Njemačka željeznica (Dojče ban) i kompanija Simens su testirale svoj najnoviji prototip voza velike brzine, Velaro Novo, duž rute Erfurt–Lajpcig/Hale koji je ostvario rekordnu brzinu od 405 kilometara na sat. Na sredini voza bio je mjerni vagon pun senzora, koji je vukla lokomotiva projektovana za takve brzine. Zabilježena je brzina od 405 km/h. Prethodni rekord na ovoj ruti bio je 333 km/h, rekla je portparolka železnice, prenosi Bild.

– Probne vožnje nam pružaju važne uvide za renoviranje i održavanje brzih pruga, kao i za tehnički razvoj brzih vozova, što koristi i putnicima – objasnio je Filip Nagl, šef podružnice željezničke infrastrukture DB InfragGo.
Test opterećenja je takođe ključan za Siemens – tehnologija je namijenjena za napajanje budućih generacija intersiti ekspres (ICE) vozova.
Voz Velaro Novo još uvijek nije dio sistema njemačke željeznice. Trenutni ICE vozovi su bazirani na starijim serijama Velaro.

Skoro svi ICE vozovi su tehnički sposobni da postignu brzine preko 300 km/h.
Međutim, trošne pruge, uske udaljenosti između stanica i preopterećena mreža često usporavaju vozove, dodaje Bild.

Brza pruga između Erfurta i Lajpciga, otvorena 2015. godine, projektovana je za maksimalnu brzinu – i prema podacima Dojče bana, još uvijek je u vrhunskom stanju.
Srpskainfo

Poljska je bila jedna od ključnih saveznica Ukrajine od početka ruske invazije 2022, ali sada izgleda da su odnosi dvije zemlje počeli da se narušavaju nakon što je Kijev kritikovao planove za uspostavljanje dana sjećanja na Poljake. Oni su masakrirali Ukrajinci tokom Drugog svjetskog rata, a sve u pozadini tijesne predsjedničke trke na kojoj je pobijedio Karol Navrocki, nacionalista koji se protivi članstvu Kijeva u Evropskoj uniji.

Poljski parlament odobrio je prošle nedjelje novi državni praznik 11. jula, za komemoraciju žrtava “genocida” počinjenog od strane ukrajinskih nacionalističkih grupa u Drugom svjetskom ratu. Taj datum obilježava tzv. “Volinsku krvavu nedjelju”, kada je tokom operacije ukrajinskih odreda smrti 1943. ubijeno hiljade civila u naseljima širom Volinske oblasti, koja se danas uglavnom nalazi u Ukrajini i poznata je kao Volin. Procjenjuje se da su ukrajinski nacionalisti ubili 40.000-100.000 Poljaka u pokušaju da obezbijede da Volin ne postane dio poslijeratne Poljske.

“Imamo zajedničkog neprijatelja”
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova kritikovalo je ovaj potez, navodeći da odluka da se obilježi “takozvani genocid” narušava “dobrosusedske odnose između Ukrajine i Poljske”, prenosi britanski “Telegraf”. – Poljaci ne treba da traže neprijatelje među Ukrajincima, a Ukrajinci ne treba da traže neprijatelje među Poljacima. Imamo zajedničkog neprijatelja – Rusiju – navodi se u saopštenju”.

“Telegraf” dodaje da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obilježio masakr polaganjem vijenca, ali da je nazivanje ubistava “genocidom” i dalje sporno pitanje između dvije zemlje. Nekoliko vodećih poljskih političara u prošlosti je signaliziralo da je priznavanje masakra kao “genocida” preduslov da Poljska podrži članstvo Ukrajine u EU.

– Želimo da se Ukrajina razvija, ali ne možemo da ostavimo bez nadzora ranu koja nije zacijelila – rekao je prošle godine tadašnji zamjenik premijera Vladislav Kosinjak.

“Imamo pravo da pričamo o tome” Navrocki je 30. maja, posljednjeg dana predsjedničke kampanje, položio cvijeće na spomenik koji dugo izaziva kontroverze.

Statua visoka 14 metara, koja obilježava Volinski masakr, prikazuje okrunjenog orla, simbol Poljske, sa krstom isiječenim iz njegovih grudi. U tom krstu, tijelo djeteta je nabodeno na trozubac koji predstavlja ukrajinski grb. Statua je otkrivena u julu 2024. u Domostavi, selu kod granice sa Ukrajinom. Prije toga je više drugih gradova – uključujući Žešov, Torunj i Stalovu Volu – odbilo da je postavi kako ne bi narušili odnose sa Ukrajinom.

– Volinski masakr bio je okrutan zločin. Imamo pravo da pričamo o tome. Imam pravo da pričam o tome kao predsjednik Instituta za nacionalno sjećanje i imaću to pravo kao predsjednik Poljske – rekao je tada Navrocki.

Zelenski je nakon izbora u Poljskoj čestitao Navrockom pobjedu.

– Poljska, koja čuva snagu svog nacionalnog duha i svoju vjeru u pravdu, bila je i ostaje stub regionalne i evropske bezbjednosti, kao i snažan glas u odbrani slobode i dostojanstva za svakoga – naveo je u postu.
Navrocki je odgovorio oprezno sljedećeg dana.

– Dragi predsjedniče Zelenski, hvala vam na vašoj poruci. Radujem se nastavku partnerstva naših zemalja, zasnovanog na međusobnom poštovanju i razumijevanju. Vjerujem da je za to potrebna ne samo dobra komunikacija, već i rješavanje dugotrajnih istorijskih pitanja – naveo je on.

Još prije nego što je izabran za predsjednika, Navrocki je bio protiv ulaska Ukrajine u NATO i EU. On vjeruje da podrška Varšave treba da zavisi od toga da li će Ukrajina da nadoknadi Volinski masakr, što bi moglo da uključi i ekshumaciju poljskih žrtava, prema “Al Džaziri”.

U nedjelju je Navrocki ponovio da je protiv pristupanja Ukrajine EU, navodeći da Poljska mora da podrži Kijev sa strateške i geopolitičke tačke gledišta. Takođe je rekao da smatra da je “Rusija najveća prijetnja cijelom regionu”. Prema njegovim riječima, Poljska bi sa jedne strane trebalo da podrži Ukrajinu u sukobu sa Rusijom, ali bi Kijev trebalo da shvati da i druge zemlje imaju svoje interese.

Bezbjednosni i sporazum o saradnji
Poljska je bila jedna od najglasnijih u svojoj podršci Ukrajini od početka ruske invazije 2022. i dvije zemlje su 2024. potpisale bezbjednosni sporazum, koji uključuje mjere o obuci “ukrajinske legije” u Poljskoj i utvrđuje planove za obaranje ruskih raketa i dronova iznad Ukrajine koji se kreću ka poljskom vazdušnom prostoru.

A krajem maja ove godine potpisale su sporazum o saradnji na nivou regionalne politike, prema kojem će, kako navodi poljski portal Notesfrompoland.com:

Poljska podržati Kijev u pripremi pregovora za pridruživanje EU u okviru regionalne politike i koordinacije strukturnih instrumenata

Zašto su narušeni odnosi između Poljske i Ukrajine?

Do toga je došlo zbog neslaganja oko politika EU koje favorizuju ukrajinsku poljoprivredu, sa protestima poljskih poljoprivrednika na granici sa Ukrajinom. Brisel je takođe ukinuo tarife na ukrajinsko žito, iako je ovaj bescarinski režim trebao da se okonča 5. jula, navodi “Telegraf”.

Jedno istraživanje je pokazalo da preko 80 procenata Poljaka podržava poljoprivrednike.

Tu je i pitanje ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj, koja je nakon početka invazije prihvatila više od milion njih. Ali, mnogi se sada žale na značajan porast antiukrajinskog raspoloženja u zemlji posljednjih mjeseci.

Prema anketi Centra Mjeroševski, u januaru ove godine je 51% Poljaka je reklo da ukrajinske izbjeglice dobijaju previše podrške. Skoro polovina ispitanika rekla je da bi trebalo riješiti teška istorijska pitanja kako bi se poboljšali odnosi. Prema anketi CBOS-a u februaru, svega 30 odsto Poljaka ima pozitivan stav prema Ukrajincima, a 38% negativan.
Srpskainfo

Novo istraživanje kompanije Galup pokazuje da 60 odsto nastavnika u osnovnim i srednjim školama širom Sjedinjenih Američkih Država koristi neki oblik alata vještačke inteligencije (AI) u svom radu.
Najčešće se AI koristi za izradu radnih listova i nastavnih aktivnosti, prilagođavanje materijala individualnim potrebama učenika i pripremu nastavnih jedinica, prenosi Bug.hr.

Ušteđeno vrijeme, koje izvještaj naziva “AI dividenda”, navodno se vraća učenicima kroz veću pažnju nastavnika i kvalitetnije međuljudske odnose.

Nastavnici su izjavili da im upotreba vještačke inteligencije poboljšava kvalitet rada: 74 odsto njih koristi je za administrativne zadatke, a 57 odsto za ocjenjivanje. Ipak, 16 odsto nastavnika smatra da AI negativno utiče na kvalitet njihovog rada.

Studija je takođe otkrila da AI alati pomažu u prevazilaženju postojećih obrazovnih razlika: 57 odsto nastavnika vjeruje da će vještačka inteligencija poboljšati dostupnost obrazovnih materijala za učenike sa invaliditetom. Među nastavnicima koji rade u specijalnom obrazovanju, taj procenat je još veći – 65 odsto.

Važno je napomenuti da se ove koristi pretežno javljaju kod nastavnika koji redovno koriste AI. Oni koji upotrebljavaju alate manje od jednom sedmično bilježe značajno manju uštedu vremena u poređenju sa aktivnijim korisnicima.

Međutim, 40 odsto nastavnika još uvijek uopšte ne koristi AI, a samo 19 odsto navodi da njihova škola ima definisana pravila o upotrebi vještačke inteligencije u nastavi. Primjena se razlikuje i u zavisnosti od tipa škole: nastavnici u srednjim školama najčešće koriste AI, ali su istovremeno i najskloniji protivljenju njenom korišćenju.

Izvještaj je pokazao da su i nastavnici i učenici zabrinuti kako će AI uticati na razvoj kritičkog mišljenja i otpornost u rješavanju problema.

Uprkos izazovima, istraživanje ostaje optimistično u pogledu toga kako bi vještačka inteligencija mogla da unaprijedi obrazovni sistem.