Connect with us

Politika

Javni dug BiH iz godine u godinu raste, Srpska DUPLO ZADUŽENIJA od FBiH!

Javni dug Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od dugova Republike Srpske i FBiH, raste gotovo podjednako iz godine u godinu. Iako naša zemlja nije među najzaduženijima, problem predstavlja struktura tog duga.

Republike Srpska i BiH se zadužuju kod komercijalnih banaka po dosta visokoj kamatnoj stopi, a novac se troši na otplatu ranije uzetih kredita ali ne i na razvojne i infrastrukturne projekte. Koliki je javni dug i koji je dio BiH po glavi stanovnika zaduženiji?

Prema podacima Ministarstva finasija BiH javni dug BiH u zadnjem kvartalu tekuće godine iznosi 12 milijardi maraka. Od toga na spoljni dug otpada nešto više od 8 milijardi maraka, dok je unutrašnji dug BiH oko 4 milijarde. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje s oko 50%, a Republika Srpska s 48,%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije.

“Kad god vidite da imamo deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i kada se zadužujemo da bi to servisirali ili to platili onda je to zaduživanje koje je nedopustivo. Ne možete vi planirati svoje troškove, budžet mora biti izbalansiran”, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

Opozicija kritikuje vlast zbog načina zaduživanja, kako Federacije tako Republike Srpske.

“Suština je da je struktura duga jako loša, izuzetno loša. Struktura i ročnost je katastrofalna za nas jer je isključivo motivisana kako sam i rekao budžetskom potrošnjom sa izuzetno visokim kamatnim stopama i po principu dajte mi po svaku cijenu platićemo ogroman iznos, čak smo čuli da u Republici Srpskoj postoje posrednici da određene dugove dobijaju mnogo veća sredstva nego što su kamate. Zamislite posrednik za zaduženje od 100 miliona evra dobije 12 miliona KM”, rekao je poslanik PDP-a u PD PS BiH Branislav Borenović.

“Očekujemo i dalje da javna potrošnja raste a da praktično nemamo investicija i da nemamo otvaranja novih radnih mjesta i svega ono što je neophodno da se stabilizuju prihodi u svim budžetima na svim nivoima vlasti”, kaže poslanik SDA u PD PSBiH Šerif Špago.

Kada se uporedi fiskalna snaga Republike Srpske i Federacije BiH, iako je nivo duga skoro jednak, kada se stavi u odnos sa BDP–om, dug Republike Srpske je duplo veći. Ono što je novost je i to da Vlada Republike Srpske povećava zaduženje na domaćem, a smanjuje na ino tržištu. Sve dok rastu dugovi Srpske i FBiH i ukupni javni dug BiH.

“Vrlo teško je pratiti da li je opravdano zaduženje u BiH. Javni dug se povećava ali je važno znati zašto se povećava taj javni dug, i ono što je najveći problem je što se zadužujemo gotovo uvijek da bi se pokrili budžetski nedostaci”, ističe poslanik u PD PSBiH Jasmin Emrić (NES).

Dok je za jedne stanje alarmantno, premijer Federacije objašnjava kako je Federacija smanjila svoj spoljni dug za 511 miliona KM.

“Mi smo u aprilu došli, javni dug Federacije s kraja marta je bio 24,9 posto BDP danas je 19, 6% To je za nekih 5 nominalnih procenata ili 20 posto manje duga ako ćemo da govorimo u brojevima sa 2 milijarde i 700 miliona smanjen na 2 milijarde i 200 miliona manji dug Federacije”, pojasnio je Nermin Nikšić.

“Kada je riječ o Federaciji, vidjećemo taj izvještaj na kraju godine. Mene malo brine što se prvi put pojavila stavka ino zaduženja ali mislim da to neće tek tako jednostavno ići jer se mora dobiti odobrenje od državnog nivoa, a Republika Srpska to nije slijedila”, ističe predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH Admir Čavalić.

I koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Tome treba dodati i da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordne.

“Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra prošle godine bile su 17,21 milijardu KM i veće su za 170 miliona KM u odnosu na oktobar. To je vrijednost koja se na početku i na kraju mjeseca mijenja u zavisnosti od zaduženosti. Devizne rezevre bilježe rekordno visok nivo”, istakla je governerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.

Osim rekordnih deviznih rezervi Centralne banke BiH, Bosna i Hercegovina bilježi rekordne prihode i od indirektnih poreza. Upravo bi novac sa računa UIO mogao biti iskorišten za infrastrukturne projekte, ali se ta zaduživanja za gradnju čuvaju kao izgovor za podizanja novih kredita, prenosi BHT.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ ISMIJAO VLAST SRPSKE! Izlazi sutra da glasa na najavljieni referendum KOJI SE NEĆE ODRŽATI!

Prema odluci koju je u avgustu usvojila Narodna skupština Republike Srpske, sutra se na cijeloj teritoriji Republike Srpske održava referendum. Vlast je taj referendum predstavljala kao važan trenutak jedinstva i odlučivanja o budućnosti Republike Srpske, poručujući da će nesumnjivo biti održan.

Ironično je reagovao lider PDP-a i Pokreta sigurna Srpska Draško Stanivuković na to što sutra neće biti održan dugo najavljivani referendum u Republici Srpskoj.

-Upravo zato, ja ću sutra, zajedno sa komšijama i građanima Republike Srpske, u 12 časova izaći na referendum i glasati u prostorijama MZ Petrićevac. S obzirom na to da su optuživali opoziciju da ne razumijemo ozbiljnost situacije i važnost referenduma, sutra ćemo pokazati da smo svjesni važnosti poštovanja odluka koje donosi Narodna skupština Republike Srpske i glasati o ovom, kako je najavljeno, istorijskom pitanju za Republiku Srpsku. Pozivam sve građane da “vjeruju” našim vlastima i da izađu sutra na referendum-istakao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

PROBLEMI U BIH SE GOMILAJU: Političari zaokupljeni sami sobom

Ko je na političkoj sceni u BiH pobjednik, a ko gubitnik pitanje je kojim se već mjesecima, pa i godinama bave oni koji su našim novcem plaćeni da nam obezbijede bolji životni standard, a dok se oni bave sami sobom broj zaposlenih se smanjuje, dok nezaposlenost raste, baš kao i cijene.

Brojni parametri iz avgusta, posljednjeg mjeseca za koji postoje podaci, ukazuju da ne napredujemo, nego nazadujemo.

“U avgustu 2025. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 322.121. U julu je iznosio 320.940”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

Ali, nije obeshrabrujuća samo statistika na evidencijama službi i zavoda za zapošljavanje. Podaci pokazuju da je broj ljudi koji imaju posao smanjen.

“U avgustu 2025. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 845.526, a u julu je iznosio 850.270”, saopštili su iz Agencije za statistiku BiH.

Da neprijatnim iznenađenjima nema kraja uvjerimo se i pri svakom odlasku u trgovinu… Brojni građani tvrde da cijena koja je bila juče već danas ne važi, te upozoravaju da su poskupljenja postala neizdrživa.

Ipak, oni koji vedre i oblače našim sudbinama i donose sve bitne odluke na ovo bi rekli da su povećane i plate. Međutim, nisu. Smanjene su.

“Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH za avgust 2025. godine iznosila je 1.579 KM, a za jul 2025. iznosila je 1.601 KM”, kažu iz Agencije za statistiku BiH.

Ali ni to nije vrh ledenog brijega – dok se u Republici Srpskoj pregovara o povećanju minimalca, mnogi tvrde da će se to svima nama obiti o glavu jer će, baš kao što je to bilo i ranijih godina, uslijediti novi drastičan talas poskupljenja, pa će svi biti u minusu, a najviše penzioneri, koji su već na ivici siromaštva.

U međuvremenu, dok većina građana razmišlja kako će napuniti frižider, nasuti gorivo, te platiti ratu kredita, političari se bave dnevnopolitičkim temama i svađama na relaciji vlast – opozicija, a ni jedni ni drugi ne nude rješenja za nagomilane probleme.

Redžo Omerbašić, potpredsjednik “Kluba potrošača” Posavskog kantona, kaže da je i u FBiH i u Srpskoj situacija ista.

“Cijene nam rastu, standard građana opada, a narod niko ništa ne pita”, kaže Omerbašić za “Nezavisne novine”.

Izostaju, kažu, programi i akcije, a politika funkcioniše po principu “daj meni”.

“A kada se raspišu neki tenderi, onda se tu nađu političari i oni skidaju kajmak. U ono vrijeme, ja sam malo stariji, bio sam rukovodilac u Jugoslaviji i nama nije na pamet padalo da uzmemo nešto od ugovorenih radova. Prema tome, u jednom ovako korumpiranom društvu mladi ljudi odlaze u inostranstvo, a djece nema. I sad se mi pitamo što nema zaposlenih. Nema mladog svijeta. Političari izmisle priču za narod, dok ovamo grabe sebi, a građani jedva žive”, kritikuje Omerbašić.

Ekonomista Milenko Stanić ocjenjuje da je već duži period privreda, koja bi trebalo da bude osnova standarda građana, van fokusa svih nivoa vlasti.

“Oni ne razmišljaju o tim pitanjima. Ako preduzmu neku mjeru, učine to isključivo da dobiju političke poene. Mimo odgovarajućih kriterija, koji bi podrazumijevali porast proizvodnje i produktivnosti, povećavaju minimalnu cijenu rada. Objektivne okolnosti ne daju tu mogućnost. Vještački porast minimalca se očigledno prebacuje na cijene robe i usluga, tako da građani u tom procesu ne dobijaju ništa, a pogotovo onaj dio radnika i penzionera koji imaju niža primanja. Oni gube, jer njihova korekcija plata i penzija ne stiže porast inflacije”, rekao je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Šta pokazuju zvanični podaci
(Izvor: Agencija za statistiku BiH)

juli 2025. avgust 2025.

Broj nezaposlenih 320.940 322.121

Broj zaposlenih 850.270 845.526

Prosječna plata 1.601 KM 1.579 KM

Nastavi čitati

Politika

Osnovni sud u Banjaluci o statusu Dodika na poziciji lidera stranke: PREDMET DODIJELJEN SUDIJI

Osnovni sud u Banjaluci zaprimio je akt Centralne izborne komisije (CIK) BiH te će dalje postupati u skladu sa važećim zakonskim propisima, rečeno je u toj pravosudnoj instituciji, a u vezi sa predmetom koji se tiče SNSD-a i Milorada Dodika kao lidera te partije.

Riječ je o dopisu koji je CIK-u, na svoju ruku, dostavila sudija Suda BiH Sena Uzunović u kojem je od njih zatražila da postupe po presudi Dodiku koja mu je izrečena u Sudu BiH, tvrdeći da mora biti skinut sa mjesta predsjednika SNSD-a jer je i to jedna od pravnih posljedica presude.

CIK je, međutim, dopis Uzunovićeve proslijedio sudu u Banjaluci, navodeći da su oni jedina prava adresa za ta pitanja jer, između ostalog, vode registar stranaka.

Iz suda, za sada, ne otkrivaju detalje.

“Ističemo da nemamo ovlaštenje da vršimo tumačenje pravnog položaja i trenutne pravne situacije u predmetu iz razloga što je predmet dodijeljen postupajućoj sudiji u rad”, navedeno je “Glasu Srpske” u odgovoru iz banjalučkog Osnovnog suda na pitanje da li su postupali po dopisu CIK-a, a koji se tiče zahtjeva da u registru stranaka dođe do promjene kada je riječ o predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

Da li Dodik može ostati predsjednik SNSD-a, a nakon presude kojom je u Sudu BiH, u predmetu koji je vodila Uzunović, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predsjednika, razriješeno je, prema mnogim tumačenjima, početkom mjeseca.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH je, naime, tada odbilo žalbu predsjednika Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića na odluku CIK-a, a na osnovu koje je prihvaćena prijava SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika Republike koju je u svojstvu predsjednika potpisao Dodik.

Ova priča je, međutim, ponovo izbila u žižu javnosti nakon što se, četiri mjeseca poslije drugostepene presude, Uzunovićeva dopisom obratila CIK-u, tražeći od njih da preduzmu sve radnje s ciljem sprovođenja izrečenih mjera i pravnih posljedica presude Dodiku.

Nastavi čitati

Aktuelno