Svijet
JEDNA SE UDALA, druga je izričito protiv braka: Ovako izgleda život SIJAMSKIH BLIZNAKINJA
Zamislite da sve što činite mora da bude timski rad – od jela i hodanja, do odlaska u toalet i izlazaka.
Svakog trena, svakog minuta. Ali, za njih je to sasvim normalan život. Sijamske blizakinje Karmen i Lupita imaju 25 godina i nedavno su iznenadile svijet fotografijom sa vjenčanja, objavljenom na društvenim mrežama. Ispostavilo se da se jedna od njih udala.
Iznenađujuće, ali ne i nemoguće. Čak nije u pitanju ni izolovan slučaj – i jedna od sestara Hensel, koje su takođe poznate sijamske bliznakinje, prošlog ljeta je izgovorila sudbonosno “da”, dokazavši da prava ljubav zaista ne zna za granice.
Karmen Andrade upoznala je svog supruga Danijela Mekormaka prije četiri godine, a prije nekoliko dana vjenčali su se u tajnosti kako ne bi privlačili pažnju. Interesantno je da Karmen i njena sestra Lupita dijele reproduktivne organe, tako da nije ni čudo što su mnogi radoznalci počeli da postavljaju pitanja. Kako u takvom slučaju imati konvencionalne intimne odnose? Da li je to uopšte moguće?
Danijel često mora da odgovara na pitanja o svom neobičnom ličnom životu, ali svaki put naglašava da je oženjen samo jednom sestrom.
Lupita dodaje da je aseksualna i da je ne zanimaju muškarci, pa nije razumjela želju svoje sestre da se uda, pošto ona uopšte ne razmišlja na takav način. Nije joj se, dodaje, dopao ni vjerenički prsten.
Danijel i ja se zabavljamo, ali nismo intimni. Naša veza zasniva se na bliskom prijateljstvu. Razgovaramo o vjeridbi, ali prvo želimo da živimo zajedno, da vidimo kako će nam ići. Volimo djecu, ali ne želimo svoju. Lupita i ja ne možemo da ostanemo u drugom stanju, imamo endometriozu i uzimamo blokatore hormona kako bismo izbjegle menstruaciju – ispričala je Karmen svojevremeno.
Kada su ugledale svet, pre 25 godina u Meksiku, ljekari su njihovoj majci saopštili da je malo vjerovatno da će živjeti duže od tri dana. Njihova tijela spojena su od grudnog koša do karlice: dijele jetru, noge, nekoliko rebara, digestivni i reproduktivni sistem. Istovremeno, svaka ima svoje srce, pluća i želudac, obje ruke.
Pošto dijele previše vitalnih sistema, razdvajanje bi bilo nemoguće. Iako im nisu davali nikakve šanse, djevojke su demantovale doktore i medicinu. Međutim, probleme nisu mogle da izbjegnu.
Razvijale su se drugačije i sporije od svojih vršnjaka, pa su prve samostalne korake napravile tek u četvrtoj godini.
Karmen je uvijek bila odlična u školi i posjeduje sjajan smisao za humor, dok je Lupita imala poteškoća sa čitanjem, pa su nastavnici morali da razviju poseban program za nju. Iako dijele isto tijelo, njih dvije su potpuno različite ličnosti i veoma su ponosne na to, piše Žena Blic.
Lupita ima i ozbiljnih zdravstvenih problema. Njena kičma je iskrivljena i stvara veliki pritisak na pluća. Možda će u budućnosti moći da diše samo uz pomoć boce sa kiseonikom. Sestre su već prošle nekoliko komplikovanih operacija, ali ne gube nadu. Pokušavaju da uživaju u životu koliko god je moguće, a svijet može samo da im se divi zbog takve hrabrosti i volje.
Svijet
„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.
– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.
On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.
Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.
SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.
Svijet
NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama
Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.
Plan za sankcije energetskim kompanijama
Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.
Naftno polje krije 1,7 milijardi barela
Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.
U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.
“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.
Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.
Uloga SAD-a i britanski stav
Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.
Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.
Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.
“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”
Istorijski spor
Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.
U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.
Svijet
ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine
Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.
Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.
Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.
-
Politika2 dana ago“OBEĆALI 200 MILIONA KM, A GRAĐANIMA DALI PRAZNU KUTIJU!” Žestok udar ispred Palate Republike: Gdje je nestao novac za bebe, mlade i penzionere?
-
Društvo3 dana ago„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!
-
Politika2 dana agoSNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci
-
Politika2 dana agoPLENKOVIĆEV HVALOSPJEV DODIKU “Sve je bolji”
-
Region3 dana agoZBOG STAVA O MLADIĆU! Lidiji Vukićević otkazana saradnja na seriji „Bos il’ Hadžija“
-
Politika16 sati ago„STOTOG DANA POLOŽIĆU RAČUNE!“ Stanivuković predstavio „Ugovor sa narodom“! STIŽU PROMJENE U SRPSKU
-
Društvo1 dan agoDRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
-
Politika1 dan agoPOSLJEDNJI ISPRAĆAJ U BEOGRADU! Objavljeni tačni datumi komemoracije i sahrane!
