Connect with us

Svijet

IZGUBLJENO NA HILJADE ŽIVOTA! Nedjelju dana nakon poplava Libija i dalje broji mrtve

Nedjelju dana nakon što je bujična poplava veličine cunamija opustošila libijski priobalni grad Dernu, odnijevši hiljade života, međunarodna zajednica ubrzala je pomoć preživjelima.

Timovi za potragu i spasavanje koji nose maske za lice i zaštitna odjela nastavili su sumornu potragu za tijelima i preživjelima u blatom prekrivenoj pustoši.

Pogođenim stanovnicima, od kojih je 30.000 ljudi sada bez krova nad glavom samo u Derni, prijeko su potrebni čista voda, hrana, sklonište i osnovne zalihe usred sve većeg rizika od kolere, dijareje, dehidracije i neuhranjenosti, upozoravaju agencije UN.

“U ovom gradu svaka porodica je pogođena”, rekao je jedan stanovnik Mohamed al-Davali, prenosi “Euronews”.

Drugi, Mohamed al-Zavi (25) ispričao je kako je vidio “veliku planinu vode koja sa sobom nosi automobile, ljude, stvari… i sve izliva u more”. Usred haosa, tačan broj mrtvih ostao je nepoznat.

Ministar zdravlja istočne administracije Osman Abdeljalil rekao je da su 3.283 osobe potvrđene mrtve u Derni nakon što je u nedjelju nađeno još 31 tijelo.

Libijski zvaničnici i humanitarne organizacije upozorili su, međutim, da bi konačni broj žrtava mogao biti mnogo veći, jer se hiljade i dalje vode kao nestale.

Izaslanik UN u Libiji Abdoulaie Batili posjetio je Dernu u subotu i objavio na platformi X, nekadašnjem Twitteru, da je razaranje bilo “srceparajuće”.

“Vidio sam iz prve ruke veličinu katastrofe. Ova kriza je izvan mogućnosti Libije da upravlja, ona prevazilazi politiku i granice”, naveo je Batili.

Timovi za hitne slučajeve i pomoć raspoređeni su iz Francuske, Grčke, Irana, Rusije, Saudijske Arabije, Tunisa, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a na putu je još i iz drugih zemalja.

Napore u pružanju pomoći ometa politička podjela Libije, koja je utonula u godine rata i haosa nakon što je pobuna iz 2011. dovela do svrgavanja i ubistva Moamera Gadafija. Naftom bogata sjevernoafrička zemlja sada je i dalje podijeljena između dvije rivalske vlade – administracije koju podržavaju UN u glavnom gradu Tripoliju i jedne sa sjedištem na istoku pogođenom katastrofom.

Šef Međunarodne organizacije za migracije u Libiji Tauhid-paša objavio je na X da je sada cilj da se kanališu sve vlasti “da rade zajedno, u koordinaciji”.

Džejms Kleverli, britanski ministar spoljnih poslova, rekao je da je “veliki izazov sa Libijom” to što joj nedostaje potpuno funkcionalna vlada sa kojom bi koordinirala.

Ogromne poplave su uslijedile pošto je Libiju 10. septembra zahvatila oluja “Daniel”, koja je ranije donijela smrtonosne poplave Grčkoj, Turskoj i Bugarskoj.

Voda koja se brzo dizala probila je dvije uzvodne brane u Derni, izazvavši kasnonoćni talas koji se obrušio na centar grada sa 100.000 stanovnika, odnijevši čitave stambene blokove u Sredozemno more.

Postavljaju se pitanja da li se katastrofa mogla spriječiti, jer su pukotine na branama prvi put prijavljene 1998. godine.

Nedjelju dana nakon katastrofe, tijela i dalje izlaze na obalu. Hamza Al-Khafifi (45) vojnik iz Bengazija, opisao je AFP-u kako je našao gola tijela “starih, mladih, žena, muškaraca i djece”.

Libijski spasilački tim u čamcu na naduvavanje prijavio je da je vidio “možda 600 tijela” u moru kod regiona Om-al-Briket, oko 20 kilometara istočno od Derne, prema snimku koji je podijeljen na društvenim mrežama.

Ujedinjene nacije su pokrenule apel za pomoć za više od 71 milion dolara.

Pomoć koja se šalje u Libiju uključuje vodu, hranu, šatore, ćebad, higijenske komplete, lijekove i hirurške potrepštine za hitne slučajeve, kao i tešku mašineriju koja pomaže u čišćenju ostataka i još vreća za leševe.

Razmjere razaranja u Derni i okolnim oblastima izazvale su solidarnost širom podijeljene Libije, pošto su volonteri u Tripoliju prikupljali pomoć za žrtve poplava.

Međunarodni komitet Crvenog krsta upozorio je da su neeksplodirane nagazne mine i druga ubojita sredstva iz rata možda dospjela u područja koja su ranije bila bez kontaminacije oružjem.

Svijet

ŠOKIRAO AMERIKU! Tramp otkrio UŽASAN DETALJ koji je prethodio pokušaju atentata

Predsjednički kandidat Republikanske stranke i bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da ga uoči njegovog govora na mitingu u Pensilvaniji održanog prošle nedjelje, kada ga je napadač ranio u uvo, niko nije upozorio da postoji neki problem.

“Niko to nije spomenuo, niko nije rekao da postoji problem. Mogli su reći hajde da sačekamo 15 minuta, 20 minuta, 5 minuta. Ali, niko ništa nije rekao”, naveo je Tramp u intervjuu za Foks njuz.

On je dodao da misli da je to bila greška i postavio pitanje kako je neko dospio na taj krov (sa koga je napadač pucao) i zašto nije bio prijavljen, jer su ga ljudi vidjeli na krovu.

Vašington Post je u subotu objavio da su visoki zvaničnici američke Tajne službe više puta, prije atentata, odbijali zahtjeve Trampovog obezbjeđenja da se angažuju dodatno osoblje i oprema, prenosi Rojters.

Kako navodi list, Tajna služba koja je odgovorna za Trampovu zaštitu, odbila je ove zahtjeve, ponekad navodeći kao razlog i nedostatak resursa.

Tramp je odbacio optužbe da je opasnost za demokratiju, rekavši da je prošle nedjelje ”primio metak za demokratiju”.

Tramp je, govoreći na prvom mitingu Republikanske stranke nakon što je prošle sedmice na njega izvršen atentat, odbacio i povezanost sa takozvanim ”Projektom 2025”.

– Kažu da su neki ekstremni desničari napravili neki Projekat 2025, ja pojma nemam šta je to. Kažu za mene da predstavljam opasnost za demokratiju, a prošle nedjelje sam primio metak za nju – rekao je Tramp.

Njemu se na govornici pridružio i senator iz Ohaja Džej Di Vens, koga je izabrao za svog kandidata za potpredsjednika.

– On se zalaže za one koji snažno rade. Biće odličan potpredsjednik – istakao je Tramp, prenosi ATV.

On je dodao da se za govornicom u Mičigenu pojavio samo, kako je rekao, zahvaljujući božjoj pomoći.

– Suočimo se s tim, nešto posebno se dogodilo prošle sedmice. Tu sam samo uz božju pomoć, inače ne bih bio pred vama – rekao je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

Uhapšeni hakeri koji su napadali hrvatske institucije: OBJAVLJEN SNIMAK RACIJE (VIDEO)

Tri proruska hakera uhapšena su zbog navodnih terorističkih sajber napada na Španiju i druge zemlje NATO-a, saopštila je u subotu španska policija.

Osumnjičeni su privedeni zbog navodne umiješanosti u distribuirane sajber napade uskraćivanja usluge (DDoS) na javne institucije i strateške sektore, saopštila je Civilna garda, prenosi Večernji list.

Nije navedeno jesu li trojica osumnjičenih, koji nisu imenovani, optuženi ili privedeni, javlja HRT. Sajber napadi su navodno izvedeni na veb-stranice javnih i privatnih organizacija u vladinom sektoru, kritičnu infrastrukturu i važne usluge u zemljama koje podržavaju Ukrajinu u njenom sukobu sa Rusijom, navodi se u saopštenju.

Policija je na društvenoj mreži Iks objavila video-snimak racije na kuću jednog od osumnjičenih, u kojoj je na zidu bila istaknuta zastava srpa i čekića iz sovjetskog doba.

“Ove kompjuterske napade organizovala je aktivistička grupa NoName057(16), koja je počela nakon ruske invazije na Ukrajinu i bila je jedna od najaktivnijih”, navodi se u saopštenju Civilne garde.

“Ova grupa u svom osnivačkom manifestu priznaje da će ‘srazmjerno odgovoriti na neprijateljske i otvoreno antiruske akcije zapadnih rusofoba’. Hapšenja su se dogodila u Manakoru na španskom Balearskom ostrvu Majorka i u Huelvi i Sevilji na jugu Španije,” saopštila je policija.

Dodali su da je istraga u toku.

Podsjetimo, ruski hakeri pod nazivom NoName057(16) napisali su na Telegram kanalu da su odgovorni za uništavanje brojnih sajtova hrvatskih institucija.

Nastavi čitati

Svijet

SVE MANJE APOTEKA U NJEMAČKOJ: Nemaju ekonomsku perspektivu – troškovi previsoki

Danas na svakih 100.000 stanovnika ostaje samo 21 apoteka, a stopa od 19 glavnom i najvećem gradu daleko je ispod evropskog prosjeka.

Apoteka u Njemačkoj je sve manje – po zatvaranju njih 238 tokom 2023. i još 283 u prvih šest mjeseci ove godine, ostalo ih je 17.288. To je manje nego ikada, pokazuju podaci krovnog udruženja apotekarskih organizacija ABDA.

Danas na svakih 100.000 stanovnika ostaje samo 21 apoteka, a stopa od 19 glavnom i najvećem gradu Njemačke, Berlinu, daleko je ispod evropskog prosjeka.

“Apotekari zatvaraju vrata jer nemaju ekonomsku perspektivu”, rekao je predsjednik Udruženja njemačkih apotekara Hans-Peter Hubman. To obeshrabruje i mlade apotekare koji razmišljaju o pokretanju sopstvenog posla.

Stoga je u prvoj polovini prošle godine otvoreno samo 24 novih apoteka, piše dpa.

Apotekarska marža je posljednji put povećana prije 11 godina, za tri odsto. Kumulativna inflacija od tada je 30 odsto, a troškovi vođenja apoteke su narasli za 60 odsto, rekao je Hubman.

Nastavi čitati

Aktuelno