Da li znate da razlikujete prave domaće jagode od uvoznih?

Stigla je sezona jagoda, omiljenog voća koje su mnogi s nestrpljenjem čekali. Osim što su neodoljive, jagode su pravi mali riznici zdravlja.

Prepune su vitamina C, antioksidanasa i korisnih nutrijenata. Redovno uživanje u njima može da doprinese boljem imunitetu, zdravlju srca, nižem holesterolu i smanjenju upalnih procesa u tijelu, a povoljno utiču i na varenje.

Preporuke stručnjaka sa Univerziteta Oksford, koje prenosi sajt Medical Daily, ukazuju da bi idealna količina ovog voća bila onoliko koliko vam stane u šaku – bez dodatog šećera i to najviše dva do tri puta nedjeljno, u periodu između 17 i 19 časova. Ipak, ono što mnoge zanima jeste kako razlikovati prave domaće jagode od uvoznih koje često nemaju ni pravi ukus, ni miris.

Trik za provjeru jagoda na pijacama

Važno je da znate da se prve jagode, koje se pojave na rafovima, najčešće uvoze, iako prodavci ponekad istaknu da su domaće. One prave, lokalne jagode stižu nešto kasnije. Ključne razlike mogu da se uoče u izgledu, boji i mirisu. Domaće jagode imaju intenzivnu crvenu boju spolja, izražen miris i unutrašnjost punu sjemenki.

Njihova peteljka je svijetlozelena, a često imaju nepravilniji oblik – što je zapravo dobar znak jer ukazuje na to da nisu hemijski tretirane. S druge strane, uvozne jagode su obično one sa svijetloružičastom unutrašnjošću i slabim mirisom. Ako je i unutra crvena boja izrazito jaka, moguće je da su korišćeni pesticide, prenosi Mondo.

Ako pokušavate da izgubite kilograme, možete olakšati proces konzumiranjem puno proteina da biste regulisali metabolizam i povećali osjećaj sitosti.

Kako proteini podržavaju gubitak težine?
Povećanje i gubitak težine, jednostavno rečeno, određuje se ravnotežom između kalorija koje unosite i kalorija koje sagorijevate.

Iako je brojanje kalorija jedan od popularnih načina da ograničite unos, fokusiranje na proteine takođe može da funkcioniše.

Proteini podstiču osjećaj sitosti
Proteini čine da se osjećamo više sitim nego ugljeni hidrati masti. Dijeta sa više proteina može povećati nivoe hormona koji smanjuju apetit GLP-1, peptida II i holecistokinina i može smanjiti hormon grelin koji povećava glad.

“Protein je poznat po svom zasićujućem kvalitetu, drugim riječima, svojoj sposobnosti da se osjećate (i ostanete) siti prije sljedećeg obroka. To je zbog određenih hormona koji se oslobađaju kao odgovor na proteine u ishrani koji signaliziraju mozgu da ste siti”, kaže Vitni Linsenmer, docent za ishranu i dijetetiku na Univerzitetu “Saint Louis” za “Everyday Health”.

Proteini pomažu u jačanju metabolizma
Protein ima bolji termički efekat od drugih makronutrijenata kao što su ugljeni hidrati i masti, što znači da može koristiti više kalorija vašeg tijela za varenje i metabolizam.

Proteini se razgrađuju duže, što zahtjeva više energije za obradu i apsorpciju.

Varenje proteina sagorijeva 20 do 30 procenata kalorija, u poređenju sa 5 do 10 procenata za ugljene hidrate i 0 do 3 procenata za masti. Zbog toga, zdrava količina proteina u ishrani može ubrzati metabolizam i podržati kontrolu težine.

Regulišu šećer u krvi
“Viši unos proteina može pomoći u poboljšanju nivoa šećera u krvi kada nadoknađuje unos ugljenih hidrata, posebno rafinisanih ugljenih hidrata” kaže Linsenmer.

Ishrana bogata proteinima i vlaknima može podstaći osjećaj sitosti i usporiti porast nivoa glukoze u krvi.

Kada se osjećate siti, vjerovatno ćete izbjeći prejedanje, što može poboljšati osjetljivost na insulin i smanjiti nivo glukoze u krvi. Dijeta sa visokim sadržajem proteina povećava lučenje hormona koji mogu poboljšati osjetljivost na insulin kod ljudi sa gojaznošću i predijabetesom.

Kako izračunati svoje potrebe za proteinima?
Možete izračunati svoje potrebe za proteinima tako što ćete početi od svoje ciljne težine i raditi unazad.

Ako želite da se spustite na 63 kilograma, na primjer, preporučuje se da jedete između 64 i 127 grama (g) proteina dnevno, pri čemu su veće količine prikladnije za ljude koji češće vježbaju.

Ako brojite kalorije da biste izgubili težinu, preporučuje se da 10 do 35 procenata vašeg dnevnog unosa kalorija treba da dolazi iz izvora proteina.

Međutim, kada je u pitanju gubitak težine, Linsenmer preporučuje da se teži ka višim granicama tog opsega, piše “Everyday Health”, prenosi Superžena.

Ljudi nisu svjesni, ali krvna grupa može da igra ulogu u brzini starenja. Rezultati nove studije ukazuju na to da osobe sa krvnom grupom B takoreći sporije stare.

Toni Vis-Korej sa Univerziteta Stanford proveo je godine istražujući ove biološke misterije, a njegovo istraživanje navodi da krv može pružiti važne tragove o trošenju organizma tokom godina.

Naime, krvne grupe se određuju specifičnim markerima na crvenim krvnim zrncima i antitelima koja cirkulišu u našem krvotoku. U ABO sistemu krvnih grupa, ljudi sa grupom B imaju antigen B na svojim crvenim krvnim zrncima i proizvode antitela protiv antigena A.
Samo oko 10 odsto svjetske populacije spada u ovu kategoriju. Istraživači su ispitali da li ovaj jedinstveni marker može doprinijeti efikasnijem upravljanju metaboličkim promjenama, što bi moglo pomoći ovim osobama da sporije stare.

Faktori dugovječnosti

Prije nekoliko decenija, naučnici su počeli da istražuju vezu između krvnih grupa i životnog vijeka. Zaključili su da, prenosi sajt Earth, krvna grupa B može biti povezana sa izuzetnom dugovječnošću. Neki ukazuju na bolje mehanizme ćelijske popravke i regeneracije. Drugi sugerišu da njihova tijela lakše podnose metabolički stres, što bi ih moglo zaštititi od određenih zdravstvenih problema povezanih sa starenjem. Naučnici primjećuju da ljudi sa krvnom grupom B nisu imuni na zdravstvene rizike. Istraživači su identifikovali nešto veću vjerovatnoću kardiovaskularnih problema među ovim osobama. Ova grupa takođe ima reputaciju veće emocionalne osjetljivosti, a neki kažu da im je potreban jak sistem podrške kako bi održali dobro mentalno zdravlje.
Uvidi u starenje organa

Sve više dokaza ukazuje na to da je starenje neravnomjeran proces u različitim dijelovima tjela. Neki organi mogu se brže pogoršati od drugih, što podiže rizik od bolesti, čak i ako osoba spolja djeluje zdravo.

Jedna velika studija ispitala je više od 5.000 dobrovoljaca kako bi se procjenila biološka starost 11 organa provjeravanjem nivoa više od 4.000 proteina u krvotoku.

Ovo istraživanje je pokazalo da otprilike 20 odsto populacije doživljava ubrzano starenje u najmanje jednom organu.
Pristup zasnovan na krvi

Postojeće metode često mjere epigenetske promjene u DNK kako bi se predvidjelo ukupno starenje. To obično zahtjeva uzorke tkiva, koje je teško prikupiti iz svakog organa. Međutim, krv je pristupačnija i može pružiti pregled nivoa proteina povezanih sa različitim unutrašnjim sistemima.

Alatke za mašinsko učenje sortiraju hiljade ovih proteina. Zatim upoređuju nivoe specifičnih proteina sa pojedinačnim organima, otkrivajući koji dijelovi možda stare brže nego što se očekivalo. Ove informacije mogle bi da se koriste za kreiranje personalizovanih strategija za usporavanje pogoršanja.

Iznad brojeva

Iako statistika pobuđuje interesovanje, svakodnevne navike obično određuju kako se ovi nalazi odražavaju u stvarnosti. Održavanje dobre ishrane, ostanak aktivan, dovoljno odmora i njegovanje jakih odnosa pomažu u stabilizaciji fizičkog i emocionalnog zdravlja. Istraživači navode da svako treba da se trudi da živi kvalitetan život, prenosi Politika.