Connect with us

Svijet

NAKON PADA AVIONA U INDIJI, Boeing ponovo u fokusu

Američki proizvođač aviona Boeing ponovo se našao u centru međunarodne kontroverze, nakon što su Indija i Južna Koreja naredile inspekcije prekidača za gorivo za Boeingove avione nakon što se prošlog mjeseca u Ahmedabadu srušio avion 787-8 Dreamliner. Pojedinačne aviokompanije u Japanu i Singapuru započele su vlastite provjere kao mjeru predostrožnosti, prema Reutersu.

Boeingov avion koji je letio za London pao je u naseljeno područje samo nekoliko minuta nakon polijetanja. U nesreći je poginulo 19 ljudi na zemlji i svi osim jedne od 242 osobe u avionu.

Indijski zvaničnici još uvijek pokušavaju utvrditi uzrok tragedije, najsmrtonosnije avionske nesreće u posljednjoj deceniji. Međutim, nacionalni Biro za istraživanje avionskih nesreća (AAIB) objavio je preliminarni izvještaj ove sedmice, tvrdeći da su se prekidači za gorivo za oba motora aviona pomjerili u položaj “isključeno” gotovo odmah nakon polijetanja, čime su motori ostali bez goriva, piše DW.

Još nije poznato da li je to učinio jedan od pilota ili je u pitanju mehanički kvar. Iako izvještaj od 15 stranica ne pruža potpuni transkript razgovora pilota, vlasti su podijelile isječak koji ukazuje na konfuziju u kokpitu.

Na snimku glasa iz pilotske kabine, čuje se kako jedan od pilota pita drugog zašto je isključio motor. Drugi pilot je odgovorio da to nije učinio. Jedan od motora je očigledno počeo da radi ciklički prema povratku, dok je drugi nastavio da se muči. To nije bilo dovoljno da se održi let i avion se srušio nakon manje od minute u zraku.

Komentarišući preliminarni izvještaj, stručnjak za avijaciju Sanjaj Lazar, koji radi za Air Indiju 37 godina, rekao je da dokument “postavlja više pitanja” nego što daje odgovora. Također je rekao da mu je žao što kompletan transkript iz kokpita nije objavljen.

S fokusom istrage na Boeingove kontrole dovoda goriva, Lazar je ukazao na dvije direktive koje je izdala Američka federalna uprava za avijaciju (FAA), a koje se možda odnose na ovo pitanje.

U prvoj, neobaveznoj direktivi iz 2018. godine, FAA je upozorila da bi ovi prekidači za gorivo mogli imati kvar i savjetovala nadzornim tijelima da ih provjere. Druga, iz 2022. godine, međutim, bila je obavezna – i fokusirala se na kontrolnu ploču za paljenje motora i prekidače za paljenje motora.

Prema Lazaru, FAA je saopštila da su provjere neophodne zbog izvještaja da su ostaci stranih predmeta “možda uneseni tokom održavanja ili prerade” određenih jedinica, a jedan od rizika povezanih s tim je “spontano aktiviranje isključivanja dovoda goriva motora”.

Air India je priznala da nije postupila u skladu s prvom, neobaveznom direktivom. Nije odmah bilo jasno da li je aviokompanija preduzela mjere u vezi s naredbom iz 2022. godine.

Air India je također saopštila da su njeni zapisi o održavanju srušenog aviona pokazali da je modul za kontrolu gasa, koji uključuje prekidače za gorivo, zamijenjen 2023. godine. Međutim, “razlog zamjene nije bio povezan s prekidačem za kontrolu goriva”, navodi AAIB u svom preliminarnom izvještaju.

Posljednjih dana, novinske agencije su izvijestile da je Boeing uvjeren aviokompanijama da su prekidači za gorivo sigurni.

U međuvremenu, Udruženje pilota aviokompanija Indije (ALPA India) zatražilo je da bude uključeno kao posmatrači kako bi se obezbijedila “potrebna transparentnost” u zvaničnoj istrazi.

Boeing se bori da se oporavi od dva fatalna sudara 2018. i 2019. godine, u oba slučaja u kojima su učestvovali avioni Boeing 737 Max. Iako je više faktora doprinijelo objema tragedijama, obje su bile povezane sa Sistemom za povećanje manevarskih karakteristika aviona (MCAS), koji je dizajniran da automatski spusti nos aviona ako otkrije opasnost od gašenja.

Između sudara 2019. godine i najnovijeg incidenta u Indiji, Boeingovi avioni bili su uključeni u niz manjih nezgoda u zraku, poput otkinutih vrata aviona 737 Max-9 Alaska Airlinesa u januaru 2024. godine ili iznenadnog pada Boeinga 787 tokom leta, pri čemu je oko 50 ljudi povrijeđeno u martu 2024. godine. Otprilike dva mjeseca kasnije, jedna osoba je poginula kada je Boeing 777 pogodio turbulencije tokom leta iz Londona za Singapur.

Više uzbunjivača je također javno izrazilo zabrinutost zbog problema u proizvodnji i navodnih sigurnosnih propusta u proizvodnom procesu Boeinga, iako se pokazalo da je teško postići jasnoću u vezi s pritužbama.

U martu 2024. godine, bivši zaposlenik Boeinga, koji je nedavno svjedočio protiv kompanije u tužbi uzbunjivača, umro je od onoga što je policija kasnije navela kao samonanesenu prostrelnu ranu. Sedmicama kasnije, još jedan uzbunjivač je preminuo nakon kratke bolesti, nakon što se razbolio od brzo šireće infekcije i razvio upalu pluća.

Related Topics:

Svijet

Lavrov poručio Zapadu “Ako Evropa napadne Rusiju, RAT ĆE BITI VEOMA KRATAK!”

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izrazio je danas nadu da su evropske zemlje čule njegovo upozorenje da bi, u slučaju napada Evrope na Rusiju, uslijedio “veoma kratak rat”.

U intervjuu na Prvom kanalu, Lavrov je rekao da su Evropljani tokom prethodnih 500 godina živjeli na račun drugih, navodeći kolonijalizam i ropstvo, kao i da je politika evropskih zemalja dovela do izbijanja dva svjetska rata.

On je podsjetio i na Napoleonovu i Hitlerovu invaziju na Rusiju, u kojima su, prema njegovim riječima, učestvovali predstavnici cele Evrope.

Lavrov je rekao da je “ideja o nanošenju strateškog poraza Rusiji” i dalje u središtu, kako je naveo, težnji Zapada prema Ruskoj Federaciji.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Lavrov je rekao da za Rusiju rješavanje sukoba podrazumijeva ispunjavanje zadataka koje je Moskva postavila na početku specijalne vojne operacije i uklanjanje, kako je naveo, “osnovnih uzroka krize”.

On je, takođe, optužio ukrajinske vlasti da su “jedini režim na svijetu koji je zabranio čitav jedan jezik”, tvrdeći da je ruski jezik u Ukrajini zakonski ograničen od 2017. godine.

Lavrov je ocijenio i da evropske zemlje žele da na vlasti u Ukrajini zadrže, kako je rekao, “otvoreno nacistički i rusofobni režim” i da razmatraju planove za razmještanje određenih snaga na teritoriji pod kontrolom ukrajinskih vlasti. Međunarodni festival mladih održava se od 11. do 17. septembra u Jekaterinburgu.

Nastavi čitati

Svijet

BERLIN POVLAČI RADIKALAN POTEZ! Pooštrene kontrole i zabrane u borbi PROTIV ISLAMISTIČKOG TERORIZMA!

Njemačka savezna vlada planira pooštravanje krivičnog zakonodavstva u borbi protiv islamističkog terorizma, uključujući uvođenje strožih kazni za posebno opasne napade nožem, češću upotrebu elektronskih narukvica za nadzor osumnjičenih terorista i proširenje krivičnih djela povezanih sa propagandom Islamske države.

Prema planu, za posebno opasne tjelesne povrede počinjene nožem ili drugim opasnim oruđem, kada je ugrožen nečiji život ili prijeti teško oštećenje zdravlja, predviđena je minimalna kazna zatvora od godinu dana.

Planirano je i redovnije korišćenje elektronskih narukvica za nadzor islamističkih ekstremista.

Prilikom odlučivanja o uslovnom puštanju na slobodu, sudovi bi ubuduće izričito trebalo da uzimaju u obzir interes javnosti za bezbjednost kod kazni zatvora od najmanje šest mjeseci.

Predviđene su i izmjene u krivičnom pravu maloljetnika, kako bi se preciziralo da je, kada se ono primjenjuje na mlade punoljetne osobe, potrebno posebno obrazloženje.

Krivično djelo širenja propagande Islamske države biće prošireno, a biće uvedeno i novo krivično djelo koje se odnosi na prikupljanje novca za tu organizaciju.

Hubig je rekla da je “brutalni napad na berlinski CSD” još jednom pokazao da je islamistički terorizam “zaista ozbiljna prijetnja”.

U napadu na paradu povodom Dana Kristofer ulice u berlinskom parku Tirgarten, islamistički motivisani napadač Abdul Balut automobilom je uletio u masu, pri čemu je jedna žena ubijena, a najmanje 31 osoba teško povrijeđena.

Balut (21), kojeg su vlasti već poznavale kao radikalnog islamistu, ubijen je u pokušaju hapšenja dan nakon napada.

Nastavi čitati

Svijet

NAJVEĆA ISPORUKA SMRTI U ISTORIJI! Tramp šalje Izraelu 40.000 TONA RAZORNOG ORUŽJA!

Američki predsednik Donald Tramp odobrio je da se Izraelu proda 40.000 bombi teških po jednu tonu, u okviru jedne od najvećih ikada odobrenih isporuka ove vrste municije.

Paket naoružanja vredan 2,8 milijardi dolara (2,1 milijardu funti), uključuje 20.000 bombi MK-84, 20.000 bombi BLU-117 i 20.000 prodornih bojevih glava I-2000 namenjenih za uništavanje bunkera, objavio je New York Times.

Paket će biti plaćen kroz program stranog vojnog finansiranja, u okviru kojeg Izrael kupuje oružje novcem američkih poreskih obveznika. Time bi Izrael značajno obnovio zalihe teške municije nakon višegodišnjih sukoba u Gazi, Libanu i širom Bliskog istoka.

Bombе teške oko 907 kilograma spadaju među najrazornije konvencionalno oružje u arsenalima zapadnih zemalja.

MK-84 može da probije beton i metal i napravi veliki krater, dok je I-2000 projektovan za prodiranje kroz utvrđene ciljeve, poput bunkera, pre nego što eksplodira.

Proizvodnja i isporuka mogu trajati mesecima

Izrael je intenzivno koristio bombe od 1 tone protiv Hamasa i Hezbolaha, uz obrazloženje da te grupe namerno deluju iz civilnih područja i koriste podzemne bunkere i mreže tunela za čije uništavanje može biti potrebno teško naoružanje.

Prošle godine Tramp je odobrio paket municije vredan 2,04 milijarde dolara, koji je uključivao više od 35.500 bombi MK-84 ili BLU-117 i 4.000 prodornih bojevih glava I-2000.

Proizvodnja i isporuka mogu trajati mesecima ili godinama, iako Vašington ima mehanizme za ubrzavanje transfera.

Lideri Kongresa mogli bi da se usprotive prodaji, ali bi američki državni sekretar Marko Rubio na kraju mogao da nastavi realizaciju posla. Za blokiranje formalno odobrene prodaje Kongres bi morao da usvoji rezoluciju koja bi mogla da premosti predsednički veto.

SAD se suočavaju sa optužbama da ostaju bez zaliha naoružanja nakon višemesečnih borbi protiv Irana. U izveštaju generalnog inspektora američkog Ministarstva odbrane ove nedelje navedeno je da postoji manjak američke municije i “uska grla” u lancima snabdevanja.

Američki ministar odbrane Pit Hegset odbacio je te tvrdnje, dok se Tramp ranije hvalio da SAD imaju “praktično neograničene” zalihe municije.

(Telegraf.rs)

Nastavi čitati

Aktuelno