Connect with us

Svijet

IZVJEŠTAVALA IZ VUHANA KAD SE POJAVIO VIRUS, pa završila na robiji: Šta se događa sa Žang Žan?

Žang Žan je izvještavala iz Vuhana kad se pojavio virus. Njeni često bizarni izvještaji bili su dovoljni kineskim vlastima da je pošalju na robiju. Tamo je štrajkovala glađu, ali sada se porodica nada da joj je bolje.
Krcati krematorijumi i bolnice – te snimke iz Vuhana su na početku pandemije preko društvenih mreža mogli da vide mnogi u Kini. Neke od snimaka, doduše ne one najpopularnije, načinila je upravo aktivistkinja Žang Žan, kao amaterska reporterka, prenosi “DW”.

Kako je u decembru 2020. pisao berlinski “Tagescajtung”, Žang je uglavnom pravila beznadežno amaterske snimke za Jutjubu, drhtave slike, često od samo nekoliko sekundi. Svađala se sa policijom koja joj je tražila da obustavi snimanje, a ponekad se samo snimala u hotelskoj sobi u Vuhanu.

Nije jasno zašto je tačno uhapšena, pisao je “Tagescajtung”, mada joj je prebačeno i što je govorila za strane medije.

Najprije je tajno zatočena i niko nije znao gdje je. Osuđena je na četiri godine robije zbog “izazivanja svađe i provokacije“. Tu optužbu vlasti u Kini često koriste protiv novinara i aktivista.

Nedavno je Žang (39), o kojoj se zna da je bila u lošem fizičkom stanju, smršavši na svega četrdesetak kilograma poslije štrajka glađu, iz zatvora uputila pismo porodici. To je rijedak uvid iz života zatvorenika u Kini.

Poslala crteže

Kineski advokat i aktivista za ljudska prava Li Davei prenosi da Žang komunicira sa porodicom pismima i pozivima.

“Njena majka može da je pozove samo jednom mjesečno, na pet do deset minuta“, priča Li za “DW”.

“Uglavnom je Žang ta koja priča. Pita kako joj je majka, a ne pominje mnogo to kakvi su uslovi u zatvoru. Po njenom tonu, majka misli da Žang zvuči malo optimističnije nego prije, što bi moglo značiti da su se uslovi poboljšali“, prenosi nam advokat.

Pismo upućeno porodici, koje je brat zatvorenice objavio javno na Twitteru prošlog mjeseca, Žang navodi da joj je policija savjetovala da bude “jača” i da “ne brine previše” jer to neće pomoći njenom slučaju.

Prema objavljenom pismu, Žang je priložila i određene crteže. Na osnovu toga, prenosi advokat Li, njena porodica misli da joj je psihički malo bolje.

Li kaže da je majka vidjela Žang posljednji put putem video-poziva. Tada je težila svega 41 kilogram i nije izgledala zdravo.

“Iako je dobila dva kilograma od avgusta 2021, kada je imala svega 39 kilograma, njena težina je i dalje daleko od idealne za nekog ko je visok 177 centimetara“, dodaje Li.

Nada da će pregrmiti kaznu

U avgustu 2021. su izvori “DW” naveli da je Žang Žan još bila u nekoj vrsti štrajka glađu. Nekoliko mjeseci kasnije njen brat je izrazio zabrinutost da bi mogla da umre u zatvoru.

Jedan od njenih branilaca je izvjestio da je Žang podvrgnuta torturi. Hranili su je navodno nasilno putem sonde, a ruke su joj neprekidno bile vezane kako ne bi uklonila sondu.

“Možda je još uvijek u nekoj vrsti štrajka glađu, ili je možda njeno tijelo pretrpjelo ozbiljnu štetu koja joj otežava unošenje hrane ili varenje“, kaže aktivistkinja Džejn Vang, koja se od početka zalaže za oslobađanje.

Pismo je dalo nadu onima koji podržavaju Žang da će izdržati do izlaska na slobodu.

“Jesen dolazi, i zima takođe, ali nemojte biti tužni, jer proljeće počinje uprkos snijegu i vjetru“, napisala je ona.

Advokat Li kaže da se porodica ranije zalagala da se Žang oslobodi na osnovu zdravstvenog stanja, ali da se ta tema više ne pominje.

“Ima još godinu i pet mjeseci kazne. Ako se vrati kući bezbjedna, mislim da je to pobjeda.“

Za puštanje Žang su se tokom proteklih godina založile mnoge međunarodne organizacije, kao i Evropska unija. Reporteri bez granica su joj dodijelili Nagradu za slobodu štampe, prenosi “Telegraf”.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno