Connect with us

Svijet

JEDNA OD NAJZDRAVIJIH ZEMALJA ZA ŽIVOT: Tamo živi 400.000 ljudi, jači od svih surovih uslova

Prema Blumbergovom globalnom zdravstvenom indeksu za 2024. godinu, Island je treći među najzdravijim zemljama na svijetu.

Island je zemlja koja je godinama zauzimala vodeće pozicije na rang listi najsrećnijih zemalja. Ovo je nesumnjivo veoma jedinstvena zemlja gdje život mora da bude prilagođen surovim uslovima koji vladaju na ostrvu. Provjerili smo koji faktori mogu da doprinesu tome da Island bude i jedna od najzdravijih zemalja na svijetu.

Obnovljiva energija i nisko zagađenje

Energetski sektor Islanda je u potpunosti zasnovan na obnovljivim izvorima energije. Ključnu ulogu igra hidroenergija, odnosno korišćenje energije vode za proizvodnju električne energije. Geotermalni izvori koriste se za proizvodnju toplotne energije. Kao rezultat toga, Islanđani ne emituju štetne zagađivače u atmosferu, što nesumnjivo ima veliki uticaj na njihovu dugovječnost i visok nivo zdravlja.

Tajne islandske ishrane

Klimatski i geografski uslovi na Islandu znače da njegovi stanovnici moraju da se oslanjaju na lokalne resurse. Islandska kuhinja se fokusira na jednostavnost. Riba, morski plodovi i jela od jagnjetine igraju značajnu ulogu u ishrani. Pored toga, tu su i visokokvalitetni mliječni proizvodi od krava i ovaca na slobodnom uzgoju (veoma popularni skir dolazi sa Islanda). Kratka vegetaciona sezona znači da se povrće i voće često gaje u plastenicima uz minimalnu upotrebu pesticida.

Vruće kupke u geotermalnim bazenima

Jedan od prirodnih resursa Islanda su geotermalni izvori. Stoga je veoma popularan oblik provođenja slobodnog vremena posjeta parnim kupatilima i geotermalnim bazenima. Ove vrste tretmana poboljšavaju cirkulaciju krvi i cjelokupno funkcionisanje cirkulatornog sistema, podržavaju regeneraciju mišića i smanjuju stres. Boravak u parnom kupatilu može da ima blagotvoran efekat na stanje vaše kože i pomogne kod mnogih tegoba, poput akni.

Fizička aktivnost je važan dio svakodnevnog života

Tokom ljeta, Island ima više od 20 sati svjetlosti. Zimi, s druge strane, dani su veoma kratki i traju samo nekoliko sati. Zime su posebno problematične kada stanovnici ostrva nemaju kontakt sa suncem. Depresija je bila prilično čest problem u ovoj zemlji. Jedan od načina da se nose sa zimskom depresijom jeste fizička aktivnost. Sportska kultura je veoma promovisana na Islandu. Mnogi ljudi se odlučuju za redovne treninge snage u teretani i plivanje u bazenu. Popularni sportovi uključuju: rukomet, fudbal, penjanje, skijanje i badminton.

Jake društvene veze i ljubav prema zabavama

Nešto manje od 400.000 ljudi svakodnevno živi na Islandu. S obzirom na mali broj stanovnika ostrva, jake društvene veze igraju veoma važnu ulogu. Islanđani vole okupljanja sa porodicom i prijateljima. Ne izbjegavaju zabave. To im pomaže da prežive posebno veoma surove zime. Sa stanovišta psiholoških potreba, jake veze i osjećaj pripadnosti jedan su od ključnih faktora za srećan život. Ovo, zauzvrat, ima blagotvoran uticaj na mentalno i fizičko zdravlje.

Rodna ravnopravnost i socijalna politika

Island je godinama rangiran na prvom mjestu na globalnom indeksu jednakosti. U 2023. godini, zemlja je postigla 91,2 procenta u rodnoj ravnopravnosti i najbliži je postizanju rezultata od 100 odsto. Starosna granica za penzionisanje za žene i muškarce je jednaka i iznosi 67 godina. I žene i muškarci imaju pravo na porodiljsko ili očinsko odsustvo. Island je poznat po svojoj visokorazvijenoj socijalnoj politici. Država sponzoriše, na primjer, cjelodnevni vrtić. Ovo posebno pozitivno utiče na zdravlje žena, jer one lakše mogu da usklade porodični život sa poslom.

Related Topics:

Svijet

NJEMAČKA EKONOMIJA U PROBLEMIMA: Tržište rada ne izlazi iz krize

Njemačka ekonomija suočava se s ozbiljnim izazovima, jer kompanije širom zemlje već tri godine trpe pad porudžbina, rast troškova i strah od bankrota, prenio je nemački Bild.

Federalna agencija za zapošljavanje (BA) mogla bi u petak, 29. avgust, da objavi da je broj nezaposlenih u Njemačkoj premašio tri miliona, prvi put u posljednjih 15 godina, upozorili su analitičari.

Klaus Volrabe iz instituta Ifo ocijenio je da “tržište rada ne izlazi iz krize”, dok kompanije postaju sve opreznije u pogledu zapošljavanja.

Posebno je pogođena automobilska industrija, koja je izgubila 50.000 radnih mjesta u posljednjih godinu dana, a stručnjaci najavljuju dalji pad broja zaposlenih zbog povećanih tarifa u SAD-u pod administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa.

Slično stanje pogađa mašinstvo, gdje se očekuje gubitak jednog od pet radnih mjesta do 2029. godine, usljed konkurencije iz Kine, kao i hemijsku industriju, u kojoj je hiljade radnih mjesta ugroženo.

Kompanija Evonik planira smanjenje od 1.500 radnih mjesta, dok će Lankses otpustiti skoro 500 radnika.

Glavni ekonomista Komercbanke, Jerg Kremer, napominje da je proizvodni sektor, uključujući metalsku, elektroindustriju, automobilsku industriju, čeličnu i hemijsku industriju, posebno pogođen smanjenjem broja radnih mjesta.

Zbog rasta troškova, posebno za energiju i radnu snagu, mnoge kompanije se suočavaju s rizikom od bankrota i zatvaranja, dok i kvalifikovani zanati prijavljuju smanjenje broja radnih mjesta.

U maloprodaji i ugostiteljstvu broj zaposlenih takođe opada, jer potrošači štede novac i smanjuju potrošnju.

Međutim, IAB barometar zapošljavanja je u srijedu, 27. avgust, zabilježio blagi porast, dostigavši 100,7 poena, što ukazuje na mogući oporavak tržišta rada u narednim mjesecima.

Njemački ekonomisti, uključujući i Ferdinand Dudenhefera, stručnjaka za automobilsku industriju, Klaus Volrabe iz instituta Ifo i Jerg Kremer iz Komercbanke, upozoravaju da Njemačka mora da se suoči sa ozbiljnim ekonomskim izazovima kako bi stabilizovala tržište rada i spriječila dalje gubitke radnih mjesta, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački grad uveo kontroverznu mjeru: DUŽNICIMA IZDUVAVAJU GUME

Metoda se pokazala izuzetno uspešnom, jer se dužnici gotovo odmah javljaju kako bi izmirili svoje obaveze.

Vlasti njemačkog grada Citau u Saksoniji uvele su drastičnu mjeru za naplatu dugovanja – umjesto opomena, dužnicima na automobile postavljaju naprave koje im ispuštaju vazduh iz guma.

Od marta ove godine, opština koristi takozvane “čuvarе ventila”, male uređaje koji izazivaju gubitak vazduha čim se vozilo pokrene, piše autobild.de.

Prema informacijama iz gradske uprave, ova kontroverzna metoda pokazala se izuzetno uspešnom jer se dužnici gotovo odmah javljaju kako bi izmirili svoje obaveze.

Iako Citau ne iznosi konkretne brojke, ističu da je bilans “vrlo uspješan”. Grad sa oko 25.000 stanovnika ima više od 16.800 otvorenih potraživanja u ukupnom iznosu od oko dva miliona evra.

Kako funkcionišu “čuvari ventila”?
Uređaji se montiraju na ventil automobilske gume, a vozači su upozoreni jasno vidljivim naljepnicama. Ako uprkos upozorenju odluče da voze, guma će im se isprazniti nakon nekoliko stotina metara.

“Čuvare ventila” mogu ukloniti samo gradski službenici posebnim ključem, i to tek nakon što dužnik podmiri dugovanje.

Ova praksa izazvala je brojne rasprave i kritike na društvenim mrežama, a oglasio se i njemački auto-klub ADAC, koji upozorava na bezbjednosne rizike.

Smatraju da guma koja gubi vazduh tokom vožnje predstavlja ozbiljnu opasnost od saobraćajne nesreće te preporučuju korišćenje blokada točkova kao sigurnije alternative.

S druge strane, gradske vlasti brane svoju metodu pozivajući se na jasna upozorenja i zakonsku obavezu vozača da provjere ispravnost vozila prije vožnje, prenosi B92.

Nastavi čitati

Svijet

SRUŠILA SE PETOSPRATNICA: Novi ruski napad na Kijev, najmanje osmoro mrtvih

U masovnom ruskom napadu na Kijev tokom noći poginulo je najmanje osam osoba, među njima i jedno dijete, a više desetina je povrijeđeno. Napad je izazvao velika razaranja, urušavanje zgrada i požare u više gradskih četvrti.

Veliki ruski napad na Kijev tokom noći od srijede na četvrtak prouzrokovao je smrt najmanje tri osobe, među kojima je i jedno dijete, dok je najmanje 12 ljudi povrijeđeno. Ukrajinske vlasti izveštavaju da je tokom napada poginulo najmanje osam osoba, uključujući 14-godišnjaka.

Kijevske vlasti saopštile su da je još 45 osoba povrijeđeno, a 30 je hospitalizovano. Među povrijeđenima ima i nekoliko djece. Hitne službe su intervenisale u više dijelova grada, dok je gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio da je više od 20 objekata oštećeno, uključujući i trgovački centar u samom centru Kijeva.

“Prema prvim informacijama, u okrugu Darnicki srušila se petospratnica”, rekao je Kličko.

Napad uzrokovao požare i rušenje zgrada
Šef vojne uprave glavnog grada, Timur Tkačenko, prethodno je naveo da je napad izazvao požare u vrtiću i stambenoj zgradi. Informacije o žrtvama i šteti još uvijek se prikupljaju, a trenutno je u toku velika akcija spasavanja kako bi se očistile ruševine i izvadile moguće preživjele osobe. Ministar unutrašnjih poslova, Ihor Klimenko, saopštio je da u spasilačkoj akciji učestvuje oko 500 spasilaca i 1000 hitnih službi.

U četvrti Darnicki oštećene su dvije stambene zgrade, a petospratnica je direktno pogođena i srušena. Vojna uprava je izvijestila o “značajnom razaranju”. U četvrti Dniprovski izbili su požari u poslovnim i stambenim zgradama, dok su u četvrti Ševčenkivski oštećene stambene zgrade, jedan ured i obrazovna ustanova. Šteta je zabilježena i u četvrtima Holosivski, Obolonski i Desnianski. “Ukupno, broj oštećenih objekata u Kijevu ponovo će biti u stotinama, s hiljadama razbijenih prozora”, rekao je Tkačenko.

Napad trajao cijelu noć
Prve eksplozije u Kijevu čule su se oko 21:30, kada je gradonačelnik Kličko saopštio da je aktivirana protivvazdušna odbrana. Oko ponoći, nova grupa dronova približila se gradu, a oko 3 sata ujutro odjeknule su nove snažne eksplozije. Tkačenko je tada potvrdio da Rusija napada grad balističkim raketama. “Kijev je večeras pod masovnim napadom ruske terorističke države”, rekao je Tkačenko. Novi talas napada krstarećim raketama usledio je oko 5:30 ujutro, dok su spasioci još uvijek pretraživali ruševine od prethodnih udara.

Ruski napredak na istoku Ukrajine

Ruska vojska, koja trenutno kontroliše oko 20% Ukrajine na istoku i jugu, ubrzala je svoje napredovanje u posljednjim mjesecima, boreći se protiv manjih i slabije opremljenih ukrajinskih jedinica. Ukrajina je u utorak prvi put priznala da su ruski vojnici prodreli u Dnjepropetrovsku oblast na istoku, dok Moskva tvrdi da napreduje u toj regiji od jula.

Ova regija nije među pet ukrajinskih oblasti koje je Rusija anektirala.

Nastavi čitati

Aktuelno