Connect with us

Region

IZMJENE U ZAKONU OBRAZOVANJA U SRBIJI! Pooštrene mjere za učenike – SILEDŽIJE

Izmena i dopuna Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.
Izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja sada su povećane obaveze i kazne za nasilne učenike, ali i roditelji nasilne djece će loše ponašanje svoje djece morati mnogo više da plate – umjesto dosadašnjih 10.000 do čak 100.000 dinara (1.673 KM). I ne samo to, moraće i mnogo više da se uključe u rješavanje problema. Ovo je osam najznačajnijih promjena koje donosi novi zakon kada su u pitanju nasilni đaci

1. Ne može da promijeni školu dok se ne završi vaspitno-disciplinski postupak
Nakon što se desi slučaj nasilja u školi, roditelji uglavnom smatraju da je nasilni đak taj koji treba da pređe u novu školu. Međutim, u tom slučaju stara škola obustavlja disciplinski postupak, a nova nema osnova da ga pokrene, i tako nasilna djeca uglavnom prolaze bez ikakvih posljedica. Sada se to mijenja, u smislu da će primjenom novog zakona biti nemoguće da do okončanja vaspitno-disciplinskog postupka nasilnik promijeni školu. Dakle, sada nasilnik ostaje u staroj školi i duže nego prije. Roditelji zamjeraju upravo to što se nasilnik ne premješta u drugu školu jer ga tako i žrtva viđa, što dodatno otežava cijelu situaciju, ali će, primjenom novog zakona, barem postupak protiv nasilnika morati da bude završen, a kazna izrečena.

U Zakonu se navodi i da učenik ili roditelj na to nemaju pravo žalbe, ali da imaju pravo na sudsku zaštitu u upravnom sporu.

“Škola će donijeti rješenje kojim se izdavanje ispisnice odlaže do okončanja vaspitno-disciplinskog postupka” – piše u izmenama Zakona.

Ukoliko dijete koje je tokom školovanja imalo izrečene vaspitne i vaspitno-disciplinske mjerama, one moraju biti unijete u ispisnice prilikom upisivanja u drugu školu u toku školske godine.

2. Bahato ponašanje – udaljavanje iz škole i onlajn nastava 5 dana, roditelj dužan da prati proces
Udaljavanje učenika sa nastave mnogi su vidjeli kao konačno rješenje za đake koji se bahato ponašaju u školi, maltretiraju drugu djecu, ali i nastavnike, uništavaju školsku imovinu ili imovinu drugih đaka. Rješenje o udaljavanju učenika sa nastave donosi direktor škole i on prelazi na onlajn nastavu pet dana.

Predsjednik Foruma beogradskih gimnazija Aleksandar Markov smatra da bi najveći strah suspendovanom učeniku trebalo da bude činjenica bi sljedeća mera nakon suspenzije, mogla biti isključenje.

“Učenik ima pet dana da razmisli i da shvati da škola može da funkcioniše i bez njega, da vidi da može biti vrlo lako isključen. Ovo se njemu računa kao opravdani izostanak, ali na osnovu njih se on izvodi na razredni ispit”, pojasnio je on.

Tokom isključenja dobija materijale za učenje, “ali na njemu je da li će da uči ili ne”. Bitna izmena u ovom članu Zakona je što je roditelj “dužan da se informiše o toku nastavnog procesa”.

Dakle, nasilni učenik ne da dobije pet dana odmara, već da uči od kuće, a i roditelji će morati da se uključi u ceo taj proces.

3. Ako se roditelj ne odazove, direktor postavlja psihologa da zastupa učenika
Ukoliko se pokrene vaspitno-disciplinski postupak, učenik, roditelj, učesnici i svjedoci moraju biti saslušani i dati pisanu izjavu.

Ukoliko se roditelj ne odazove tom postupku, direktor škole postavlja odmah, a najkasnije narednog radnog dana, psihologa, odnosno pedagoga ustanove da u tom postupku zastupa interese učenika, o čemu odmah obaveštava centar za socijalni rad.

4. Ocjena iz vladanja ulazi u prosjek

Još jedna velika novina jeste da se ocjenjuje i vladanje učenika, i da za učenike od drugog razreda osnovne škole i svih razreda srednje škole utiče i na opšti uspjeh, te da se ocenjuje brojčano u toku i na kraju prvog i drugog polugodišta. Dakle ulazi u prosjek!

Za učenike prvog razreda vladanje se ocenjuje u toku i na kraju prvog i drugog polugodišta opisnom ocjenom koja ne utiče na opšti uspjeh učenika.

5. Ako donese alkohol, cigarete ili drogu u školu slijedi suspenzija
Iako se donekle podrazumijevalo da u školu ne treba donositi alkohol, oružje, cigarete ili psihoaktivne supstance, izmjenama Zakona to sada spada u teže povrede obaveza učenika. Osim toga što ne smije da uništi ili ukrade imovinu škole ili svojim ponašanjem ugrozi svoju ili tuđu bezbjednost, učenik može zbog posjedovanja, korišćenja i davanja psihoaktivnih supstanci, alkohola i cigareta biti udaljen sa nastave minimum pet dana, a maksimum do okončanja disciplinskog postupka.

Takođe, u teže povrede spada i upotreba mobilnog telefona u svrhe kojima se ugrožavaju prava drugih ili u svrhe prevare u postupku ocjenjivanja. Škola je dužna da opštim aktom propiše upotrebu elektronskih uređaja.

6. Ako se nasilje desi van škole pojačava se vaspitni rad
Nakon što je učenicu 7. razreda novobeogradske osnovne škole “Jovan Dučić” drug iz razreda šutnuo u glavu i polomio nos, ima strah od povratka u učionicu. Slučaj komplikuje činjenica da se nasilje desilo nedaleko od škole, pa to umanjuje ingerencije škole u vidu kažnjavanja učenika.

Iz škole su se na pitanje da li je dječak kažnjen, pozvali na izmjene Zakona koje i dalje ne propisuju obaveze škole da reaguje u većoj mjeri od toga da pojača vaspitni rad sa nasilnim djetetom.

Kako su saopštili, “on će razgovarati sa odjeljenskim starješinom, pedagogom i psihologom škole. Učenik će uraditi i prezentaciju vezanu za toleranciju koju će predstaviti drugovima i drugaricama svog odjeljenja, a roditelji učenika će dolaziti na razgovore kod odjeljenskog starješine i stručne službe”.

“Sa učenikom koji van prostora škole, odnosno drugog prostora u kome škola ostvaruje obrazovno-vaspitni rad, učini povredu zabrane iz čl. 110–112. ovog zakona (nasilje, diskriminacija, vređanje ugleda i dostojanstva… prim. nov.), škola u skladu sa izvještajem spoljašnje mreže zaštite pojačava vaspitni rad, uz preduzimanje drugih aktivnosti u skladu sa propisima kojima se uređuju: kriterijumi za prepoznavanje oblika diskriminacije, postupanje ustanove u slučaju sumnje ili utvrđenog diskriminativnog ponašanja i vrijeđanja ugleda, časti i dostojanstva ličnosti, kao i protokola postupanja u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje”, navodi se u Izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.

7. Pojačane odgovornosti roditelja
U odnosu prema vršnjacima i nadređenima, odgovornost nije samo na učenicima, već i roditeljima. Njihovo učestvovanje u procesu školovanja je od velikog značaja, a sada su njihove obaveze povećane, ali sa tim i kazne za nepoštovanje. Jedna od njih je da roditelj na poziv škole uzme aktivno učešće u svim oblicima vaspitnog rada sa učenikom (u realizaciji operativnog plana zaštite i plana pojačanog vaspitnog rada). Takođe, treba da učestvuje u predlaganju sadržaja vannastavnih aktivnosti i programa na nivou ustanove.

U izmenama Zakona je propisano da učestvuje u postupku izbora udžbenika, u skladu sa zakonom kojim se uređuju udžbenici.

8. Kazne za roditelje do 100.000 dinara
Osim odgovornosti, povećanje su i kazne za nepoštovanje određenih odredaba Zakona, a koje idu i do 100.000 dinara! Neke od njihovih odgovornosti su i da dete redovno pohađa nastavu, informiše školu ukoliko je spriječeno da dođe, pravda izostanke…

Novina je da su kazne predodređene i ukoliko na poziv škole ipak ne učestvuje u realizaciji operativnog plana zaštite i plana pojačanog vaspitnog rada. Kaznu može platiti zbog težih povreda obaveza učenika. Za povredu ovih propisa kazna ide od 10.000 do 100.000 dinara. Kazne od 40.000 do 100.000 dinara sleduju roditeljima ukoliko učenik vrši fizičko, psihičko, socijalno, seksualno, digitalno i svako drugo nasilje. Тakođe, kazniće se i zbog ponašanja deteta koje vređa ugled, čast ili dostojanstvo.

(Mondo/Blic)

Related Topics:

Region

POZNATI REZULTATI REFERENDUMA: Slovenci rekli “ne” eutanaziji, zakon se poništava

Slovenački birači većinom su odbili zakon o potpomognutom samoubistvu, poništivši zakon iz jula, dok inicijator referenduma ističe pobjedu kulture života nad kultom smrti.

Slovenački birači na referendumu održanom juče većinski su odbili zakon o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života, čime će zakon usvojen u parlamentu u julu ove godine biti poništen.

Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, s 99,8 odsto prebrojanih glasova protiv zakona je glasalo više od 368.000 birača, odnosno 53,4 odsto izašlih. Za zakon je glasalo nešto više od 321.000 birača, odnosno 46,6 odsto.

Time je ispunjen i zakonski kvorum, jer je za odbacivanje zakona moralo glasati najmanje 339.205 birača. Na referendum je izašlo 40,91 odsto od ukupno 1,7 miliona osoba s pravom glasa.

U većini izbornih jedinica zakon je odbijen, a jedina iznimka bila je centralna Ljubljana, gdje je prevagnula podrška njegovom donošenju. Riječ je o 34. referendumu u istoriji nezavisne Slovenije, na kojem su biračka mjesta zatvorena u 19 časova, nakon čega su objavljeni prvi neslužbeni podaci.

Inicijator referenduma i čelnik Pokreta za djecu Aleš Primc rezultat je proglasio “velikom pobjedom saosjećanja i solidarnosti”. Zahvalio je građanima, ljekarima, vjerskim zajednicama i političkim strankama koje su podržale inicijativu, ističući da je “kultura života pobijedila kult smrti”. Rekao je da je poruka birača jasna i da država mora obezbijediti uslove u kojima će bolesni, invalidni i stariji imati dostupnu zdravstvenu i palijativnu zaštitu, a ne put ka potpomognutom okončanju života.

Odbijeni zakon predviđao je mogućnost potpomognutog samoubistva za punoljetne pacijente koji ispunjavaju stroge medicinske kriterijume. Pacijent bi morao dvaput izraziti želju ljekaru, nakon čega bi zahtjev procjenjivao nezavisni ljekar i psihijatar. Zdravstveni radnici zadržali bi pravo priziva savijesti. Potpomognuto okončanje života ne bi bilo dozvoljeno osobama mlađim od 18 godina, kao ni u slučajevima neizdržive patnje izazvane mentalnom bolešću. Eutanazija, odnosno smrt uz direktnu pomoć njegovatelja, ostala bi zabranjena.

Referendum tako poništava zakon iz jula, iako je na savetodavnom referendumu 2024. godine pravo na potpomognuto samoubistvo podržalo 55 odsto birača.

Nastavi čitati

Region

VULIN O IDEJI BELGIJSKOG PREMIJERA! EU po modelu srpskog svijeta

Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin upitao je da li ideja srpskog svijeta i dalje zvuči nemoguće i opasno, nakon što se belgijski premijer Bart de Vever založio za ujedinjenje Belgije i Holandije, rekavši da ne odustaje od svog sna da svi koji govore holandskim jezikom žive u jednoj državi.

On je upitao da li i sada ideja srpskog sveta, ujedinjenja Srbije i Republike Srpske i zajedničke države svih koji govore srpskim jezikom i dalje zvuču nemoguće, opasno, destabilizujuće?

“Hoće li i De Vever pod sankcije, hoće li /evropski komesar za proširenje EU/ Marta Kos i njega da isključi iz Vlade? Evropske integracije po modelu srpskog sveta, veseli se srpski rode!”, izjavio je Vulin.

Nastavi čitati

Region

NIŠTA BEZ KEŠA! Slovenija upisuje pravo na plaćanje gotovinom u Ustav

Narodna skupština Slovenije odobrila je Ustavni zakon o izmjeni trećeg poglavlja Ustava sa 67 glasova za i jednim protiv, na osnovu kojeg će se pravo plaćanja gotovinom upisati u Ustav. Inicijativu za to dala je udruženje „Povezani smo“, koje je u novembru 2023. godine Narodnoj skupštini predalo 56.267 potpisa za unošenje ovog prava u Ustav.

Očekuje se da će Narodna skupština zakon proglasiti 1. decembra.

Kako objašnjavaju iz udruženja, cilj je jasna zaštita fizičke gotovine. Prema njihovom uvjerenju, pojam gotovina uvijek se mora odnositi na novac u fizičkom obliku. Time se sprječava da se digitalni oblici novca, poput elektronskog novca, kriptovaluta ili digitalnog eura, u budućnosti tumače kao gotovina. Ustavno povjerenstvo Narodne skupštine zatim je pripremilo radni tekst prijedloga ustavnog zakona. Nakon odobrenja, Ustavu će biti dodat novi član 74, koji će glasiti da svako ima pravo da koristi gotovinu u bankarskom i drugom pravnom prometu, u skladu sa zakonom.

Za odobrenje je bila potrebna dvotrećinska većina svih poslanika. U današnjoj raspravi poslanici su, između ostalog, naglasili važnost gotovine u kriznim situacijama i sa aspekta zaštite privatnosti.

U tom procesu Vlada je skrenula pažnju na pravne aspekte koji se tiču isključive nadležnosti Evropske unije u oblasti monetarne politike. Stoga je pozdravila odluku Skupštine da najnoviji prijedlog pošalje Evropskoj centralnoj banci (ECB) na mišljenje, kao i činjenicu da je ECB prepoznala glavni cilj prijedloga – jačanje dostupnosti i prihvatanja gotovine u Sloveniji. Linker
„Ovo je pravo koje uživa široku javnu i političku podršku i ima značajnu simboličku i praktičnu vrijednost“, naglasila je danas državna sekretarka u Ministarstvu finansija Gordana Pipan, prenosi Bankar.

Nastavi čitati

Aktuelno