Connect with us

Region

TRAGOVI OSTALI DO DANAS: Mijenjali slovo na avionu zbog uroka, a onda se desila najstrašnija tragedija u istoriji JAT-a

JAT-ov avion udario je 1973. godine u vrh Maganika, a dijelovi letjelice u kojoj je poginula 41 osoba i danas se nalaze među stijenama ove crnogorske planine.

JAT-ov avion na letu JU 769 iz Skoplja ka Titogradu, današnjoj Podgorici, udario je 11. septembra 1973. godine u vrh Babin zub na planini Maganik u Crnoj Gori. Poginulo je svih 35 putnika i šest članova posade, a nesreća se i danas smatra najtežom u istoriji civilnog vazduhoplovstva na prostoru Crne Gore.

Avion tipa “Sud Aviation SE-210 Caravelle”, registarske oznake YU-AHD, poletio je iz Skoplja, a tokom većeg dijela leta nisu zabilježeni problemi. Kobna situacija nastala je prilikom približavanja aerodromu u Titogradu.

Posada je vjerovala da se letjelica nalazi bliže aerodromu nego što je zaista bila i započela je spuštanje kroz oblake, nesvjesna da se ispred aviona nalaze visoki vrhovi Maganika.

Kvar koji je prethodio tragediji
Prema rekonstrukciji koju je objavio specijalizovani portal Aero Telegraf, radio-far kod Mojkovca, koji je pilotima služio za navigaciju i određivanje položaja, tog dana nije radio ispravno.

Kontrola letenja dozvolila je posadi da se spusti na visinu od 6.000 stopa, odnosno približno 1.830 metara. Planinski vrhovi bili su prekriveni maglom, zbog čega piloti nisu mogli na vreme da uoče stijene prema kojima su letjeli.

Avion je u 10.21 udario u vrh Babin zub brzinom većom od 400 kilometara na sat. Od siline udara letjelica se raspala, a svih 41 ljudi u avionu poginulo je na mjestu.

Prema izjavama pilota i članova komisije koje su objavljene u tadašnjoj štampi, avionu je nedostajalo svega nekoliko metara da preleti vrh.

“Samo da je letio pet metara više, sve bi prošlo bez ikakvih posljedica”, navedeno je u jednom od arhivskih izvještaja koje prenosi hrvatski Express.

Avionom je upravljao Titov pilot
Kapetan aviona bio je Živojin Maglić, jedan od najiskusnijih pilota tadašnjeg Jugoslovenskog aerotransporta. Maglić je tokom karijere upravljao i avionima kojima je putovao predsjednik SFRJ Josip Broz Tito.

Kopilot je bio Nikola Vojvodić, dok su ostatak posade činili radio-telegrafista, mehaničar i članice kabinskog osoblja.

Prve ekipe koje su helikopterima nadletele Maganik ugledale su dijelove aviona razbacane po nepristupačnom planinskom terenu. Zbog konfiguracije zemljišta helikopteri nisu mogli da slete, dok se veliki broj spasilaca, vojnika, lekara i meštana pešice probijao ka mjestu nesreće.

Potragu su otežavali magla, kiša i močvarno zemljište. Kada su ekipe konačno stigle do olupine, ustanovljeno je da niko nije preživio.

Porodice pomagale u identifikaciji
Identifikacija žrtava predstavljala je posebno težak zadatak. Pošto DNK analize u to vrijeme nisu postojale, ljekari su razgovarali sa porodicama i koristili podatke o odjeći, ličnim predmetima, ranijim operacijama i drugim karakterističnim obilježjima.

Posmrtni ostaci koje nije bilo moguće identifikovati sahranjeni su u zajedničkoj grobnici na groblju Čepurci u Podgorici.

O nesreći je kasnije snimljen dokumentarni film “Maganik 11.09”, za koji su autori istraživali arhive i razgovarali sa ljudima koji su učestvovali u pronalaženju olupine i identifikaciji poginulih.

Zbog sujeverja promijenili oznaku aviona
Za stradalu letelicu vezan je i neobičan detalj. Avion je prvobitno trebalo da dobije registarsku oznaku YU-AHC, ali je slovo “C” navodno preskočeno zbog sujeverja.

Dva ranija JAT-ova aviona čije su se oznake završavale tim slovom pretrpjela su udese, pa je “karavela” dobila oznaku YU-AHD. Promjena, međutim, nije uspjela da spriječi njen tragičan kraj.

Na vrhu Babin zub danas se nalazi spomen-ploča posvećena žrtvama. Metalni dijelovi aviona, motora i instalacija mogu se, prema navodima planinara, i dalje pronaći među stijenama Maganika.

Related Topics:

Region

DANAS SAHRANA RATKA MLADIĆA!

Na hiljade građana Republike Srpske i Srbije, bivših saboraca, prijatelja i poštovalaca danas će na Topčiderskom groblju u Beogradu na vječni počinak ispratiti generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji će, uz najviše vojne počasti i po sopstvenoj želji, biti sahranjen pored kćerke Ane.

General Svetozar Andrić, član tima za organizaciju sahrane generala Mladića, rekao je juče da će bivši komandant Vojske Republike Srpske biti sahranjen uz najviše vojne počasti.

– Po dolasku na Topčidersko groblje, posmrtne ostatke generala Mladića pratiće počasna jedinica do grobnog mjesta, nakon čega će uslijediti počasna paljba i oproštajni govori – naveo je Andrić.

On je naglasio da će biti regulisan i organizovan dolazak ljudi iz Republike Srpske i Srbije, a na prilazima crkvi Svetog Luke od juče ujutru postavljene su srpske trobojke.

Nakon opijela, pogrebna povorka uputiće se ka Topčiderskom groblju, gdje će general Mladić biti sahranjen u porodičnoj grobnici, uz kćerku Anu. Očekuje se dolazak više hiljada bivših Mladićevih saboraca, kao i velikog broja građana Republike Srpske i Srbije.

Porodica generala Mladića, koji je preminuo 27. avgusta u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini, a njegovo tijelo je potom dopremljeno u Srbiju, apelovala je na sve koji namjeravaju da za sahranu kupe cvijeće i vijence da to ne čine, već da taj novac uplate za oboljelu djecu.

– Kao sin, vjerujem da bi mom ocu bilo draže da umjesto cvijeća koje će uvenuti pomognemo nekom djetetu da dobije priliku za liječenje, ozdravljenje i život – naveo je Darko Mladić.

Drugi život

On je poručio da u danima kada jedan život ispraćamo treba učiniti nešto za drugi život i zahvalio svima koji će njegovu molbu prihvatiti kao posljednji znak poštovanja prema njegovom ocu.

Darko Mladić je rekao i da ljudi pokazuju veliku ljubav prema njegovom ocu, te izrazio uvjerenje da će sahrana proteći mirno i dostojanstveno.

– Doći će prijatelji, poštovaoci i rođaci mog oca. Siguran sam da niko od njih nema pomisao da napravi incident. S druge strane, ima neukusnih izliva mržnje, ali vjerujem da će država preduzeti sve potrebne mjere da sahrana protekne mirno i dostojanstveno – rekao je Mladić.

On je dodao da je na njega poseban utisak ostavila količina poruka i poziva koje je porodica dobila nakon smrti generala.

Sa komemoracije u Domu Vojske Srbije, održane u subotu, kojoj su prisustvovali porodica, saborci, prijatelji, predstavnici Srbije i Republike Srpske, kao i drugi poštovaoci poručeno je da će uspomena na generala Mladića ostati u srcima njegovih saboraca i poštovalaca.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je da će istorija, sa protokom vremena, staviti generala Mladića na ispravno istorijsko mjesto.

– General Ratko Mladić je sa drugim hrabrim vojskovođama odmah nakon stvaranja Republike Srpske stao na čelo Vojske Republike Srpske, na čelo našeg naroda i svih onih koji su branili svoju egzistenciju – rekao je Karan.

On je naveo da je došao sa tugom, poštovanjem i ponosom da se u ime cijele Republike Srpske i njenih građana oprosti od generala Mladića, dodajući da ostaje žal i bol zbog, kako je rekao, neljudskog odnosa Haškog mehanizma.

Ministar unutrašnjih poslova RS Željko Budimir rekao je da međunarodna pravda ne postoji, podsjetivši na slučajeve Nasera Orića, Sakiba Mahmuljina i Atifa Dudakovića.

– Srpski narod se borio za slobodu. Vojska Republike Srpske se borila za slobodu i u tom kontekstu ćemo sve posmatrati – rekao je Budimir.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Radan Ostojić rekao je da je general Mladić preuzeo veliku obavezu da sačuva srpski narod i Republiku Srpsku, zbog čega će, kako je naveo, vječno ostati dio njihove istorije.

– Pretrpio je ogromnu žrtvu, žalio je za svakim vojnikom, za svakim civilom, pretrpio je i porodične tragedije. I kad je nama svima došla sloboda, on je nastavio dalje putem stradanja i putem žrtve, opet za srpski narod i za sve nas – rekao je Ostojić.

Nova stranica

On je naveo da srpski narod u ovim danima tuge ispisuje stranicu svoje nove istorije čiji je dio i general Ratko Mladić.

Predsjednik Organizacije starješina VRS Slobodan Župljanin rekao je da je sa komemoracije poslata jasna poruka da će general Ratko Mladić vječno živjeti u srcima saboraca i naroda, te da je komemorativni skup protekao dostojanstveno, civilizovano i sa velikim pijetetom.

Vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske” Radovan Višković rekao je da je Republika Srpska dužna da se pokloni na posljednjem ispraćaju komandanta Vojske Republike Srpske.

– Mi iz Republike Srpske smo ovdje da se poklonimo liku i djelu generala Mladića. Mi to svoje pravo koristimo i to nam ne može niko zabraniti – poručio je Višković.

Bivši komandant Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane VRS Živomir Ninković rekao je da se srpski narod oprašta od generala Mladića, kojeg je nazvao “ljudskom i vojničkom gromadom”.

– Dragi moj generale, narod koji ima takve generale i vojskovođe ne može propasti. Pripadaš najsvjetlijim stranicama istorije. Hvala ti za Republiku Srpsku – rekao je Ninković.

Senator Republike Srpske Jelena Guskova rekla je da general Ratko Mladić nije izdao srpske ideale i da će zauvijek ostati u sjećanju srpskog, ali i ruskog naroda.

– Bio je čovjek neobičnog karaktera, snažan – istakla je Guskova, dodajući da je zadatak porodice, srpskih i ruskih istoričara da zabilježe što više o generalu Mladiću, njegovom radu i ratnom putu.

Profesor Nenad Kecmanović poručio je da odlazak generala Mladića predstavlja i povod za ponos, jer se, kako je naveo, preselio u trajno sjećanje srpskog naroda i u legendu. Advokat odbrane generala Mladića Dragan Ivetić rekao je da okolnosti smrti generala u haškom pritvoru ne smiju biti sakrivene i da Haški mehanizam ne smije ovo poglavlje zatvoriti ćutanjem ili nepotpunim otkrivanjem činjenica.

– Čovjek je umro u međunarodnom pritvoru nakon što mu je odbijeno hitno humanitarno puštanje na liječenje. Njegova porodica ima pravo na odgovore – poručio je Ivetić.

Vučić: Briga me šta kaže Marta Kos

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija svoje ljude sahranjivati onako kako to dolikuje.

– Čuvaćemo dostojanstvo našeg naroda, čuvaćemo dostojanstvo naših građana. Briga mene šta kaže Marta Kos ili neko drugi kad imam narod i građane Srbije uz sebe – rekao je Vučić.

Nastavi čitati

Region

SKANDAL U HRVATSKOJ BOLNICI: Kardiohirurg dobio otkaz, policiji prijavio skrivene kamere u operacionim salama

Dr Ivan Burcar dobio je prije godinu dana opomenu pred otkaz, a sad i otkaz. Medicinske sestre i tehničari koji su radili sa njim za 24sata otkrivaju zašto su ga prijavili. S druge strane, dr Burcar prijavio je KBC policiji.

Da ljekar dobije otkaz, nije uobičajena pojava u Hrvatskoj i zato je poprilično šokantna nedavna objava u medijima kako je dr Ivan Burcar, kardiohirurg na Rebru, dobio otkaz. On je, nakon što je dobio otkaz, izašao u medije sa tvrdnjom da su u sali postavljene kamere, kao i da šef kardiohirurgije naređuje da se rizikuju životi pacijenata ugradnjom srčanih zalistaka koji u nekim slučajevima nisu adekvatnih dimenzija.

No medicinske sestre i tehničari koji su na Rebru godinama radili sa dr Burcarom otkrivaju za 24sata svoju stranu priče jer je zbog njihovih prijava lekar na kraju i dobio otkaz. Navode da su došli do ruba i kako bi njih 8-10 samo dalo otkaz da je on ostao da radi. Razgovarali smo i sa šefom kardiohirurgije, dr Hrvojem Gašparovićem, koji oštro odbacuje navode o ugradnji zalistaka koji nisu “adekvatnih dimenzija” navodeći da je to tehnički i medicinski nemoguće.

Zaposleni u Klinici za kardijalnu hirurgiju KBC-a Zagreb u razgovoru za 24sata tvrde da su godinama bili izloženi psihičkom pritisku, verbalnom omalovažavanju, vređanju i neprimjerenom ponašanju dr Ivana Burcara. Kažu kako su zbog njegovog ponašanja na posao dolazili sa strahom i grčem u stomaku, posebno kad bi unapred znali da će sa njim biti u operacionoj sali.

To je, kako tvrde, trajalo godinama i, nakon što su osjetili posljedice na sopstvenom zdravlju, odlučili su da ga prijave upravi. Prvo je zbog toga dr Burcar dobio opomenu pred otkaz, no kako se, kažu, takvo ponašanje nastavilo, opet su ga prijavili i nakon sprovedene istrage u bolnici dr Burcar je, dodaju, dobio otkaz.

Kažu kako je rad u operacionoj sali sam po sebi izuzetno stresan. Posebno zato što rade na operacijama srca, u kojima, ističu, greške nisu dopuštene. Zaposleni sa kojima smo razgovarali govore nam kako se mnogo njih razbolelo i ima problema sa štitnom žlezdom upravo zbog stresa koji su imali zbog rada u sali sa dr Burcarom.

Samo želimo mirno da radimo svoj posao. Imamo i po 50-70 prekovremenih sati mesečno. Operacije srca same po sebi su dovoljno stresne. A onda dođete u situaciju da ne znate šta vas čeka u sali – opisuju zaposleni.

Neke su operacije, kažu, trajale znatno duže nego što bi očekivali, a napetost je dodatno rasla kad bi nešto u sali krenulo drugačije od očekivanog. Ako mu date instrument, a on nije onakav kakav je očekivao, bez da vam konkretno kaže šta je zamislio, znao je da viče, govori da će se zbog vas nešto dogoditi pacijentu, da ćete ubiti pacijenta. Ako nekog u tom trenutku nema u sali, instrumentarka ostaje izložena. Nisu to uvek bile psovke. To je bilo vikanje, preteći ton, pogled, okrivljavanje i prebacivanje odgovornosti za stvari koje se nisu ni dogodile – opisuje jedan od zaposlenih.

Kažu i da su se zaposleni nakon takvih situacija vraćali kući u suzama.

Bilo je koleginica koje su plačući odlazile kući. Dan unapred radili bi raspored i već bi se među koleginicama čulo: ‘Sutra sam opet sa njim’. Ljudi su imali grč u stomaku. To je počelo da se odražava i na zdravlje – navode zaposleni.

Jedan od njih tvrdi da je u jednom slučaju dr Burcar bacio makaze u operacionoj sali nakon što su mu dodali instrument kojim nije bio zadovoljan.

Dodao sam mu makaze koje nisu zarezale kako je hteo i on ih je bacio. To nije bila normalna reakcija – ističe.

Zaposleni tvrde i da su tokom godina podnosili mnogobrojne prijave te da je zbog ponašanja lekara sprovedena interna istraga. Navode kako je ceo kolektiv davao iskaze pravnoj službi. Prijave su išle ka direktoru, pravnoj službi. Vodila se interna istraga. Bilo je prijava sa odeljenja i iz sale. Cijeli kolektiv dao je iskaze. Godinama smo ćutali i trpeli jer smo znali da, ako se svi skupimo i počnemo da delujemo, to može dovesti i do njegovog otkaza. Nije nam to bilo lako da odlučimo, no posljedice koje smo osećali nakon godina izlaganja takvom ponašanju nadvladale su osećaj krivice da ga ipak prijavimo – rekli su.

Tvrde da je dr Burcar pre otprilike godinu dana dobio opomenu pred otkaz zbog takvog ponašanja, ali da se, prema njihovim rečima, takvo ponašanje ipak nastavilo.

Nikad se nije izvinio. Nastavio je da radi i maltretira nas. U jednom trenutku rekao je da mu je ostalo još nekoliko meseci opomene i da će nakon toga nastaviti po starom. Bilo je i poruka u smislu da ćemo videti njegovog advokata, da on ima svoje ljude – kažu te dodaju da je sva komunikacija sa njim išla u smeru stalne prijetnje i pritisaka.

Zaposleni navode i kako je dr Burcar znao da traži da se koleginica udalji iz ambulante dok obavlja preglede, uz obrazloženje da mu “nešto ne smesti” u svrhu kontrole, vodio je mlađe lekare da sede sa njim dok radi u ambulanti.

To je trajalo godinama. Nekad bi se situacija malo smirila pa bi ponovo eskalirala. Ali poslednjih godinu dana potpuno se izgubila kontrola. Zato smo sad reagovali – dodaju.

Posebno ih je, kažu, pogodilo kad je jednoj koleginici navodno rekao da će “otići u penziju bez licence”.

Nikad nismo znali šta nas čeka kad uđemo u salu. To nas je najviše iscrpilo – kažu.

Zaposleni odbacuju i tvrdnje da su problem bile kamere u operacionim salama. Kažu da se nije radilo o tajnom snimanju zaposlenih i pacijenata nego o videonadzoru ulaska i izlaska iz sala.

Kamere su nekad bile postavljene radi nadzora ulaska i izlaska u salu, posebno noću. To je bio videonadzor koji i danas postoji i u bolesničkim sobama, a ne snimanje nekoga da bismo ga špijunirali. Dr Burcar je znao da kamere postoje i nikad se pre nije žalio – navode.

Kažu da se materijal pohranjivao na bolničkom sistemu, ali da se takve snimke već godinama ne čuvaju. Dodaju i da niko nije mogao da dobije snimke.

Prema njihovim rečima, sve što se događalo poslednjih godina kulminiralo je odlukom da više ne žele da ćute.

U operacionim salama Klinike za kardijalnu hirurgiju KBC-a Zagreb nema instaliranih nadzornih kamera – odgovorili su na upit 24sata o kamerama iz direktorata KBC-a Zagreb.

Organizacija rada klinika/kliničkih zavoda u nadležnosti je, kažu, načelnika. Prema izjašnjenju načelnika Klinike za kardijalnu hirurgiju, odluku o ugradnji i vrsti srčanih zalistaka samostalno donosi operater u okvirima mogućnosti Klinike te dostupnog materijala, a u skladu sa smernicama. U slučaju potrebe ili mišljenja operatera za ugradnjom specifičnog zaliska koji je izvan smernica, isto se iznosi na jutarnjem sastanku kako bi mogao da se pripremi. Ako postoji potreba za izmenom plana ili tipa zaliska tokom operacije, operater to može i uvek to čini samostalno – ističe direktorat.

Na pitanje o otkazu dr Burcaru dodaju kako prema zakonu ne mogu ništa da komentarišu, 24sata.hr.

Nastavi čitati

Region

HILJADE LJUDI NA ULICAMA ZAGREBA: „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ zbog opasnog otpada

U Zagrebu se danas održava veliki građanski protest zbog ekološke afere povezane sa desetinama hiljada tona opasnog otpada odloženog na području Gospića. Organizatori traže hitnu sanaciju zagađenih lokacija i utvrđivanje odgovornosti.

Građani kreću u 11 časova

Protest pod nazivom „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ biće održan danas u Zagrebu, a organizatori očekuju dolazak hiljada građana.

Okupljanje je zakazano za 11 časova na Trgu kralja Tomislava, odakle će učesnici krenuti prema Trgu bana Josipa Jelačića.

Centralni dio programa predviđen je za podne.

Protest je organizovan nakon što je u javnosti otvoreno pitanje odlaganja velikih količina opasnog otpada na području Gospića, kao i odgovornosti za stanje na lokacijama na kojima je otpad pronađen.

Traže sanaciju i odgovornost

Među ključnim zahtjevima organizatora su hitna i potpuna sanacija zagađenih lokacija, ali i utvrđivanje odgovornosti svih koji su učestvovali u poslovima povezanim sa spornim otpadom.

Organizatori i građanske inicijative upozoravaju da problem ne može biti riješen samo uklanjanjem otpada, već je potrebno utvrditi kako je do njegovog odlaganja došlo, ko je za to odgovoran i ko će snositi posljedice.

Podršku protestu dale su brojne političke i građanske organizacije. Inicijativa „Za Hrvatsku slobode“ saopštila je da je njenu izjavu podrške potpisalo više od 300 javnih ličnosti.

Milanović i sindikati podržali protest

Među onima koji su podržali protest je i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

Dolazak je najavio i šef njegovog kabineta Orsat Miljenić.

Podrška je stigla i iz sindikalnog sektora. Protest su podržali Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat novinara Hrvatske i Sindikat policijskih službenika.

Time je ekološka afera dobila širu društvenu i političku dimenziju, a organizatori očekuju masovno okupljanje u centru Zagreba.

Sporni otpad povezuje Hrvatsku i BiH

Slučaj je posebno zanimljiv i u kontekstu Bosne i Hercegovine, jer se kompanija „Tipos resurs“, koja se sada pominje u okviru afere u Hrvatskoj, ranije pojavljuje i u slučaju spornog otpada koji je završio u Derventi.

Prema ranije objavljenim informacijama, firma „Pramat plast“ iz BiH morala je u jesen 2014. godine, po nalogu Republičke ekološke inspekcije, vratiti medicinski otpad u Hrvatsku.

Otpad je vraćen kompaniji „Tipos resurs“, od koje je, prema tadašnjim informacijama, sporni materijal prethodno nabavljen i uvezen u BiH.

Ovaj slučaj tako ponovo otvara pitanje prekograničnog kretanja otpada i kontrole kompanija koje se bave njegovim prometom i zbrinjavanjem.

Dok građani Zagreba danas izlaze na ulice zbog zahtjeva za sanaciju i utvrđivanje odgovornosti, slučaj sa spornim otpadom u Hrvatskoj pokazuje da posljedice neadekvatnog upravljanja otpadom mogu prelaziti i državne granice.

Nastavi čitati

Aktuelno