Politika
Javni dug BiH iz godine u godinu raste, Srpska DUPLO ZADUŽENIJA od FBiH!

Javni dug Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od dugova Republike Srpske i FBiH, raste gotovo podjednako iz godine u godinu. Iako naša zemlja nije među najzaduženijima, problem predstavlja struktura tog duga.
Republike Srpska i BiH se zadužuju kod komercijalnih banaka po dosta visokoj kamatnoj stopi, a novac se troši na otplatu ranije uzetih kredita ali ne i na razvojne i infrastrukturne projekte. Koliki je javni dug i koji je dio BiH po glavi stanovnika zaduženiji?
Prema podacima Ministarstva finasija BiH javni dug BiH u zadnjem kvartalu tekuće godine iznosi 12 milijardi maraka. Od toga na spoljni dug otpada nešto više od 8 milijardi maraka, dok je unutrašnji dug BiH oko 4 milijarde. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje s oko 50%, a Republika Srpska s 48,%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije.
“Kad god vidite da imamo deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i kada se zadužujemo da bi to servisirali ili to platili onda je to zaduživanje koje je nedopustivo. Ne možete vi planirati svoje troškove, budžet mora biti izbalansiran”, smatra ekonomista Zoran Pavlović.
Opozicija kritikuje vlast zbog načina zaduživanja, kako Federacije tako Republike Srpske.
“Suština je da je struktura duga jako loša, izuzetno loša. Struktura i ročnost je katastrofalna za nas jer je isključivo motivisana kako sam i rekao budžetskom potrošnjom sa izuzetno visokim kamatnim stopama i po principu dajte mi po svaku cijenu platićemo ogroman iznos, čak smo čuli da u Republici Srpskoj postoje posrednici da određene dugove dobijaju mnogo veća sredstva nego što su kamate. Zamislite posrednik za zaduženje od 100 miliona evra dobije 12 miliona KM”, rekao je poslanik PDP-a u PD PS BiH Branislav Borenović.
“Očekujemo i dalje da javna potrošnja raste a da praktično nemamo investicija i da nemamo otvaranja novih radnih mjesta i svega ono što je neophodno da se stabilizuju prihodi u svim budžetima na svim nivoima vlasti”, kaže poslanik SDA u PD PSBiH Šerif Špago.
Kada se uporedi fiskalna snaga Republike Srpske i Federacije BiH, iako je nivo duga skoro jednak, kada se stavi u odnos sa BDP–om, dug Republike Srpske je duplo veći. Ono što je novost je i to da Vlada Republike Srpske povećava zaduženje na domaćem, a smanjuje na ino tržištu. Sve dok rastu dugovi Srpske i FBiH i ukupni javni dug BiH.
“Vrlo teško je pratiti da li je opravdano zaduženje u BiH. Javni dug se povećava ali je važno znati zašto se povećava taj javni dug, i ono što je najveći problem je što se zadužujemo gotovo uvijek da bi se pokrili budžetski nedostaci”, ističe poslanik u PD PSBiH Jasmin Emrić (NES).
Dok je za jedne stanje alarmantno, premijer Federacije objašnjava kako je Federacija smanjila svoj spoljni dug za 511 miliona KM.
“Mi smo u aprilu došli, javni dug Federacije s kraja marta je bio 24,9 posto BDP danas je 19, 6% To je za nekih 5 nominalnih procenata ili 20 posto manje duga ako ćemo da govorimo u brojevima sa 2 milijarde i 700 miliona smanjen na 2 milijarde i 200 miliona manji dug Federacije”, pojasnio je Nermin Nikšić.
“Kada je riječ o Federaciji, vidjećemo taj izvještaj na kraju godine. Mene malo brine što se prvi put pojavila stavka ino zaduženja ali mislim da to neće tek tako jednostavno ići jer se mora dobiti odobrenje od državnog nivoa, a Republika Srpska to nije slijedila”, ističe predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH Admir Čavalić.
I koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Tome treba dodati i da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordne.
“Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra prošle godine bile su 17,21 milijardu KM i veće su za 170 miliona KM u odnosu na oktobar. To je vrijednost koja se na početku i na kraju mjeseca mijenja u zavisnosti od zaduženosti. Devizne rezevre bilježe rekordno visok nivo”, istakla je governerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.
Osim rekordnih deviznih rezervi Centralne banke BiH, Bosna i Hercegovina bilježi rekordne prihode i od indirektnih poreza. Upravo bi novac sa računa UIO mogao biti iskorišten za infrastrukturne projekte, ali se ta zaduživanja za gradnju čuvaju kao izgovor za podizanja novih kredita, prenosi BHT.
Politika
OVAKO PLANIRAJU RIJEŠITI PROBLEM POPLAVA! Vlada Srpske povećava vodnu naknadu

Nakon što su poplave po treći put u posljednjoj deceniji napravile milionsku štetu širom Srpske, Vlada RS rješenje vidi u povećanju koeficijenata za obračun vodne naknade koju plaćaju privredni subjekti, saznaje CAPITAL.
Praktično, to znači da dugogodišnji nemar vlasti i teret sanacije i izgradnje zapuštenih vodoprivrednih objekata i nasipa treba da plate privrednici i građani.
Vlada je juče zadužila Ministarstvo finansija i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da obezbijede 5,5 miliona KM za realizaciju hitnih mjera na rekonstrukciji i izgradnji vodoprivrednih objekata u Prijedoru. Očigledno da su se u Vladi dosjetili da te pare obezbijede tako što će gurnuti ruku u džep privrednicima i povećati im pojedine parafiskalne namete.
Iako su pojedini privrednici za naš portal tvrdili da Vlada planira izmjenu Uredbe o načinu, postupku, rokovima obračunavanja i plaćanja posebnih vodnih naknada tako što će za 50 odsto povećati koeficijente za obračun ove naknade, CAPITAL otkriva da će povećanja sigurno biti, ali ne u tolikoj mjeri.
Ipak, kada se uzme u obzir da se prošle godine po osnovu posebnih vodnih naknada u budžet Srpske slilo 22,5 miliona KM, lako je izračunati da bi se povećanjem koeficijenata za nešto više od dvadesetak odsto na godišnjem nivou obezbijedilo traženih 5,5 miliona KM za hitnu sanaciju vodoprivrednih objekata u Prijedoru.
Iz Javne ustanove „Vode Srpske“ potvrdili su da će Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS predložiti povećanje posebne vodne naknade za ispuštanje otpadnih voda, kao i uvođenje koeficijenata za privredne djelatnosti koje nisu obuhvaćene važećim propisom kao što su automatske autopraonice, svadbeni saloni i slično.
– U proteklom periodu urađena je posbena analiza osnova za obračun posebne vodne naknade za ispuštanje otpadnih voda, odnosno koeficijenata za utvrđivanje stepena zagađenja. Analiza je pokazala da su koeficijenti zagađenja u Republici Srpskoj znatno niži u odnosu na koeficijente propisane u FBiH – kažu iz „Voda Srpske“ za CAPITAL.
Oni ističu da se trenutno rade dodatne analize, nakon čega će resornom ministarstvu biti upućen prijedlog za uvođenje koeficijenata zagađenja za djelatnosti koje nisu obuhvaćene, kao i za povećanje koeficijenata koji su znatno niži u odnosu na FBiH, ali tako da i nakon eventualnog povećanja ti koeficijenti budu niži nego u FBiH.
– Za većinu djelatnosti neće se predlagati uvećanje koeficijenata, iako su isti znatno niži u odnosu na FBiH i države u okruženju – kažu iz „Voda Srpske“ i navode da su prošle godine izdali 5.845 obrazaca za obračun posebnih vodnih naknada i da se po tom osnovu u budžet Srpske slilo 22.515.091 KM.
Iz Unije poslodavaca RS kažu da nemaju informacija o povećanju posebnih vodnih naknada, ali kažu da su protiv bilo kakvog povećanja parafiskalnih nameta.
– S obzirom na poslovno okruženje koje karakterišu globalne i lokalne nestabilnosti i neizvjesnosti, kao i dosadašnje opredjeljenje da se smanjuje troškovi poslovanja po osnovu neporeskih davanja, povećanje troškova poslovanja po osnovu neporeskih-parafiskalnih opterećenja je svakako neprihvatljivo – kažu iz Unije poslodavaca i ističu da „podržavaju nastavak reformi na smanjenju neporeskih-parafiskalnih opterećenja i optimizaciji procedura“.
Capital
Politika
FIKRET ABDIĆ O PRESUDI “Imam vremena, živjeću 120 godina”

Bivši načelnik opštine Velika Kladuša Fikret Abdić Babo komentarisao je prvostepenu presudu koju mu je Kantonalni sud u Bihaću izrekao u utorak.
Presudom je proglašen krivim da je tokom svog mandata od 2017. do 2020. godine omogućio nezakonitu finansijsku korist drugim osobama. Zbog zloupotrebe službenog položaja osuđen je na tri i po godine zatvora.
Takođe, općini mora da vrati 487.907 KM zbog štete koju je prouzrokovao.
Na videu koji kruži društvenim mrežama vidi se kako Fikret Abdić sjedi u društvu sa kćerkom Elvirom i unukom Arijanom u jednom restoranu i razgovara telefonom, piše Kliks.
– Ništa neće biti, nema problema. Nemaju uopšte mogućnost. Ide žalba na to. Nemoj, ti si odmah promijenio raspoloženje – kazao je Abdić sagovorniku.
Ponovio je i da će da se žali Vrhovnom sudu FBiH.
– Presuda će doći pismena, a onda 15 dana imamo za žalbu. U ostalom, ja imam vremena, pošto ću ja živjeti 120 godina. Sad me nagone palačinke da pojedem, a ja se odupirem -, naveo je Abdić.
Glas
Politika
ĐOKIĆEVO MINISTARSTVO DOBILO NAJLOŠIJU OCJENU REVIZIJE! Ukazali na ozbiljne propuste

Nakon što je prošle godine bilo pohvaljeno s pozitivnim mišljenjem u oba segmenta revizije, Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske, na čijem je čelu Petar Đokić, doživjelo je niz kritika po pitanju finansijske revizije za 2024. godinu.
Od pozitivnih izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske u 2023. godini, prošlo je samo godinu dana, a sada se Ministarstvo suočava s mišljenjem s rezervom kako u pogledu finansijskih izvještaja, tako i usklađenosti poslovanja sa zakonima.
U proteklih desetak godina, ovo je najlošija ocjena koju je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske dobilo u revizijskim izvještajima.
Ministar Petar Đokić, koji kontinuirano vodi ovo ministarstvo, suočava se s ozbiljnim kritikama revizora zbog propusta u poslovanju.
Naime, Ministarstvo nije u potpunosti realizovalo nijednu od samo dvije preporuke koje su mu date tokom finansijske revizije za 2023. godinu, a osim tih dvije, revizori su im dodali još dvije nove preporuke za 2024. godinu.
Revizori tako ukazuju na niz nepravilnosti u poslovanju Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske.
Među najznačajnijim povredama je kršenje Zakona o radu, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, kao i pravilnika vezanih za putne naloge i budžetske klasifikacije.
Jedna od primjedbi su precijenjenji rashodi za bruto plate zaposlenih u iznosu od 69.034 KM, što nije u skladu s Pravilnikom o budžetskim klasifikacijama.
Takođe, rashodi za bruto naknade zaposlenima koji nisu u radnom odnosu klasifikovani su na pogrešan način, čime su se stvorili nesuglasja u finansijskim izvještajima.
– U okviru rashoda za bruto plate zaposlenih klasifikovane su bruto naknade osobi koja nije u radnom odnosu u Ministarstvu u iznosu od 69.034 KM – ističu revizori.
Revizori su, takođe, primijetili da je Ministarstvo, suprotno Zakonu o radu, angažovalo izvršioce po ugovoru o djelu za poslove koji predstavljaju redovnu djelatnost Ministarstva, što nije u skladu s propisima.
Putni nalozi bez pokrića
Ugovori o djelu su zaključeni za poslove koji su sistematizovani pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva, čime je prekršen član Zakona o radu koji omogućava zaključivanje ugovora o djelu samo za poslove izvan redovnih aktivnosti poslodavca.
– Ministarstvo je, u toku 2024. godine, sa dva izvršioca zaključilo ugovore i anekse ugovora o djelu radi obavljanja posredničkih, stručnih i konsultantskih usluga, te radi izračuna potrebne količine rezervi naftnih derivata u Republici Srpskoj – ističe se u revizorskom izvještaju.
Negativni revizorski izvještaji “zaobilaze” parlament: CCI poziva Odbor za reviziju da poštuje Poslovnik Narodne skupštine
Dodatno, Ministarstvo nije obračunalo poreze i doprinose na naknade članovima komisija za polaganje stručnih ispita i tehnički pregled rudarskih objekata, čime je došlo do neusklađenosti s Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima.
Iako su u prošloj godini rashodi za putovanja i smještaj iznosili značajan iznos od 112.047 KM, revizori su pronašli nepravilnosti u poslovanju u vezi s putnim nalozima.
Naime, putni nalozi za službena vozila nisu bili popunjeni u skladu s propisanim pravilnicima, što je još jedan od identifikovanih problema.
Revizori pojašnjavaju da putni nalozi za vozilo „Škoda Superb Ambition” ne sadrže podatke o vremenu polaska i dolaska, pređenom putu i broju putnika u vozilu.
Revizorski izvještaj, takođe, ukazuje na nepravilnosti u vezi s koncesionim naknadama, s obzirom na to da su naplaćeni prihodi od koncesija u 2024. godini iznosili više od 39 miliona KM.
Ovi prihodi dolaze iz oblasti energetike i rudarstva, ali se u evidenciji nisu u potpunosti pratili na ispravan način.
Uz navedene nepravilnosti u finansijskim izvještajima, ozbiljno kršenje zakona i nisku implementaciju preporuka iz prošlogodišnje revizije, jasno je da su pred Ministarstvom ozbiljni problemi.
Umjesto napretka, došlo je do regresije, zbog čega se sve oči sada okreću prema Ministarstvu koje je odavno pod lupom javnosti.
-
Politika3 dana ago
TEGELTIJA SE OPET OŽENIO! Treća sreća ili ponovo neuspjeh?
-
Region3 dana ago
DA NE BI OMETALI VOĐENJE POSTUPKA! Tačiju i Veseljiju produžen pritvor
-
Politika3 dana ago
NENAD VUKOVIĆ “Republika Srpska će platiti dug „Vijaduktu“, NEMINOVNO I SA KAMATAMA”
-
Hronika3 dana ago
DVIJE DJEVOJKE TEŠKO POVRIJEĐENE U BANJALUCI! Detalji teškog sudara auta i trotineta u Banjaluci
-
Društvo3 dana ago
NE MOŽE NAMA BITI DOBRO! Monstrumi iz sela kod Prijedora BRUTALNO PREBIJALI SVEZANOG KONJA (VIDEO)
-
Politika3 dana ago
NAKON NEKOLIKO MJESECI Dodik se sjetio Nenada Nešića! Evo šta je poručio
-
Politika3 dana ago
I PRNJAVORU OBEĆAO 2 MILIONA! Dodik nastavlja ISTU PRIČU U SVIM GRADOVIMA
-
Svijet2 dana ago
TRAMPU SMETA SI ĐINPING U VIJETNAMU “Njegova posjeta je pokušaj da se naškodi SAD”