Connect with us

Politika

JAVNOST U DILEMI: Da li MUP i SIPA “ratuju” ili sarađuju?

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske su u četvrtak, 10. aprila, na području Banjaluke izvršili pretrese na više lokacije, te uhapsili osam osoba zbog krijumčarenja ljudi.

Međutim, svako ko je pratio dešavanja nije mogao da zaključi da li su hapšenja zajedno sproveli pripadnici MUP-a Srpske i SIPA, ili se radi o dvije odvojene, ali potpuno identične akcije, jer ni jedni ni drugi nisu željeli da potvrde međusobnu saradnju.

Naime, prvo su u jutarnjim satima federalni mediji objavili vijest da SIPA pretresa i hapsi po Banjaluci, a da im u akciji pomaže Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Ubrzo nakon toga pojedini mediji u Republici Srpskoj, pozivajući se na MUP, prenijeli su vijest da je u akciji MUP-a uhapšeno osam osoba u Banjaluci, ali tom prilikom nisu naveli da li sarađuju sa nekim drugim policijskim i bezbjednosnim agencijama.

Zato smo se odmah obratili i SIPA i MUP-u, ali smo od njih samo dobili potvrdu da je akcija u Banjaluci, ali ne i to da li sarađuju jedni sa drugima i da li se radi o istom predmetu.

Ovakvo ponašanje dvije bezbjednosne agencije iz BiH u najmanju ruku potpuno je sludilo javnost, pogotovo ako se u obzir uzme aktuelni odnos SIPA i MUP-a Republike Srpske.

Prvo, postavlja se pitanje da li je zaista na snazi Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, koji je nedavno usvojen u Narodnoj skupštini RS, a kojim se, između ostalog, zabranjuje rad SIPA na teritoriji Republike Srpske?

Ovo pominjemo iz razloga jer je ovo već treća akcija SIPA na teritoriji Srpske od kada je pomenuti zakon stupio na snagu.

Međutim, ako bismo sada pitali republičko rukovodstvo o ovom pitanju, vjerovatno bismo dobili odgovor kao i prethodnih dana – SIPA je u Srpskoj zabranjen rad i djelovanje.

Stvar su dodatno zakuvali pojedini mediji, kako u Srpskoj, tako i u FBiH.

Dok federalni više fokus stavljaju na to da SIPA djeluje uprkos zakonu iz Narodne skupštine RS, a ne konkretno na hapšenja, određeni mediji iz Srpske pečat stavljaju na to da MUP uspješno realizuje akcije, dok SIPA i njeno djelovanje u Srpskoj gotovo da i ne spominju.

Vrijedi podsjetiti i na to da je prilikom prve akcija SIPA u Srpskoj nakon usvajanja zakona predsjednik NS RS Nenad Stevandić poručio za “Nezavisne novine” da takve akcije treba potpuno razdvojiti od onoga što je Srpska usvojila kao odgovor na političku krizu u BiH i napad na tri njene najvažnije institucije, odnosno eventualnih političkih akcija SIPA.

Možda je u ovom slučaju najadekvatnija definicija – jedno se priča, drugo se radi, jer kako objasniti običnim ljudima koji zakon je u primjeni, kako neko radi, a nije mu dozvoljeno, ili možda ono ključno pitanje: Da li MUP Srpske i SIPA zaista “ratuju” ili sarađuju?

“Sluđivanje je ovdje nekako konstanta, samo je postalo još gore nakon usvajanja ovih zakona u NS RS, odnosno nakon prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske. Čuli smo i neka pojašnjenja kako je riječ o ranije započetim akcijama, kako je zabranjeno samo neustavno djelovanje tih institucija. Sve i svašta smo čuli, samo ne konkretne informacije, što sve institucije duguju javnosti”, poručuje Ljiljana Smiljanić, novinarka.

Očigledno je, dodaje, da se ništa nije promijenilo, od ponašanja institucija, pa do medija.

“Na to sve jedan portal objavi da SIPA hapsi po Banjaluci uz asistenciju MUP-a RS, svi to prenesu, pa tek onda pojedini mediji u Republici Srpskoj, uključujući i javni servis, objave da je riječ o akciji MUP-a RS. Ljudima su danas dostupne informacije iz različitih medija, preko društvenih mreža i ne znam zaista kome može ovakav način plasiranja informacija da bude prihvatljiv. Posao medija je da rade u interesu javnosti, profesionalno, i da prenose tačne informacije. Sve drugo šteti i samoj profesiji i mediju koji radi za interes pojedinaca”, poručuje Smiljanićeva za “Nezavisne novine”.

Za novinara Gorana Dakića stvari su ovdje više nego jasne.

“Narodna skupština Republike Srpske je donijela set zakona kojima se suspenduje djelovanje Suda BiH, Tužilaštva BiH i SIPA na teritoriji Srpske.  Nakon toga je predsjednik Republike Srpske rekao kako je spreman da razgovara o tim ustanovama u okvirima ustava, valjda novog. Prije i poslije toga bilo je jasno da SIPA nesmetano radi u Republici Srpskoj. Stoga su stvari više nego jasne: svi mogu da rade sve dok ne diraju Dodika i Stevandića. Viškovića ionako niko ne pominje”, kaže Dakić za “Nezavisne”.

U priči su, dodaje, neizostavni i mediji.

“Odani mediji i još odaniji novinari sada ne znaju šta će od sebe. Do juče su pisali ‘vanustavna SIPA’, a SIPA im hapsi i privodi pred nosom”, kategoričan je Dakić.

Komentarišući sve navedeno, novinar Darko Momić ističe da bi javnost oprostila i MUP-u i SIPA to što je sluđuju i što se ne zna ko od njih hapsi po Republici Srpskoj, kada bi oni “hapsile po redu, a ne po podobnosti”.

“I kada ne bi bili pod političkim uticajem, posebno MUP RS. Nije javnost ogorčena zato što je sluđuju u posljednjih mjesec i po dana, već zato što se sve policijske agencije godinama unazad prema kriminalcima ponašaju kao pecaroši prema svom ulovu koji ribu uhvate, poljube i puste. Razlika je što pecaroši krupnije ribe ne puštaju, a policajci u BiH najkrupnije ribe ne love”, navodi Momić za “Nezavisne novine”.

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno