Connect with us

Svijet

IZRAEL NE MOŽE SAM POBJEDITI IRAN, ali ni uz pomoć Amerike

Nakon istoriskog iranskog napada na Izrael raketama i dronovima kao odgovor na izraelski napad na iranski konzulat, glavno je pitanje hoće li se SAD umiješati u rat. Iako je Teheran odgovorio da ne namjerava ponovno napasti, Izrael je već izjavio da će odgovoriti.

Put u eskalaciju?

Američki mediji u više su navrata pisali o strahovima Bijele kuće da će izraelska vlada pokušati uvući SAD u rat protiv glavnog neprijatelja na Bliskom istoku. Sam Izrael nikada nije službeno odredio takav cilj, ali je to logično. Borbe u Gazi pokazale su da izraelska vojska već šest mjeseci ne može uništiti relativno mali Hamas, koji nema sisteme protivvazdušne odbrane i gotovo nimalo teškog naoružanja.

Izraelska vojska je ušla u nekakvu fazu u kojoj se sa strane čini kao da nije jasno koji je cilj u Gazi. Očito prekomjerno granatiranje i guranja stanovnika Gaze u humanitarnu katastrofu nisu nešto što je dugoročno održivo za Izrael, bez da u nekom trenutku završi u određenoj međunarodnoj izolaciji ili barem pod pritiskom velikih sila da završi akciju. Isto tako, ekonomski je to za Izrael neodrživo.

Izrael ne može sam pobijediti Iran

U takvim bi uslovima započinjanje rata Izraela čak i protiv libanonskog Hezbolaha, a kamoli Irana, bila najblaže rečeno kontroverzna odluka. Izrael sam nije u stanju nanijeti vojni poraz ili bilo kakvu značajnu štetu Iranu osim korištenjem nuklearnog oružja. Ali ni to, s obzirom na relativno mali broj bojevih glava koje Izrael ima, neće zadati smrtni udarac Iranu, već će poslati Izrael u međunarodnu izolaciju.

Stoga, bez podrške SAD-a, rat protiv Irana ne samo da je besmislen za Izrael, već bi mogao postati katastrofalan. Američki mediji već su izvijestili da je predsjednik Biden jasno dao do znanja da se SAD ne namjerava pridružiti izraelskom osvetničkom udaru. I Washington slijedi tu liniju od početka trenutne eskalacije u Pojasu Gaze.

Ne može se reći da je to zato što predsjednik Biden voli Iran. Teheran je neprijateljski nastrojen prema Amerikancima i štoviše, prema zapadnim medijima, gotovo je na rubu stvaranja nuklearnog oružja. Stoga Washington sigurno ne bi imao ništa protiv zadavanja poraznog udarca Iranu.

Kako pobijediti Iran?

Pitanje je koje se nameće, čime ga nanijeti? Kako je pokazao rat u Ukrajini, za poraz velike države nisu dovoljni sami vazdušni udari. Treba imati jaku kopnenu vojsku.

Uzimajući u obzir činjenicu da stanovništvo Irana broji gotovo 90 milijuna ljudi, odnosno više nego dvostruko više od predratnog stanovništva Ukrajine, tada bi, u skladu sa tim, invazijske snage trebale biti višestruko veće od onih koje je rasporedila ruska vojska, čak i uzimajući u obzir mogućnosti prilagođavanja američkih vazdušnih i pomorskih snaga.

Isto tako, poznato je da je Iran multietnička država (postoji između 12 i 18 milijuna Azera na sjeveru Irana, nemali broj Kurda itd.) i da je imala istoriju etničkih sukoba unutar zemlje. No, isto tako pitanje je koliko se može iko osloniti na izazivanje unutrašnjih nemira u Iranu, iako kao takvi nisu isključeni.

Isto tako, poznato je da Izrael ima dobre veze s Azerbajdžanom u regiji, s kojim vojno sarađuje te čak koristi prostor Azerbajdžana za “špijuniranje” iranskog teritorija, zbog čega Azerbajdžan ima narušene odnose s Iranom.

SAD nema dovoljno kopnenih snaga

No, vraćajući se na kopnenu vojsku, SAD nema takve snage na Bliskom istoku i, u principu, pronalazak tolikog broja vojnika bit će problematičan za Washington, a da ne spominjemo činjenicu da će djelovati daleko od američkih granica, pa će njihove komunikacije i baze u regiji biti ranjive na iranske napade.

Kao rezultat toga, rat bi se mogao pretvoriti u novi Vijetnam ili Irak i pitanje kako bi se završilo za SAD. Osim ako se opet ne upotrijebi nuklearno oružje. Ali to će onda otvoriti vrata novom svjetskom ratu, uklanjajući barijere drugim nuklearnim silama.

Situacija bi bila drugačija da je Turska, moćna vojna sila u regiji, istupila protiv Irana na strani Sjedinjenih Država i Izraela. Ali sada je nemoguće zamisliti da je Turska, u kontekstu rata u Gazi, spremna stati na stranu Izraela protiv Irana. Stoga će Sjedinjene Države učiniti sve da ne budu uvučene u rat. Možda će pojačati pritisak na Izrael da zaustavi borbe u Gazi.

Izrael želi pomoć saveznika

Također je malo vjerovatno da će Iran eskalirati na vlastitu inicijativu. Činjenicom da je izraelska vojska zaglibila u ratu u Pojasu Gaze, a Hezbolah drži sjeverni Izrael u neizvjesnosti, Iran je za sada prilično zadovoljan. Osim toga, treba dobiti na vremenu za stvaranje nuklearne bombe (ako je zaista, kako kažu, “na putu”).

Što se tiče premijera Netanyahua, on vjerovatno neće odustati od svog plana da uvuče Sjedinjene Države u rat s Iranom. Stoga su mogući novi izraelski udari na Iran, a time i novi odgovor Teherana te daljnja runda eskalacije. Izraelska je računica da, ako dođe do velikog rata, Sjedinjene Države neće napustiti svog saveznika u neravnopravnoj borbi s “osovinom zla”.

Rat s Iranom popravio bi Netanyahuov imidž, ali..

Premijer Netanyahu mora popraviti imidž, rat s Iranom je upravo to. Pokušaj iznuđivanja odgovora Irana, odnosno izvođenje Irana na čistinu, da svjetska i domaća javnost vidi s kim Izrael zapravo ratuje. Odnosno da iza Hamasa, Huta, Hezbolaha itd. stoji Iran.

Hamas kao najmanja teroristička organizacija još uvijek nije uništena, taoci nisu razmijenjeni. Dva su milijona izbjeglica s kojima Izrael ne zna što bi. Egipat ih, naime, neće primiti, a Izrael ih je izmjestio iz njihovih domova. Pritisak međunarodne javnosti raste, pritisak izraelske javnosti raste. Izrael je sve izoliraniji. U tom smislu Netanyahuu je poželjan iranski odgovor.

Istina, Amerikanci vjerovatno također vide takvu perspektivu za razvoj događaja. Stoga bi u nekoj fazi mogli posebno strogo zahtijevati od Netanyahua da zaustavi napade. A možda je takav zahtjev već upućen Izraelu nakon iranskih napada.

Related Topics:

Svijet

ARKTIČKI VAL HLADNOĆE ŠIRIĆE SE EVROPOM, evo gdje će biti najgore!

U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše.

Arktički val hladnoće širiće se ove sedmice zapadnom Europom, a snijeg će zatim zahvatiti kontinent, navodi Severe Weather Europe. Istovremeno, kako se dodaje, stiže kišno razdoblje za mediteransko područje s obilnim oborinama i opasnošću od poplava na pojedinim lokacijama.

Nakon blagog tjedna i vikenda, početak novog tjedna donosi dramatičan pad temperature. Hladna arktička zračna masa nadvit će se preko zapadne i jugozapadne Europe. Temperature će biti znatno niže od uobičajenih za ovo doba godine u Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu od srijede do petka. U dijelu Europe, doći će do promjene temperature od gotovo 20 °C u samo nekoliko dana. To će označiti dolazak zimskih uvjeta.

Početkom nove sedmice, na površini se razvija frontalni sustav s niskim tlakom iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Sjevernog mora, dok tlak znatno raste nad sjevernim Atlantikom. To rezultira pojačavanjem sjevernog strujanja. Na većim visinama pojavit će se olujni vjetrovi, a zbog toga će se hladnoća gurati prema jugu.

Nastavi čitati

Svijet

ZIMA DONIJELA NOVU KATASTROFU! Nevrijeme uništilo improvizovana skloništa raseljenih u Gazi

Raselјeni Palestinci u centralnoj Gazi spasavali su svoje stvari i podupirali oštećene šatore u nedjelju nakon što su jak vetar i kiša uništili njihove improvizovane šatore u oblasti Al-Zavajda.

Džihan Al-Rifi, majka šestoro djece, izjavila je za Rojters da se šator njene porodice srušio i poplavio tokom oluje preko noći, pokazujući štetu nanesenu njenom skloništu.

“Nastanjivo nije. Mislim, da li želim da ostanem ovde sa svojom djecom, gdje bismo otišli? Držim ga rukama, podupirem ga, ali nema šanse”, rekla je Al-Rifi dok je stajala u svom oštećenom šatoru.

Palestinci koji žive u ovim privremenim kampovima takođe su apelovali za nove šatore i cerade kako bi zamijenili svoja pocijepana skloništa.

Ogromni dijelovi Gaze pretvoreni su u pustoš izraelskim bombardovanjem tokom dve godine, u kojem je poginulo oko 68.000 ljudi, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze.

Prema procjenama kancelarije za medije vlade Gaze, 93 odsto svih šatora za raseljene osobe više nije pogodno za stanovanje, prenosi B92.

Agencija UN za palestinske izbeglice (UNRWA) pozvala je u subotu na hitno unošenje materijala za skloništa u ratom razorenu Gazu, jer obilne kiše poplavljuju šatore raseljenih civila.

“Zima je stigla u Gazu. Zimske kiše čine uslove još očajnijim. Porodice se sklanjaju gdje god mogu, uključujući i u improvizovane šatore”, saopštila je UNRWA na mreži X.

Nastavi čitati

Svijet

EPSTAJNOV DOSIJE POSTAJE ORUŽJE! Da li će masovna objava dokumenata oprati Trampovo ime?

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je republikance u Predstavničkom domu da glasaju za objavljivanje Epstinovih dosijea, što je suprotno njegovom prethodnom stavu.

– Republikanci u Predstavničkom domu trebali bi glasati za objavljivanje Epstinovih dosijea, jer nemamo šta skrivati – napisao je Tramp na “Truth Social” u nedjelju naveče.

Do velike promjene u Trampovom stavu dolazi nakon što su potencijalno desetine republikanaca signalizirale da su spremne da se odmaknu od svojih redova i glasaju za objavljivanje dokumenata.

Očekuje se da će Predstavnički dom ove sedmice glasati o zakonu koji bi obavezao Ministarstvo pravde da javno objavi dosijee. Čini se da pristalice zakona imaju dovoljno glasova da ga usvoji Predstavnički dom, iako nije jasno da li bi ga usvojio i Senat.

Tramp bi takođe morao odobriti objavljivanje dokumenata ako prođu oba doma.

I demokrati i neki republikanci podržavaju zakon. Republikanski zastupnik Tomas Masi, jedan od predlagača zakona, rekao je u intervjuu za “ABC News” u nedjelju da bi čak 100 republikanaca moglo glasati “za”.

Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea (“Epstein Files Transparency Act”) ima za cilj natjerati Ministarstvo pravosuđa da objavi sve neklasifikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale povezane s Džefrijem Epstinom.

– Ministarstvo pravde je već javnosti predalo desetine hiljada stranica o “Epstinu”, ispituju razne demokratske operativce (Bila Kintona, Rida Hofmana, Larija Samersa, itd.) i njihov odnos s Epstinom, a Nadzorni odbor Predstavničkog doma može imati šta god mu je zakonski dozvoljeno, nije me briga! – napisao je Tramp.

Trampovo spominjanje Kintona dolazi nakon što je američko ministarstvo pravosuđa potvrdilo da će istražiti navodne veze pedofila i finansijera Džefrija Epstina s velikim bankama i nekoliko istaknutih demokrata, uključujući bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona.

Tramp je rekao da će zatražiti od državne tužiteljice Pam Bondi i FBI-a da istraže Epstinovu “umiješanost i odnos” s Kintonom i drugima. Kinton je snažno negirao da je imao bilo kakvo znanje o Epstinovim zločinima.

Iz JP Morgana su poručili kako u firmi žale zbog “bilo kakve povezanosti” koju su imali s Epstinom i dodali da mu kompanija “nije pomogla da počini svoja gnusna djela”.

Trampov preokret dolazi nakon što su demokrate u Nadzornom odboru Predstavničkog doma prošle sedmice objavile tri razmjene mejlova, uključujući prepisku između Epstina, koji je umro 2019. godine u zatvoru, i njegove dugogodišnje saradnice Gilejn Maskvel, koja trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.

Neke od tih razmjena spominju Trampa. U jednom mejlu, poslanom 2011. godine, Epstin piše Maskvelovoj: “Želim da shvatiš da je taj pas koji nije lajao Tramp… [žrtva] je provela sate u mojoj kući s njim.”

Nekoliko sati nakon objavljivanja tih razmjena, republikanci u Predstavničkom domu objavili su mnogo veću tranšu od 20.000 datoteka kako bi se suprotstavili onome što su nazvali pokušajem demokrata da “odaberu” dokumente. Takođe su rekli da je to pokušaj “stvaranja lažne naracije za klevetu predsjednika Trampa”, prenosi Kliks.

Predstavnički dom je potom najavio da će sljedeće sedmice biti održano glasanje o mnogo široj objavi Epstinovog materijala.

U svojim komentarima u nedjelju naveče, Tramp je ponovio odbijanje Bijele kuće u vezi s Epstinovim dosijeima kao “prevaru” koju predvode demokrati. Njegova objava uslijedila je nakon što je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson u komentarima za “Fox News” sugerisao da bi glasanje o objavljivanju dokumenata okončalo optužbe da je Tramp imao bilo kakvu vezu sa Epstinovim zlostavljanjem i trgovinom tinejdžerima.

Nastavi čitati

Aktuelno