebni čista voda, hrana, sklonište i osnovne zalihe usred sve većeg rizika od kolere, dijareje, dehidracije i neuhranjenosti, upozoravaju agencije UN.

“U ovom gradu svaka porodica je pogođena”, rekao je jedan stanovnik Mohamed al-Davali, prenosi “Euronews”.

Drugi, Mohamed al-Zavi (25) ispričao je kako je vidio “veliku planinu vode koja sa sobom nosi automobile, ljude, stvari… i sve izliva u more”. Usred haosa, tačan broj mrtvih ostao je nepoznat.

Ministar zdravlja istočne administracije Osman Abdeljalil rekao je da su 3.283 osobe potvrđene mrtve u Derni nakon što je u nedjelju nađeno još 31 tijelo.

Libijski zvaničnici i humanitarne organizacije upozorili su, međutim, da bi konačni broj žrtava mogao biti mnogo veći, jer se hiljade i dalje vode kao nestale.

Izaslanik UN u Libiji Abdoulaie Batili posjetio je Dernu u subotu i objavio na platformi X, nekadašnjem Twitteru, da je razaranje bilo “srceparajuće”.

“Vidio sam iz prve ruke veličinu katastrofe. Ova kriza je izvan mogućnosti Libije da upravlja, ona prevazilazi politiku i granice”, naveo je Batili.

Timovi za hitne slučajeve i pomoć raspoređeni su iz Francuske, Grčke, Irana, Rusije, Saudijske Arabije, Tunisa, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a na putu je još i iz drugih zemalja.

Napore u pružanju pomoći ometa politička podjela Libije, koja je utonula u godine rata i haosa nakon što je pobuna iz 2011. dovela do svrgavanja i ubistva Moamera Gadafija. Naftom bogata sjevernoafrička zemlja sada je i dalje podijeljena između dvije rivalske vlade – administracije koju podržavaju UN u glavnom gradu Tripoliju i jedne sa sjedištem na istoku pogođenom katastrofom.

Šef Međunarodne organizacije za migracije u Libiji Tauhid-paša objavio je na X da je sada cilj da se kanališu sve vlasti “da rade zajedno, u koordinaciji”.

Džejms Kleverli, britanski ministar spoljnih poslova, rekao je da je “veliki izazov sa Libijom” to što joj nedostaje potpuno funkcionalna vlada sa kojom bi koordinirala.

Ogromne poplave su uslijedile pošto je Libiju 10. septembra zahvatila oluja “Daniel”, koja je ranije donijela smrtonosne poplave Grčkoj, Turskoj i Bugarskoj.

Voda koja se brzo dizala probila je dvije uzvodne brane u Derni, izazvavši kasnonoćni talas koji se obrušio na centar grada sa 100.000 stanovnika, odnijevši čitave stambene blokove u Sredozemno more.

Postavljaju se pitanja da li se katastrofa mogla spriječiti, jer su pukotine na branama prvi put prijavljene 1998. godine.

Nedjelju dana nakon katastrofe, tijela i dalje izlaze na obalu. Hamza Al-Khafifi (45) vojnik iz Bengazija, opisao je AFP-u kako je našao gola tijela “starih, mladih, žena, muškaraca i djece”.

Libijski spasilački tim u čamcu na naduvavanje prijavio je da je vidio “možda 600 tijela” u moru kod regiona Om-al-Briket, oko 20 kilometara istočno od Derne, prema snimku koji je podijeljen na društvenim mrežama.

Ujedinjene nacije su pokrenule apel za pomoć za više od 71 milion dolara.

Pomoć koja se šalje u Libiju uključuje vodu, hranu, šatore, ćebad, higijenske komplete, lijekove i hirurške potrepštine za hitne slučajeve, kao i tešku mašineriju koja pomaže u čišćenju ostataka i još vreća za leševe.

Razmjere razaranja u Derni i okolnim oblastima izazvale su solidarnost širom podijeljene Libije, pošto su volonteri u Tripoliju prikupljali pomoć za žrtve poplava.

Međunarodni komitet Crvenog krsta upozorio je da su neeksplodirane nagazne mine i druga ubojita sredstva iz rata možda dospjela u područja koja su ranije bila bez kontaminacije oružjem.

Svijet

TENZIJE ZBOG PRODUBLJIVANJA SPORA: Japan uputio upozorenje svojim građanima u Kini

Japan je upozorio svoje građane u Kini da pojačaju mjere bezbjednosti i izbjegavaju mjesta sa mnogo ljudi zbog produbljivanja spora između Pekinga i Tokija oko kineskog regiona Tajvana, prenio je jutros Rojters.

Glavni sekretar kabineta Japana Minoru Kihara rekao je da je upozorenje obnovljeni apel na oprez, jer se raspoloženje prema Japanu pogoršalo u kineskim medijima nakon nedavnih diplomatskih dešavanja.

Kihara je naglasio da je upozorenje građanima zasnovano na procjeni bezbjednosnih, političkih i društvenih okolnosti.

Japanska ambasada u Kini podsetila je građane da budu oprezni u interakcijama sa lokalnim stanovništvom, da ne putuju sami i da izbjegavaju sumnjive osobe ili grupe.

U obavještenju je navedeno da bi građani trebalo odmah da napuste područje ako primijete bilo kakvo sumnjivo ponašanje, prenosi Tanjug.

Produbljivanje spora odrazilo se i na kulturnu saradnju, pa je prikazivanje najmanje dva japanska filma obustavljeno u Kini.

Kineski emiter CCTV saopštio je da je riječ o “razumnoj odluci” zbog pogoršanog raspoloženja publike.

Japan je saopštio da ostaje otvoren za dijalog sa Kinom, dok je Peking pozvao svoje građane da obustave putovanja u Japan.

Nastavi čitati

Svijet

OBJAVLJENI MEJLOVI OTKRIVAJU MRAČNE TAJNE ELITE: Štitili Epstina u gnusnim zločinima, neki mu se i pridružili

Džefri Epstin uprkos mnogobrojnim zločinima imao je podršku mnogih moćnika, oni su ga štitili i branili, a neki su i bili uključeni u afere.

Džefri Epstin, i dugo nakon što je osuđen za se*sualno zlostavljanje, ostao je tražen savjetnik ljudima iz kraljevskih porodica, akademskih krugova, poslovnog svijeta i politike. Njegov uticaj i veze sa moćnicima bili su njegova najvrednija valuta, a novi dokazi pokazuju da su mu upravo ti prijatelji omogućili da zadrži status uprkos svojim zločinima.

Mejlovi koje je ove sedmice objavio Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa otkrivaju da je Epstin održavao kontakt sa direktorima, novinarima i političarima čak i nakon što je 2008. priznao krivicu za podvođenje maloljetnice.

Kako je elita normalizovala ovog predatora
Iako je Epstinova smrt 2019. izazvala brojne teorije zavjere, objavljena dokumentacija pokazuje realnost koja mnogo manje liči na priču o tajnim kabalama, a mnogo više pruža uvid u sistem moći koji funkcioniše pred svima, ravnodušan na osudu i posljedice.

Mejlovi iz perioda 2009 – 2019. ne inkriminišu nužno njegove kontakte, ali pokazuju da su ga neki znanci podržavali tokom pravnih problema, dok su drugi od njega tražili savjete o svemu, od dejtova do cijene nafte. Njihov opušten ton otkriva da se Epstin i dalje osjećao kao dobrodošao u “pristojno društvo”. Umjesto da bude izopšten kao se*sualni prestupnik, on je bio normalizovan.

Savjetnik moćnicima i političkim akterima
U nizu poruka iz 2018, Epstin je savjetovao dugogodišnjeg saveznika Donalda Trampa, Stiva Benona, oko njegove političke turneje po Evropi. Kada mu je Benon proslijedio novinski isječak u kome piše da je “opasan kao i uvijek”, Epstin je odgovorio: “Sviđa mi se”.

Leri Samers, bivši ministar finansija u administraciji Bila Klintona i kasniji predsjednik Harvard univerziteta, tražio je Epstinov savjet o komunikaciji sa jednom ženom. Epstin mu je napisao: “Dobro ste reagovali… iritiranost pokazuje brigu, a odsustvo kuknjave snagu”.

U drugom mejlu, Samers je iznio kontroverzno mišljenje:

“Pokušavam da shvatim zašto američka elita misli da ako neko ubije svoje dijete premlaćivanjem i zapuštanjem, to nije prepreka za Harvard, ali ako si se prije 10 godina udvarao nekoliko žena, onda ne možeš da radiš ni u jednoj mreži ili tink-tenku”.

I Ketrin Rjumler, bivša pravna savjetnica Bijele kuće u vrijeme Baraka Obame, bila je u kontaktu sa Epstinom. U jednoj poruci nazvala je Trampa “odvratnim”, na šta je Epstin odgovorio: “Gori je u stvarnom životu, izbliza”.

U drugim porukama detaljno joj je opisivao sa kim se sve sastajao, od ambasadora i tehnoloških magnata do filmskih reditelja završavajući sa: “Dobrodošao si gost kod svakoga”.

Nove sumnje u priču princa Endrjua
Dokumenti bacaju ozbiljnu sumnju na zvaničnu verziju odnosa princa Endrua sa Epstinom. Mejl iz marta 2011. pokazuje da su bili u kontaktu četiri mjeseca nakon što je Endrju javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim.

U poruci upućenoj Epstinu i Gilejn Maksvel, njegovoj saučesnici u zločinima, Endrju je napisao: “Ne mogu više ovo da podnesem”.

Još jedan mejl djeluje kao potvrda autentičnosti poznate fotografije Endrjua sa Virdžinijom Đufre, jednom od žrtava koja je javno istupila. Epstin je napisao: “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se sa Endrjuom, kao i mnogi moji zaposleni”.

Ovo direktno protivreči Endrjuovim tvrdnjama iz intervjua 2019. da je fotografija možda falsifikovana.

Široka mreža uticaja
Spisak Epstinovih saradnika bio je dug i raznolik. Novinar Majkl Vulf često mu je služio kao neformalni savjetnik za odnose sa Trampom, sugerišući mu kako da njihovo poznanstvo pretvori u “korisnu političku i PR valutu”.

Fizičar Lorens Kraus, suočen sa optužbama za se*sualno uznemiravanje, tražio je Epstinov savjet kako da odgovori na novinarski upit. Politički aktivista Noam Čomski s njim je raspravljao o kolapsu valuta, a Epstin mu je nudio korišćenje svoje rezidencije, prenosi Index.

Kontakte je održavao i sa Piterom Tilom, investitorom iz Silicijumske doline, kog je pozivao na Karibe. Umjetnik Andres Serano pisao mu je da je toliko “zgrožen histerijom oko izjave ‘zgrabi ih za pi*ku’ da bi možda iz sažaljenja glasao za Trampa”.

Čak je i Boris Nikolić, biotehnološki kapitalista, sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu slao Epstinu poruke o susretima sa Bilom Klintonom i Nikolom Sarkozijem, žaleći što i on nije prisutan.

Pokušaj uticaja na globalnu politiku
Epstinove ambicije sezale su i u međunarodnu politiku. Uoči sastanka Trampa i Vladimira Putina 2018, predložio je bivšem norveškom premijeru Torbjornu Jaglandu da ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov može “dobiti uvid u razgovor sa mnom” o tadašnjem američkom predsjedniku.

“Čurkin je bio sjajan. Razumio je Trampa nakon naših razgovora. Nije komplikovano. Mora da vidi da nešto dobija, tako je jednostavno”, napisao je Epstin o preminulom ruskom ambasadoru pri UN-u

Ne zavjera, već brutalna stvarnost moći
Tajni sadržaj Epstinovog mejla ne otkriva veliku zavjeru, već mnogo mračniju realnost: svijet u kome ogromno bogatstvo i blizina moći štite pojedince od odgovornosti. Za one unutar tog kruga, pravila običnog svijeta ne važe.

Džejmi Raskin, vodeći demokrata u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma, izjavio je:

“Ovo je čovjek koji je, vjerujem, dao ogromne donacije koledžima i univerzitetima, uključujući Harvard i MIT, a takvi darovi vam mogu kupiti veliki uticaj i pristup različitim elitnim krugovima. Ljudi će željeti da znaju u kojoj mjeri su svi ti akteri razumjeli šta se dešava. Moguće je da ljudi sa MIT-a ili Harvarda nisu imali isti nivo saznanja kao princ Endrju ili Donald Tramp, ali svakoga treba pitati šta je znao”.

Nastavi čitati

Svijet

PESKOV “Sastanak Putina i Trampa KADA SE STEKNU USLOVI”

– Sastanak predsjednika Rusije i SAD Vladimira Putina i Donalda Trampa moguć je nakon temeljne pripreme i kada se steknu odgovarajući uslovi, rekao je novinarima portparol Кremlja Dmitrij Peskov. Peskov je napomenuo da je Moskva zainteresovana za samit Rusije i SAD, ističući potrebu za pažljivom pripremom.

“Čim se pripreme završe i steknu uslovi za samit, nadamo se da će do njega doći”, rekao je Peskov.

Prema njegovim riječima, iako su svi zainteresovani da uslovi budu ispunjeni što prije, teško je predvidjeti kada će to biti.

Finski predsjednik Aleksandar Stub izjavio je ranije da je Moskva “propustila priliku” za sastanak ruskog i američkog lidera u Budimpešti, podsjeća TASS.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno