Connect with us

Politika

Jedino u BiH političari okreću glavu od previsokih cijena

Dok se u zemljama regiona povlače odlučni i odlični potezi koji utiču na pad cijena, jedino je vlast u BiH, na svim nivoima, u dubokom snu, kao da bh. građani žive u Njemačkoj, a ne u jednoj od najsiromašnijih evropskih država.

Ne treba da tražimo perfektno uređene državne aparate da bismo pronašli primjere kako se značajno može sniziti inflacija – dovoljno je da pogledamo u komšiluk.

Recimo, crnogorski recept prepolovio je cijene više od 30 artikala, a iako je rješenje jednostavno, niko od naših političara se nije sjetio ni da ga kopira.

Vlasti u Podgorici nisu bile lijene, pa su dogovorile akciju “Stop inflaciji” u kojoj su trgovcima ponudile priliku za reklamnu kampanju, odreknu li se ekstrazarade na najmanje 25 robnih marki. Rezultati su izvanredni.

“Počelo je takmičenje među njima. Počelo je to da je neki lanac stavio, ne znam, mlijeko 1,15 evra, a vidi da je ovaj drugi stavio evro i tri ili od 95 centi, on odmah radi kontraakciju, tako da smo mi bili obasuti novim i novim cijenama naniže”, rekao je Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore.

On je, u izjavi za medije, iznio i cijene nekih artikala u Crnoj Gori. Ispostaviće se da su znatno niže nego u BiH, iako je kod nas PDV veći nego u Crnoj Gori.

“Litar ulja je kod nas oko 1,08 evra, mlijeko se može naći za nekih 85 centi”, precizirao je crnogorski ministar.

Skrštenih ruku nisu sjedili ni ministri u Vladi Hrvatske. Tamo vozači u svoje automobile sipaju gorivo najjeftinije u posljednje dvije godine. Na snagu je stupila Uredba o najvišim maloprodajnim cijenama, pa dizel u toj članici EU ne smije da košta više od 1,23 evra (2,40 KM), a benzin 1,32 (2,57 KM). I ne samo to, kako tvrde građani Hrvatske, padaju i cijene u marketima.

“Naveli ste odlične primjere, a ima ih još, kao što je, recimo, Mađarska. Ukoliko ograničenje cijena mogu nametnuti zemlje EU, zašto se to ne može izvesti i u BiH? Politika onih koji odlučuju u BiH je takva da cijene budu što više, jer na taj način ubiru veći PDV i time pune budžete, a onda to krčme za razne političke projekte. Jedina smetnja smanjenju cijena i omogućavanju građanima da malo lakše preživljavaju ovu situaciju jesu upravo političari, koji ne žele donijeti odgovarajuće odluke”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Borci za zaštitu potrošača poručuju da u ovoj godini nismo vidjeli nijednu konkretnu mjeru vlasti u BiH koja bi snizila cijene. A u predizbornom periodu smo se, podsjećaju, naslušali svakakvih priča, od one o uvođenju diferencirane stope PDV-a, do one o ukidanju akciza na gorivo. Te priče su bile bajke.

“Bila je to predizborna prazna priča. Jednostavno, ništa nisu učinili. Sad smo imali šest mjeseci izbornih problema, svi su se oko toga angažovali. I, naravno, opet su građani bili u nekom desetom, jedanaestom, dvanaestom planu”, ističe Gordana Bulić, predsjednica Skupštine Saveza udruženja potrošača BiH.

Bulićeva, koja je i predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” TK Tuzla, kaže da je istina da mi imamo slobodno formiranje cijena, ali niko nije rekao da država u ekstremnim uslovima na tržištu, kakve imamo sada, ne može preduzeti određene akcije i mjere poput, recimo, Hrvatske.

“Mi ove godine nismo vidjeli nijednu konkretnu aktivnost. Bilo je nekih aktivnosti koje su stvar socijalne politike, ali te aktivnosti treba da postoje svakako i one su bile minorne”, kaže Bulićeva za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, kaže da je Vlada Srpske već ranije donosila mjere, kako tvrdi, prva u regionu. Ograničene su marže, dodaje, na osnovne životne namirnice, ali i na naftne derivate.

Priznaje i ministar da je gorivo značajno pojeftinilo i najavljuje razgovore na temu koja se odnosi na cijene u marketima.

“To je multiresorna stvar i ne odnosi se samo na resor Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske. Razgovaraćemo o tome da vidimo postoji li opravdanost držanja i dalje visokih cijena. Imali smo situaciju da su nama poslovni subjekti, koji su dizali cijene prvenstveno osnovnih životnih namirnica, govorili da je to zbog cijene naftnih derivata. One su tada bile značajno veće. Ako uporedimo ovaj period i isti period prošle godine, razlika u cijeni litra goriva je oko marku. Nažalost, cijene većine artikala nisu smanjene”, priznaje Šulić za “Nezavisne novine”.

Nezavisne novine

Related Topics:

Politika

Žmirić “Pad nataliteta je tihi alarm našeg društva – MLADI ODLAZE JER OVDJE NE VIDE BUDUĆNOST”

Jedan od najvećih i najopasnijih problema sa kojima se suočava naše društvo jeste kontinuiran pad nataliteta, poručila je Amira Žmirić iz Pokreta Sigurna Srpska.

–Već godinama se suočavamo sa činjenicom da broj novorođene djece opada, a da istovremeno ne postoje nikakve dugoročne strategije, niti konkretne mjere koje bi promijenile ovaj trend. Samo ćutke posmatramo kako se, kao posljedica toga, smanjuje broj učenika i studenata iz godine u godinu – istakla je Žmirić.

Ona je navela da su razlozi za ovakvo stanje brojni, ali je, iz ugla svoje struke, posebno naglasila problem nekvalitetnog obrazovanja, kojem su potrebne suštinske reforme.

–Trenutno stanje u kojem se nalazi školstvo direktno utiče na odlazak mladih ljudi u inostranstvo. Prvo odlaze da studiraju, a zatim tamo i ostaju, jer pronalaze bolje plaćene poslove i uslove za život, pa tamo zasnivaju i porodice – pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, sveobuhvatna reforma obrazovanja, uz druge važne socijalne mjere usmjerene ka poboljšanju kvaliteta života mladih porodica, predstavljala bi značajan korak u rješavanju ovog pitanja.

–Ako želimo da sačuvamo naše društvo, moramo stvoriti sistem u kojem mladi ljudi imaju razlog da ostanu, da stvaraju i da osnivaju porodice ovdje, u svojoj zemlji – poručila je Žmirić, koja je i član Nezavisnog pokreta “Svojim putem”.

Nastavi čitati

Politika

Dodiku, Cvijanovićevoj i ostalima ukinute američke sankcije, ZA KOLIKO SU NAS PRODALI?

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, i ostali skinuti su sa crne liste Ureda za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC).

Sankcije su ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera, Infinity Grupe i drugih.

Sankcije su ukinute i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja Srpske, Milošu Bukejloviću, bivšem ministru pravde, Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Srpske, Radovanu Viškoviću, bivšem predsjedniku Vlade, Igoru i Gorici Dodik, Petru Đokiću, ministru energetike, Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Doma naroda RS, Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine BiH, Siniši Karanu, bivšem ministru unutrašnjih poslova, Rajku Kuzmanoviću, bivšem predsjedniku Srpske, i drugima.

Pogledajte kompletnu listu OFAC.

Nastavi čitati

Politika

CIK U PROBLEMU: Glasački listić prepreka za raspisivanje tendera

Centralna izborna komisija pokrenula je inicijativu za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH, između ostalog i za izmjenu izgleda glasačkog listića, jer je to neophodno kako bi se raspisao tender za nabavku opreme za nove izborne tehnologije.

Naime, da bi se raspisao tender za nabavku skenera za glasačke listiće neophodno je znati dimenzije samih listića. Postojeći glasački listić praktično je nemoguće skenirati, a ako bi se kojim slučajem i nabavile mašine koje to mogu, na sam dan izbora došlo bi do brojnih problema.

“Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno probleme u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera. Da bismo objavili tender on mora sadržavati neke podatke koji moraju ponuditi odgovor kakav format listića ćemo imati na izborni dan. Ako imamo A4 format listića, a metar dugačak, pitanje je šta će stajati u tenderskoj dokumentaciji. Dobili smo novac, dobili smo zakon i mi tender moramo raspisati”, rekao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Na samoj sjednici CIK-a istaknuto je da bez izmjena Izbornog zakona BiH nije moguće izvršiti implementaciju onih odredaba koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, a koje su dio Izbornog zakona BiH.

“Svi u parlamentu, razmatrajući ovu inicijativu, imaće mogućnost zapravo pokazati ko je spreman podržati uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces, a ko to deklarativno samo javno tvrdi”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a.

Inače, nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, omogućeno je uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Te nove tehnologije podrazumijevaju biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Nakon toga, Šmit je nametnuo i odluke kojima se Centralnoj izbornoj komisiji BiH omogućava 112,5 miliona KM za uvođenje novih tehnologija. I pored toga što je ovaj novac već odobren i operativan, CIK još nije raspisao tender za nabavku novih tehnologija, a plan je bio da se to uradi još prije dvije sedmice. Kao problem sada se pojavio izgled samog glasačkog listića. Postojeći glasački listići su obimni i na njima se nalaze stotine kandidata iz različitih političkih partija.

“Druga stvar je skeniranje glasačkih listića, to je glupost koja ne znači ništa. Šta ćemo skenirati glasačke listiće kad ih imamo u tvrdoj kopiji. Dalje, ne postoje skeneri koji mogu skenirati format glasačkog listića A1 plus za Kantonalnu skupštinu Sarajevskog kantona, recimo. Ako su to i samo brojači, opet se isti problem pojavljuje. To je papir veličine stola za ručavanje, mašina bi trebalo da bude kao frižider ili veš-mašina”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Da li će i kada Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine postupiti po inicijativi CIK-a da se mijenja Izborni zakon BiH – još nije poznato. Ako je suditi po ranijim sličnim inicijativama biće potrebno nekoliko mjeseci da se o tome uopšte odlučuje, a ako uzmemo u obzir da u proceduri ima nekoliko izmjena Izbornog zakona BIH, nije teško zaključiti da inicijativa CIK-a u skorije vrijeme neće doći pred poslanike.

“Inicijativa zaslužuje veću pažnju. U hitnoj inicijativi traži se dopuna samo 11 članova. Ovo je hitno i alarmantno u svjetlu ne samo primjene novih tehnologija, već jačanja komisije i jačanja manje zastupljenog pola”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno