Najmanje 12 tankera napadnuto je tokom protekle sedmice u Ormuskom moreuzu i okolini.

Šta su prijavile pomorske službe?
UKMTO je naknadno izvijestio o šest brodova pogođenih u nedjelju: pet tankera i jednom kontejnerskom brodu. Kod omanskog Sohara posada je evakuisana nakon udara drona.

Koje tvrdnje nisu potvrđene?
Iranske tvrdnje o novim udarima na supertankere nisu nezavisno potvrđene. Analitičar Sal Merkogliano osporio je da objavljeni snimak prikazuje udar mine.

Na tankeru “Gem No 2” požar poslije udara drona je ugašen; svih 22 člana posade bilo je bezbjedno.

Ko kontroliše moreuz?
Iran tvrdi da je moreuz zatvoren i pod njegovom kontrolom. Američki državni sekretar Marko Rubio tvrdi da je otvoren i da su tokovi nafte gotovo obnovljeni, navodi National.

Muškarac osumnjičen da je planirao atentat na poljskog premijera Donalda Tuska navodno je tražio saučesnike za oružani napad, a policija istražuje njegove veze s radikalnim grupama na internetu.

Meta navodnog plana nije bio samo Tusk već i potpredsjednik poljske vlade i ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš, dok novi detalji istrage pokazuju kako su bezbjednosne službe došle do osumnjičenog i zašto su prijetnju shvatile toliko ozbiljno.

Prema saznanjima poljskog portala Onet, riječ je o 66-godišnjem muškarcu iz Vroclava, koji je uhapšen u svom stanu u nedjelju, 11. oktobra.

Prilikom hapšenja nije pružao otpor, nije pokušao da pobjegne i postupao je po naređenjima policajaca.

Dan kasnije prebačen je u Varšavu, gdje je nastavljena istraga o njegovim namjerama, kontaktima i mogućim pripremama napada.

Kako je otkriven plan za atentat?
Sve je, prema pisanju Rzeczpospolite, počelo elektronskom porukom koja je stigla na adresu poljske Službe državne zaštite.

U poruci su se nalazile informacije o mogućem napadu na dvojicu najviših državnih zvaničnika, ali i detalji koji su istražioce naveli da odmah reaguju.

Prema informacijama televizije TVN24, osoba koja je prijavila prijetnju prethodno je preko društvenih mreža stupila u kontakt s jednom radikalnom organizacijom koja je navodno tražila dobrovoljce za izvođenje oružanog napada.

Prijavitelj je naveo i da se sastao s muškarcem po imenu Kšištof, s kojim je razgovarao o vatrenom oružju, mržnji prema vladi i planiranom masovnom ubistvu.

Upravo su ti detalji, prema poljskim medijima, bili među razlozima zbog kojih je prijava ocijenjena kao posebno ozbiljna.

Istražioci su analizirali informacije iz dojave i aktivnosti na internetu, što ih je dovelo do osumnjičenog.

Šta je policija otkrila o osumnjičenom?
Poljski ministar unutrašnjih poslova Marćin Kervinjski izjavio je u ponedjeljak, 12. oktobra, da je uhapšeni muškarac bio veoma aktivan u radikalnim grupama na internetu.

Prema njegovim riječima, riječ je o grupama koje promovišu ekstremne stavove, koriste govor mržnje i podstiču nasilje u javnom životu.

Osumnjičeni je, kako je naveo ministar, preko interneta održavao kontakte s osobama sličnih stavova.

Poljski radio prenio je Kervinjskog, koji je naglasio da policija nastavlja da istražuje te kontakte i komunikaciju.

Ministar, međutim, nije želio da unaprijed zaključuje da li je motiv osumnjičenog bio politički.

Prema saznanjima radija RMF FM, uhapšeni je izraziti protivnik aktuelne poljske vlasti.

Istražioci pregledaju zaplijenjene elektronske uređaje, analiziraju njegovu komunikaciju i pokušavaju da utvrde koliko su daleko odmakle eventualne pripreme napada.

Tražio ljude za napad, a policiji se nije opirao
Onet je objavio da je osumnjičeni navodno pokušavao da pronađe osobe koje bi mu pomogle u ostvarivanju plana.

Izvori tog portala tvrde i da je svoje namjere obrazlagao političkim razlozima.

Ipak, poljske vlasti zasad nisu zvanično potvrdile da je postojala organizovana grupa spremna da izvede napad.

Prema informacijama Oneta, osumnjičeni je nakon hapšenja prevezen u Varšavu, gdje je smješten u policijske prostorije za zadržavanje.

RMF FM navodi da je za njegov transport, zbog zdravstvenog stanja, bila potrebna saglasnost ljekara.

Poljski mediji objavili su i da je muškarac ranije evidentiran zbog sitnih krađa i neplaćanja alimentacije.

“Slučaj je smrtno ozbiljan”
Ozbiljnost prijetnje najbolje pokazuje reakcija poljskih bezbjednosnih službi.

Nakon prijave organizovan je hitan sastanak u Centru za borbu protiv terorizma Agencije za unutrašnju bezbjednost, kojem su prisustvovali predstavnici policije, Službe državne zaštite i obavještajnih struktura.

Portparol ministra zaduženog za koordinaciju specijalnih službi Jacek Dobžinjski poručio je da je prijetnja shvaćena izuzetno ozbiljno.

“Slučaj je smrtno ozbiljan”, izjavio je Dobžinjski.

Objasnio je da su informacije bile toliko vjerodostojne i zabrinjavajuće da su službe procijenile kako postoji realna mogućnost njihovog ostvarivanja.

Portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Karolina Galecka takođe je potvrdila da je dojava sadržavala konkretne informacije.

“Postojala je veoma snažna osnova za vjerodostojnost informacija dostavljenih elektronskom poštom”, izjavila je Galecka za poljski list Rzeczpospolita.

Dodala je da su informacije bile dovoljno ozbiljne da vlasti odluče da javnost obavijeste o mogućem napadu na premijera i ministra odbrane.

Kako je reagovao Donald Tusk?
Poljski premijer oglasio se nakon što je policija uhapsila osumnjičenog.

“Muškarac koji je prijetio atentatom je uhapšen. Zahvaljujem policajcima na brzoj i odlučnoj akciji”, napisao je Tusk na društvenoj mreži X.

Ministar unutrašnjih poslova Kervinjski takođe je potvrdio hapšenje, navodeći da je policija privela muškarca koji je prijetio premijeru i planirao napad.

Prema saznanjima lista Rzeczpospolita, osoba koja je bezbjednosnim službama dostavila informacije nije bila osumnjičeni napadač, već neko ko je imao saznanja o njegovim namjerama.

To je važan detalj jer ukazuje da je policija reagovala na dojavu prije nego što je eventualni napad izveden.

Kolika kazna prijeti osumnjičenom?
Prema pisanju Oneta, muškarac bi mogao da odgovara za pripremanje napada na ustavni organ Poljske.

Za takvo krivično djelo poljski zakon predviđa kaznu zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Ukoliko bi tužilaštvo dokazalo da je osumnjičeni preduzeo radnje koje neposredno vode ostvarivanju takvog cilja, kazna može biti znatno stroža, čak do 20 godina zatvora.

Za sada nije potvrđeno koje će mu tačno optužbe biti stavljene na teret.

Istražioci tek treba da utvrde da li je riječ o pojedincu koji je prijetio državnim zvaničnicima ili je postojao konkretniji plan napada uz učešće drugih osoba.

Ovih sedmica više puta smo pisali o promjeni evropske politike prema regionu, koja poprima nove obrise i koja bi, prvi put nakon gotovo dvije decenije, mogla donijeti istinski pozitivne vijesti za region.

Prvi obrisi nove političke realnosti pojavili su se nakon početka rata punog obima u Ukrajini u februaru 2022. godine, ali je prava prekretnica uslijedila tek u trenutku kada je administracija Donalda Trampa, predsjednika SAD, razvila svoju novu političku strategiju u kojoj Evropu više ne vidi kao partnera, već kao potencijalnog geopolitičkog konkurenta.

Istina, ovaj stav nije u potpunosti pretočen u američku politiku jer mnogi uticajni Trampovi saradnici, poput Marka Rubija, američkog državnog sekretara, smatraju da je u američkom interesu održati tijesno partnerstvo s evropskim saveznicima, što je ovaj diplomata pokazao i u nedavnom govoru koji je održao u Atini.

Proširenje postaje pitanje evropske bezbjednosti i globalnog uticaja

Bilo kako bilo, evropski zvaničnici, čak i u zemljama bliskim Trampu, shvataju da je jača diplomatska prisutnost na globalnom nivou pitanje suštinskog opstanka EU.

U tom smislu, postoji jasno shvatanje da EU, ako nije u stanju da riješi problem zapadnog Balkana, regiona koji se praktično nalazi u njenom unutrašnjem dvorištu, gubi kredibilitet na globalnom nivou.

Ovo je dobra vijest za zemlje zapadnog Balkana, uključujući potencijalno i BiH, ako nove vlasti pokrenu evropske reforme, jer prvi put nakon dugo vremena pitanje proširenja više nije samo kurtoazna izjava koju povremeno daje evropski komesar za proširenje.

Ćerimagić: Samit EU mogao bi dati značajan podsticaj proširenju

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za „Nezavisne“ kaže da je Antonio Košta, predsjednik Evropskog savjeta, u dnevni red narednog samita zemalja članica uključio i ozbiljnu raspravu o pitanju proširenja.

Ćerimagić ocjenjuje da se radi o značajnom sastanku od kojeg ne treba imati prevelika očekivanja, ali smatra da bi on mogao dati i ozbiljan podsticaj.

„Ovaj samit bi mogao da na neki način pomogne da u decembru imamo puno konkretniju sliku, prije svega šta će biti s Crnom Gorom i njenim članstvom, pa onda i u kom pravcu će se kretati proces sa drugim zemljama – da li se ostaje pri trenutnom pristupu da zemlje imaju kompleksan, parcijalan ili stepenasti pristup jedinstvenom tržištu EU, institucijama i budžetu EU, ili će to biti neki konkretniji, jednostavniji i punoznačajniji okvir za te zemlje“, smatra Ćerimagić.

Ovo, praktično, znači da činjenica da je EU svjesna značaja regiona i korištenja procesa proširenja kao instrumenta jačanja uticaja na region ne znači ujedno da je riješila problem kako taj pristup ostvariti u praksi i postići konsenzus unutar EU.

„Da li će biti političke sposobnosti, mudrosti i volje da se ide u tom pravcu, barem iz ovog dokumenta koji je od strane Komisije prošao i sad se objavljuje, još uvijek nije jasno“, smatra Ćerimagić.

BiH pred novom prilikom: Hoće li domaći lideri odblokirati evropski put?

Kada je riječ o BiH, sada je na domaćim liderima da li će iskoristiti ovu priliku i odblokirati proces funkcionisanja vlasti na nivou BiH.

Motiv koji je SNSD imao za blokadu – miješanje američke administracije – sada je nestao jer je barem zvaničan stav Vašingtona da se više neće miješati u unutrašnje odnose u BiH i da će se fokusirati isključivo na partnerstvo i biznis.

I HDZ je na neki način imao interes u blokadi jer je bio nezadovoljan statusom Hrvata, posebno kada je u pitanju činjenica da je u Predsjedništvu BiH sjedio Hrvat kojeg većina Hrvata ne vidi kao svog političkog predstavnika.

S obzirom na to da su sve ove prepreke nestale, ostaje da se vidi da li je blokada evropskog puta bila motivisana miješanjem sa strane ili postoji suštinska želja da se spriječi evropski put BiH.