Connect with us

Svijet

IZGUBLJENO NA HILJADE ŽIVOTA! Nedjelju dana nakon poplava Libija i dalje broji mrtve

Nedjelju dana nakon što je bujična poplava veličine cunamija opustošila libijski priobalni grad Dernu, odnijevši hiljade života, međunarodna zajednica ubrzala je pomoć preživjelima.

Timovi za potragu i spasavanje koji nose maske za lice i zaštitna odjela nastavili su sumornu potragu za tijelima i preživjelima u blatom prekrivenoj pustoši.

Pogođenim stanovnicima, od kojih je 30.000 ljudi sada bez krova nad glavom samo u Derni, prijeko su potrebni čista voda, hrana, sklonište i osnovne zalihe usred sve većeg rizika od kolere, dijareje, dehidracije i neuhranjenosti, upozoravaju agencije UN.

“U ovom gradu svaka porodica je pogođena”, rekao je jedan stanovnik Mohamed al-Davali, prenosi “Euronews”.

Drugi, Mohamed al-Zavi (25) ispričao je kako je vidio “veliku planinu vode koja sa sobom nosi automobile, ljude, stvari… i sve izliva u more”. Usred haosa, tačan broj mrtvih ostao je nepoznat.

Ministar zdravlja istočne administracije Osman Abdeljalil rekao je da su 3.283 osobe potvrđene mrtve u Derni nakon što je u nedjelju nađeno još 31 tijelo.

Libijski zvaničnici i humanitarne organizacije upozorili su, međutim, da bi konačni broj žrtava mogao biti mnogo veći, jer se hiljade i dalje vode kao nestale.

Izaslanik UN u Libiji Abdoulaie Batili posjetio je Dernu u subotu i objavio na platformi X, nekadašnjem Twitteru, da je razaranje bilo “srceparajuće”.

“Vidio sam iz prve ruke veličinu katastrofe. Ova kriza je izvan mogućnosti Libije da upravlja, ona prevazilazi politiku i granice”, naveo je Batili.

Timovi za hitne slučajeve i pomoć raspoređeni su iz Francuske, Grčke, Irana, Rusije, Saudijske Arabije, Tunisa, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a na putu je još i iz drugih zemalja.

Napore u pružanju pomoći ometa politička podjela Libije, koja je utonula u godine rata i haosa nakon što je pobuna iz 2011. dovela do svrgavanja i ubistva Moamera Gadafija. Naftom bogata sjevernoafrička zemlja sada je i dalje podijeljena između dvije rivalske vlade – administracije koju podržavaju UN u glavnom gradu Tripoliju i jedne sa sjedištem na istoku pogođenom katastrofom.

Šef Međunarodne organizacije za migracije u Libiji Tauhid-paša objavio je na X da je sada cilj da se kanališu sve vlasti “da rade zajedno, u koordinaciji”.

Džejms Kleverli, britanski ministar spoljnih poslova, rekao je da je “veliki izazov sa Libijom” to što joj nedostaje potpuno funkcionalna vlada sa kojom bi koordinirala.

Ogromne poplave su uslijedile pošto je Libiju 10. septembra zahvatila oluja “Daniel”, koja je ranije donijela smrtonosne poplave Grčkoj, Turskoj i Bugarskoj.

Voda koja se brzo dizala probila je dvije uzvodne brane u Derni, izazvavši kasnonoćni talas koji se obrušio na centar grada sa 100.000 stanovnika, odnijevši čitave stambene blokove u Sredozemno more.

Postavljaju se pitanja da li se katastrofa mogla spriječiti, jer su pukotine na branama prvi put prijavljene 1998. godine.

Nedjelju dana nakon katastrofe, tijela i dalje izlaze na obalu. Hamza Al-Khafifi (45) vojnik iz Bengazija, opisao je AFP-u kako je našao gola tijela “starih, mladih, žena, muškaraca i djece”.

Libijski spasilački tim u čamcu na naduvavanje prijavio je da je vidio “možda 600 tijela” u moru kod regiona Om-al-Briket, oko 20 kilometara istočno od Derne, prema snimku koji je podijeljen na društvenim mrežama.

Ujedinjene nacije su pokrenule apel za pomoć za više od 71 milion dolara.

Pomoć koja se šalje u Libiju uključuje vodu, hranu, šatore, ćebad, higijenske komplete, lijekove i hirurške potrepštine za hitne slučajeve, kao i tešku mašineriju koja pomaže u čišćenju ostataka i još vreća za leševe.

Razmjere razaranja u Derni i okolnim oblastima izazvale su solidarnost širom podijeljene Libije, pošto su volonteri u Tripoliju prikupljali pomoć za žrtve poplava.

Međunarodni komitet Crvenog krsta upozorio je da su neeksplodirane nagazne mine i druga ubojita sredstva iz rata možda dospjela u područja koja su ranije bila bez kontaminacije oružjem.

Related Topics:

Svijet

EKSPLOZIJA U PLINSKOM POSTROJENJU U KATARU: Povrijeđene 54 osobe, 18 se vodi kao nestalo

U eksploziji i požaru koji su se dogodili u nedjelju naveče u postrojenju za preradu ukapljenog prirodnog gasa (LNG) Barzan u industrijskom gradu Ras Lafan u Kataru, povrijeđene su 54 osobe, dok se 18 ljudi vodi kao nestalo.

Katarsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je do incidenta došlo tokom pokretanja operacija u postrojenju, uzrokujući eksploziju koju su vlasti pripisale “tehničkoj nesreći”.

Snažna eksplozija čula se i u glavnom gradu Dohi, koja se nalazi južno od ovog industrijskog grada.

Timovi hitne pomoći uspjeli su da stave požar pod kontrolu. Iz Ministarstva su naglasili da nije došlo do curenja koje bi predstavljalo prijetnju po javnu bezbjednost.

U toku su opsežne operacije potrage i spasavanja u kojima učestvuje katarski međunarodni tim za potragu i spasavanje u saradnji sa civilnom zaštitom.

Kompanija “QatarEnergy” se još nije izjasnila o tome kolika je šteta nastala na samom postrojenju koje snabdijeva domaće tržište gasom.

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK U BRITANIJI: Kir Starmer upravo podnio ostavku, Velika Britanija dobija sedmog premijera u deset godina

Britanski premijer Kir Starmer upravo je najavio da će podnijeti ostavku na funkciju premijera i lidera Laburističke partije.

Starmer je, obraćajući se ispred sjedišta britanske vlade u ulici Dauning broj 10, u društvu supruge, rekao da je dolazak na tu poziciju 2024. godine bio najponosniji trenutak njegovog života, prenosi BBC.

Istakao je da je u politiku ušao kako bi pokušao da promijeni živote miliona ljudi nabolje.

U obraćanju se osvrnuo i na put koji je Laburističku partiju doveo do pobjede na izborima u julu 2024. godine i preuzimanja vlasti.

On je poručio da će učiniti sve kako bi osigurao mirnu i urednu predaju vlasti, te da će svom nasljedniku pružiti punu podršku.

Starmer je zahvalio prijateljima i saradnicima koji su bili uz njega tokom proteklih šest godina, kao i zaposlenima u Vladi.

Starmer je rekao da će nakon odlaska sa „najviše poziconiranog posla u zemlji“ više vremena posvetiti „najvažnijem poslu“.

“To znači da budem najbolji suprug svojoj fantastičnoj supruzi Vik, koja je bila moj oslonac u dobrim i lošim vremenima“, rekao je Starmer, boreći se sa emocijama tokom obraćanja, prenosi BBC.

Dodao je da želi biti i najbolji otac svojoj djeci, koju je nazvao svojim „ponosom i radošću“.

Starmer je čak šesti premijer u zadnjih deset godina, što pokazuje da se Britanija nalazi u velikoj političkoj krizi.

Starmer je ostavku podnio nakon što je njegov stranački kolega Endi Burnam ostvario veliku pobjedu na posebnim izborima u svom okrugu, što je bio sigal Laburističkoj stranci da stane iza njega i poveća pritisak na Starmera.

Nastavi čitati

Svijet

POSLIJE ZAHTJEVA TRAMPA: Erdogan dao zeleno svjetlo za otvaranje pravoslavne bogoslovije

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan naložio je zvaničnicima da nastave razgovore o ponovnom otvaranju pravoslavne hrišćanske Halkinske bogoslovije u blizini Istanbula, nakon što je urgirao američki predsjednik Donald Tramp.

Mitropolit halkidonski Emanuil, čija eparhija obuhvata Istanbul, izjavio je da je ovo pitanje ušlo u novu fazu nakon što je Erdogan naložio turskom Savjetu za visoko obrazovanje da nastavi razgovore sa komisijom Vaseljenske patrijaršije, prenosi Srna.

Iako još nije utvrđen rok za ponovno otvaranje škole, mitropolit Emanuil je rekao da je za Patrijaršiju, nakon decenija neaktivnosti, ovo veliki pomak, ukazujući na to da je institucionalni rad konačno započeo.

Mitropolit je dodao da obje strane još moraju završiti radove na obnovi kompleksa zgrada i usaglasiti pravni i obrazovni okvir po kojem će ustanova funkcionisati.

Halkinska bogoslovija, osnovana 1844. godine, a zatvorena odlukom turske države 1971. godine, imala je ključnu ulogu u Istočnoj pravoslavnoj crkvi kao glavna bogoslovska škola Vaseljenske patrijaršije. U njoj su školovane generacije pravoslavnog sveštenstva, uključujući i sadašnjeg patrijarha Vartolomeja, koji stoluje u Istanbulu.

Tramp je ovo pitanje pokrenuo tokom razgovora sa Erdoganom u Vašingtonu prošle godine.

Turska, kao pretežno muslimanska i sekularna država, već dugo je izložena pritiscima Grčke, Sjedinjenih Država i EU da ponovo otvori ovu bogoslovsku školu na ostrvu Hejbeliada kod Istanbula.

Nastavi čitati

Aktuelno