Connect with us

Društvo

JEDNA OD NAJVAŽNIJIH VOJNIH OPERACIJA: Šta sve može EUFOR?

Vojna misija EU u BiH EUFOR “Althea” jedna je od najvažnijih vojnih operacija koje EU sprovodi u svijetu, a iako je u BiH prisutna još od 2004. godine, i dalje o njenoj misiji, ulozi i značaju, većina običnih građana BiH malo zna.

Osnovni mandat misije dijeli se na tri aspekta, od kojih se prvi odnosi na podršku Oružanim snagama BiH u postizanju NATO standarda.

Drugi aspekt odnosi se na odvraćanje od destabilišućih aktivnosti i obezbjeđivanje primjene dijelova Dejtonskog sporazuma koji se odnose na vojne aspekte i pitanje međuentitetske linije razgraničenja.

Treći aspekt odnosi se na pomaganje sprovođenju misije OHR-a, ali i na implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU, što je prvi sporazum koji je otvorio put ka kretanju BiH ka učlanjenju.

Već iz ovog dijela se vidi da je mandat svjesno usmjeren od implementacije Dejtona ka integraciji zemlje u EU.

EUFOR-ova ovlaštenja imaju dva dijela – izvršni, koji se kreće u okviru mandata Savjeta bezbjednosti UN, a koji sprovodi Savjet za spoljne poslove EU, i neizvršni koji se odnosi na pomaganje u treniranju Oružanih snaga BiH.

Za dio mandata EUFOR-a o kojem se ovih dana u svjetlu procesa koji je pokrenut protiv rukovodstva Republike Srpske u medijima mnogo govori nadležan je Multinacionalni bataljon čiji je zadatak da u slučaju zahtjeva od strane vlasti BiH pomogne u održavanju stabilnog i bezbjednog okruženja.

Na stranici EUFOR-a, u tekstu datiranom na 24. novembar prošle godine, naglašeno je da vlasti BiH do sada nisu tražile od EUFOR-a da djeluje u tom kapacitetu.

Mnogo je bilo rasprava o tome ima li EUFOR kao misija pravo na upotrebu oružane sile mimo krajnje nužde, odnosno samoodbrane.

Ako pogledamo tekst posljednje rezolucije Savjeta bezbjednosti UN o produženju mandata misije od 1. novembra prošle godine, vidljivo je da EUFOR nema ovlaštenja da koristi silu mimo implementacije vojnog aneksa i aneksa koji se odnosi na međuentitetsko razgraničenje, osim u slučaju da su njihovi pripadnici i resursi direktno ugroženi ili ako je ugroženo stabilno i mirno okruženje u zemlji.

Suština mandata EUFOR-a od početka do danas je minimizirati prisustvo vojnika i trupa u lokalnim zajednicama, za razliku od prethodnih NATO misija, prethodne misije IFOR I SFOR, koje su imale eksplicitni zadatak da demonstriraju prisustvo na terenu.

Filozofija misije EUFOR je manji dio vojnika imati na terenu u BiH, a ostatak kao rezervu koja se brzo može prebaciti na teren u slučaju potrebe.

Ipak, to ne znači da EUFOR ne bi bio u stanju odgovoriti u slučaju da dođe do opasne eskalacije ili prijetnje za održavanje njihovog mandata.

Ukoliko bi pokazao da to ne bi mogao sprovesti, postavilo bi se ozbiljno pitanje sposobnosti EU da djeluje kao bezbjednosni faktor u Evropi.

U svojoj strukturi upravljanja i komandovanja EUFOR ima dvije osovine.

U smislu vojnog ispunjavanja svog posla, EUFOR se oslanja na NATO strukture, uspostavljene NATO procedure i NATO filozofiju.

Za komandovanje koristi NATO resurse, poput vojnih komandnih centara Alijanse. Druga osovina se, praktično, odnosi na civilno upravljanje i komandovanje misijom, a ova uloga pripada Savjetu EU, odnosno tijelu koje čine resorna ministarstva zemalja članica.

O misiji EUFOR-a najčešće se odlučuje u konfiguraciji ministara odbrane, ministara bezbjednosti ili ministara spoljnih poslova, u zavisnosti od teme.

U osnovi funkcionisanja evropskih demokratija je da civilna kontrola mora biti iznad vojne kontrole, odnosno oružane snage moraju biti pod kontrolom civilnih organa koji legitimitet crpe iz demokratskih izbora. Tako je i misija EUFOR “Althea” podređena resornim ministarstvima zemalja članica u okviru Savjeta EU.

Politički cilj misije je jasan: pomoći da BiH što prije postane članica EU, čime će se trajno obezbijediti mir i stabilnost u BiH, pa i u Evropi u širem smislu.

Ostvarenjem tog cilja ispunio bi se i mandat misije EUFOR-a, čime bi njegova uloga u BiH bila završena.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ne zaboravite kišobrane

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje oblačno i hladnije vrijeme uz slabu susnježicu i snijeg, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu se tokom dana očekuje promjenljivo oblačno vrijeme, povremeno sa kišom i vjetrovito, dok će na sjeveru uglavnom biti suvo.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u višim predjelima i pojačan sjevernih smjerova, dok će u Hercegovini duvati umjerena, na udare jaka do olujna bura. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas je pretežno oblačno vrijeme, a u centralnim, zapadnim i sjeverozapadnim područjima pada kiša, a na planinama snijeg.

Nastavi čitati

Društvo

POPLAVE U BUGOJNU: “Sve se desilo u pet minuta” (VIDEO)

Na području Bugojna kasno u utorak, 25. novembra, izlila se rijeka Poričnice, zbog čega su neke kuće poplavljeno, dok su druge bile ugrožene.

Portal “Srednja Bosna danas” prenosi da se ovako nešto nije desilo 60 godina. Objavili su snimak na kojem se vide mještani koji se bore da im voda ne uđe u kuće.

Mještani su za ovaj portal rekli da se sve desilo u pet minuta,

Na teren je izašao i Nedim Mahić, načelnik Bugojna.

Više saznajte u video-prilogu:

Nastavi čitati

Društvo

VRAĆA SE PRIJELOG O FEMICIDU? Republika Srpska ponovo piše zakon o nasilju u porodici

Kako bi se zaštitile žene, odnosno žrtve nasilja u porodici, uskoro bi trebalo ponovo da bude pokrenut postupak izrade Nacrta zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Republici Srpskoj.

Najavljeno je ovo danas, 25. novembra, na početku kampanje “16 dana aktivizma” u Banjaluci, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Podsjetimo, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama bio je 2023. godine u formi nacrta, a između ostalog, u zakon u Republici Srpskoj trebalo je da bude uveden termin femicid, no on tada nije prošao u dalju proceduru.

Fondacija “Udružene žene” Banjaluka je juče organizovala konferenciju kako bi podigli svijest o važnosti sprečavanja i suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a Jelena Tučić, predstavnica Fondacije, navodi da su prošle sedmice ovu kampanju započeli u Sarajevu pod nazivom “Dok nas smrt ne rastavi”.

“Centralna figura kampanje je crna vjenčanica, što je podsjetnik svima nama da se u većini slučajeva prvo nasilje desi u braku. Od početka godine do sada su se desila četiri femicida, a u periodu od 10 godina 77, s tim da su u većini slučajeva izvršioci bili partneri žrtava”, rekla je Tučićeva.

Kako je kazala Ljiljana Đurić, inspektorka Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u odnosu na isti period prošle godine došlo je do smanjenja broja prijava slučajeva krivičnog djela nasilje u porodici.

“Ove godine je prijavljeno 835 slučajeva krivičnog djela nasilje u porodici. Želim vjerovati da su tome doprinijele kampanje, podizanje svijesti, ali i multisektorski rad, koji se sprovodi kako bi se osnažile žrtve nasilje. Najave su da će se iduće godine ponovo pokrenuti postupak za izradu Nacrta zakona o zaštiti od nasilja prema ženama u RS, i smatram da je to značajan pomak”, rekla je Đurićeva.

Navodi da je za to nadležno Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS.

“Međutim, radeći u ovoj oblasti znam da će se potruditi da to bude u narednom periodu. Očekujemo da se ponovo sastane radna grupa i vjerujem da uz doradu nacrta koji je postojao možemo imati jedan jako dobar zakon”, rekla je ona.

Pojašnjava da je nasilje u porodici krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, a to može biti “prijava komšije, nastavnog kadra koji primjećuje promjenu u ponašanju djeteta itd.”.

“Praksa govori da su u 80 odsto slučajeva koji dođu do sudskog epiloga izvršioci lica koja zloupotrebljavaju alkohol, a često su posjedovali i oružje, i to u 64 slučaja.

Što se tiče prijava nasilja, mi imamo problem sa odustajanjem. Najčešće su to višegodišnja maltretiranja, psihičko nasilje, koji obično traju duži period i žrtva teško izlazi iz tog ciklusa. No, bitno je da u svemu tome žrtve istraju”, rekla je ona.

Marija Kaurin, predstavnica Sigurne kuće, ističe da Fondacija “Udružene žene” već 29 godina pruža podrška žrtvama nasilja u porodici i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja.

“U 2024. godini podršku u Sigurnoj kući koristila je 41 osoba, i to 18 žena i 23 djece. U ovoj godini, odnosno do kraja oktobra, zbrinuta 31 osoba, i to 14 žena te 17 djece, dok je troje djece zbrinuto kao žrtva nasilja od strane svojih očeva”, kazala je Kaurinova.

Kako kaže, najčešće je dob korisnica Sigurne kuće bila između 30 i 40 godina, a najčešći oblik nasilja je, na početku, psihičko i ekonomsko, koje kasnije eskalira u fizičko i seksualno nasilje.

“Prilikom pronalaska izlazne strategije korisnicima se pomaže da nađu zaposlenje i stambeni prostor kako bi mogli nastaviti samostalan život”, istakla je Kaurinova.

Povodom “16 dana aktivizma” održana je i konferencija “Prevencija i suzbijanje digitalnog nasilja prema ženama”, koju je organizovalo Ministarstvo porodice, omladine i sporta i Centar za jednakost i ravnopravnost polova RS.

Selma Čabrić, ministarka porodice, omladine i sporta RS, kazala je da Srpska ima važeći zakon, ali da je sigurna da će u narednom periodu tražiti nova rješenja.

“Nećemo dozvoliti da nas terminološke nedoumice vrate na sam početak. Cilj je da Srpska ponovo bude lider kad je u pitanju zakonska regulativa koja se tiče prevencije i zaštite žena žrtava nasilja u porodici”, kazala je Čabrićeva.

Maja Vekić, v.d. direktora Centra za jednakost i ravnopravnost polova RS, rekla je da ovogodišnju kampanju obilježavaju pod nazivom “Život bez nasilja”.

“Svjedoci smo da se nasilje preselilo u digitalnu sferu, i to je i tema naše prve konferencije”, poručila je ona, dok je Goran Selak, ministar pravde RS, istakao da su opredijeljeni da spriječe nasilje nad ženama.

Naveo je da su prije godinu i po dana izmijenili Krivični zakon, gdje su propisali nova krivična djela kako bi spriječili nasilje nad ženama kroz društvene mreže.

I Savo Minić, premijer RS, naglasio je da su ovih 16 dana pojačane aktivnosti “nečega što se u kontinuitetu sprovodi”.

“Naša aktivnost bi trebalo da bude usmjerena na to da se nasilje prijavi. Želim apelovati na sve dame, žene, djevojčice da obavezno prijave sve ono što sumnjaju da može biti nasilje nad njima i onda ćemo uključiti sve institucije da vide da li je to uistinu nasilje”, poručio je Minić, te dodao da smo svjedoci toga da je nasilje prešlo u digitalnu sferu te da se uveliko rasprostranilo.

Fondacija “Udružene žene” pruža podršku

Fondacija “Udružene žene” radi sa žrtvama nasilja u porodici i drugih oblika nasilja te kroz rad specijalizovanih servisa za pomoć pruža sljedeću podršku:

– SOS telefon 1264,

– Psihološko savjetovalište,

– Sigurna kuća,

– Resursni centar za socioekonomsko osnaživanje žena.

Nastavi čitati

Aktuelno