Connect with us

Politika

Javni dug BiH iz godine u godinu raste, Srpska DUPLO ZADUŽENIJA od FBiH!

Javni dug Bosne i Hercegovine, koji se sastoji od dugova Republike Srpske i FBiH, raste gotovo podjednako iz godine u godinu. Iako naša zemlja nije među najzaduženijima, problem predstavlja struktura tog duga.

Republike Srpska i BiH se zadužuju kod komercijalnih banaka po dosta visokoj kamatnoj stopi, a novac se troši na otplatu ranije uzetih kredita ali ne i na razvojne i infrastrukturne projekte. Koliki je javni dug i koji je dio BiH po glavi stanovnika zaduženiji?

Prema podacima Ministarstva finasija BiH javni dug BiH u zadnjem kvartalu tekuće godine iznosi 12 milijardi maraka. Od toga na spoljni dug otpada nešto više od 8 milijardi maraka, dok je unutrašnji dug BiH oko 4 milijarde. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje s oko 50%, a Republika Srpska s 48,%. Problem je što se vlasti zadužuju bez vizije i strategije.

“Kad god vidite da imamo deficit, neplaćene račune iz prethodne godine i kada se zadužujemo da bi to servisirali ili to platili onda je to zaduživanje koje je nedopustivo. Ne možete vi planirati svoje troškove, budžet mora biti izbalansiran”, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

Opozicija kritikuje vlast zbog načina zaduživanja, kako Federacije tako Republike Srpske.

“Suština je da je struktura duga jako loša, izuzetno loša. Struktura i ročnost je katastrofalna za nas jer je isključivo motivisana kako sam i rekao budžetskom potrošnjom sa izuzetno visokim kamatnim stopama i po principu dajte mi po svaku cijenu platićemo ogroman iznos, čak smo čuli da u Republici Srpskoj postoje posrednici da određene dugove dobijaju mnogo veća sredstva nego što su kamate. Zamislite posrednik za zaduženje od 100 miliona evra dobije 12 miliona KM”, rekao je poslanik PDP-a u PD PS BiH Branislav Borenović.

“Očekujemo i dalje da javna potrošnja raste a da praktično nemamo investicija i da nemamo otvaranja novih radnih mjesta i svega ono što je neophodno da se stabilizuju prihodi u svim budžetima na svim nivoima vlasti”, kaže poslanik SDA u PD PSBiH Šerif Špago.

Kada se uporedi fiskalna snaga Republike Srpske i Federacije BiH, iako je nivo duga skoro jednak, kada se stavi u odnos sa BDP–om, dug Republike Srpske je duplo veći. Ono što je novost je i to da Vlada Republike Srpske povećava zaduženje na domaćem, a smanjuje na ino tržištu. Sve dok rastu dugovi Srpske i FBiH i ukupni javni dug BiH.

“Vrlo teško je pratiti da li je opravdano zaduženje u BiH. Javni dug se povećava ali je važno znati zašto se povećava taj javni dug, i ono što je najveći problem je što se zadužujemo gotovo uvijek da bi se pokrili budžetski nedostaci”, ističe poslanik u PD PSBiH Jasmin Emrić (NES).

Dok je za jedne stanje alarmantno, premijer Federacije objašnjava kako je Federacija smanjila svoj spoljni dug za 511 miliona KM.

“Mi smo u aprilu došli, javni dug Federacije s kraja marta je bio 24,9 posto BDP danas je 19, 6% To je za nekih 5 nominalnih procenata ili 20 posto manje duga ako ćemo da govorimo u brojevima sa 2 milijarde i 700 miliona smanjen na 2 milijarde i 200 miliona manji dug Federacije”, pojasnio je Nermin Nikšić.

“Kada je riječ o Federaciji, vidjećemo taj izvještaj na kraju godine. Mene malo brine što se prvi put pojavila stavka ino zaduženja ali mislim da to neće tek tako jednostavno ići jer se mora dobiti odobrenje od državnog nivoa, a Republika Srpska to nije slijedila”, ističe predsjednik Odbora za ekonomska pitanja PFBiH Admir Čavalić.

I koliko god čudno zvučalo, Bosna i Hercegovina nije prezadužena država. Tome treba dodati i da su devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine rekordne.

“Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra prošle godine bile su 17,21 milijardu KM i veće su za 170 miliona KM u odnosu na oktobar. To je vrijednost koja se na početku i na kraju mjeseca mijenja u zavisnosti od zaduženosti. Devizne rezevre bilježe rekordno visok nivo”, istakla je governerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović.

Osim rekordnih deviznih rezervi Centralne banke BiH, Bosna i Hercegovina bilježi rekordne prihode i od indirektnih poreza. Upravo bi novac sa računa UIO mogao biti iskorišten za infrastrukturne projekte, ali se ta zaduživanja za gradnju čuvaju kao izgovor za podizanja novih kredita, prenosi BHT.

Related Topics:

Politika

RADULOVIĆ OSTAJE NA ČELU SDS-a! Unutarstranački izbori nakon prijevremenih za predsjednika Srpske

SDS je na današnjoj sjednici odlučio da se izbori u ovoj stranci neće održati dok se ne završe prijevremeni izbori sa predsjednika Republike Srpske.

“Pitanje koje interesuje javnost je u kojem pravcu ide SDS. Odluka Glavnog odbora jeste išla u pravcu tome da je Republika Srpska prioritet u djelovanju i radu SDS-a. Većina delegata je mišljenja i takva odluka je donesena da se unutarstranački izbori održe tek nakon što se završe prijevremeni predsjednički izbori za predsjednika Republike Srpske”, rekao je Jovica Radulović, v.d. predsjednika SDS-a.

Usvojena je odluka da v.d. Srpske demokratske stranke ima ovlaštenja da imenuje vršioce dužnosti članova Predsjedništva SDS-a u skladu sa Statutom stranke kako bi stranka mogla nesmetano da radi i donosi odluke. Radulović je istakao da će se odluka da li će SDS učestvovati na prijevremenim izborima biti donesena na sljedećoj sjednici Glavnog odbora, koja će se održati 20.septembra.

Na narednoj sjednici će, takođe, odlučiti hoće li SDS imati svog kandidata na izborima za predsjednika Srpske.

Nastavi čitati

Politika

SJEDNICA JOŠ TRAJE! Članovi GO SDS-a satima na jednoj tački dnevnog reda

Sjednica Glavnog odbora SDS-a, koja je počela u 12.00 časova u Doboju, još nije završena, a i dalje se raspravlja o prvoj tački dnevnog reda, koja se navodno odnosi na aktuelnu političku situaciju.

Izjave su najavljene po završetku sjednice, a novinari koji prate događaj nisu dobili precizan dnevni red.

Mediji su ranije prenijeli da je druga tačka o kojoj će se danas raspravljati odluka o provođenju prijevremenih izbora za predsjednika SDS-a.

Nastavi čitati

Politika

DRECUN o sporazumu Zagreba i Ljubljane! “POKAZUJE DA NATO IMA NEDOVRŠEN POSAO NA BALKANU”

Predsjednik Odbora za odbranu Skupštine Srbije Milovan Drecun ocijenio je da vojni sporazum Slovenije i Hrvatske pokazuje da Nato ima nedovršen posao na ovim prostorima, zbog vojne neutralnosti Srbije i protivljenja Republike Srpske članstvu BiH u savezu.

“NJima treba članstvo Srbije i članstvo BiH u ovom vojnom savezu da dovrše posao i uspostave geopolitičku dominaciju na Balkanu”, rekao je Drecun.

On smatra da su svi aktuelni događaji u Srbiji i u Republici Srpskoj usmjereni ka promijeni vlasti da bi se korigovala spoljna politika Srbije u pravcu odustajanja od strateškog partnerstva sa Ruskom Federacijom i sa Kinom, a približavanja i eventualnog članstva u Nato-u, a da se sve to uklapa u ono što Hrvatska pokušava da radi. “Naravno, prvenstveni cilj Hrvatske, Slovenije, Albanije, jeste da ojačaju takozvanu vojsku Kosova koja se ubrzano stvara i ušla je sada u treću fazu pripreme”, naveo je Drecun.

On je podsjetio da prve zajedničke vojne vježbe “Branilac Evrope” već postoje, održavaju se na teritoriji Hrvatske i da su tamo pripadnici takozvanih Kosovskih snaga bezbjednosti.

“Vežbe se održavaju i na teritoriji samoproglašenog Kosova, iako je to po Rezoluciji 1244 isključeno, ali komanda Kfora ne reaguje”, naveo je Drecun za RTS. Linker
Hrvatska i Slovenija potpisale su 5. septembra Deklaraciju o vojnoj saradnji koju je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić nazvao “novim poglavljem” već odličnih odbrambenih odnosa dvije države.

Slovenački ministar Borut Sajović poručio je da Zagreb i LJubljana imaju veliku odgovornost na zapadnom Balkanu, posebno u očuvanju mira na “Kosovu” i u BiH”.

Nastavi čitati

Aktuelno