Connect with us

Svijet

JEZIVO! Detalji UBISTVA SRBA u BOLIVIJI izlaze na vidjelo

Tri osobe, navodno srpskog porijekla, pronađene mrtve u Santa Cruz de la Sieri u Boliviji, brutalno su ubijene – vatrenim oružjem i udarcima tupim predmetima, prenose lokalni mediji.

Četvoro osumnjičenih je uhapšeno i biće izvedeno pred istražnog sudiju, izvijestio je El Deber.

Tijela su otkrivena u utorak uveče u unutrašnjosti jedne kuće na aveniji Beni, između drugog i trećeg prstena. Prema riječima Gustava Astille, direktora departmanske Specijalne jedinice za borbu protiv kriminala (FELCC) iz Santa Kruza, prizor je ukazivao na ekstremno nasilje – žrtve su bile umotane u plastiku, s višestrukim povredama, a jedna je imala prostrelnu ranu glave. Druge dvije imale su prelome, hematome i tragove dugotrajnog mučenja.

Policija je zatražila od konzularnih predstavništava Srbije i Bugarske informacije o sudskim, policijskim i migracionim dosijeima ubijenih. Treća žrtva, bez dokumenata, identifikuje se putem otisaka prstiju i forenzičkih analiza. Na osnovu tetovaža, ne isključuje se mogućnost da je i ona stranac i dio međunarodnog kriminalnog miljea.

Rezultati obdukcija pokazali su da je jedan ubijen prostrijelnim hicem u glavu, dok su druga dvojica preminula od teških povreda glave i višestrukih trauma izazvanih tupim predmetima. Tužilac Herland Rodrigez potvrdio je da tragovi ukazuju na mučenje.

Obavještajni izvori povezuju slučaj s međunarodnim kriminalnim mrežama. Spominje se i moguća veza s “Prvom komandom prijestonice” (PCC), najvećom kriminalnom organizacijom u Brazilu, koja je aktivna i u Boliviji. Prema zvaničnim podacima, PCC u toj zemlji ima najmanje 146 identifikovanih članova, uključujući i one na slobodi.

Policija vjeruje da su osumnjičeni planirali tijela prebaciti u ruralno područje i zakopati ih u masovnu grobnicu. Za transport su već obezbijedili kamion-hladnjaču.

Zbog brutalnosti i mogućih veza s trgovinom drogom, ovo trostruko ubistvo već se svrstava među najnasilnije zločine u Boliviji ove godine. Istraga se nastavlja u saradnji s Interpolom i evropskim bezbjednosnim službama, dok se čeka potvrda identiteta treće žrtve, prenosi Telegraf.

Svijet

NOVA PRAVILA ZA KUPOVINU SKUPOCJENIH STVARI U EU: Bez ovih podataka o vama trgovci neće moći da prodaju robu

Nova pravila EU donose obavezu otkrivanja JMBG-a i PIB-a prilikom luksuznih kupovina.

Uskoro luksuzna kupovina više neće moći da se obavi pod velom tajnosti. Prilikom kupovine automobila, skupocjenog sata, nakita ili nekretnina, građani će morati da otkriju svoj JMBG, PIB ili druge osjetljive podatke koji su do sada bili zaštićeni. Nova, rigorozna pravila donosi Evropska unija, a stupanje na snagu planirano je za jul 2027. godine.

Evropska uredba poznata pod skraćenicom AMLR (Regulativa o sprečavanju pranja novca) ima jasan cilj: efikasnije suzbijanje pranja novca i zatvaranje kanala za finansiranje kriminalnih radnji. Primjena ovog zakona iz korijena će promijeniti način poslovanja velikog broja firmi, jer drastično proširuje obim ličnih podataka koje su preduzetnici dužni da prikupljaju direktno od svojih klijenata.

Ko se nalazi na udaru novih pravila?

Nove odredbe više se ne odnose samo na tradicionalni bankarski i finansijski sektor. Pod lupom regulatora naći će se širok spektar delatnosti. Nova pravila obavezuju:

  • Pružaoce usluga vezanih za kriptoimovinu i crowdfunding platforme,
  • Zajmodavce i agente za nekretnine,
  • Prodavce luksuzne robe i dilere automobila,
  • Umjetničke galerije i aukcijske kuće.
  • Identifikacija obavezna za sve transakcije iznad 10.000 evra

Kako prenosi ugledni list Dziennik Gazeta Prawna, nova pravila EU primjenjivaće se na sve transakcije čija vrijednost prelazi 10.000 evra (što na domaćem tržištu iznosi oko 1,17 miliona dinara).

Mala opaska: U originalnim izvještajima medija često se navodi iznos od 43.000 (što je vrijednost u poljskim zlotima), ali preračunato u našu valutu, limit iznosi pomenutih milion i po dinara.

Ukoliko vrijednost kupovine prelazi ovaj prag, kupac je u obavezi da prodavcu dostavi sve podatke potrebne za sprovođenje detaljne identifikacione procedure. U zavisnosti od vrste transakcije, trgovci će zahtevati JMBG, PIB, IBAN računa i druge dokaze o identitetu.

Bankovni transfer gubi status “automatskog dokaza”

Jedna od ključnih izmjena odnosi se na status samog plaćanja. Naime, bankovni transfer više neće automatski potvrđivati zakonitost porijekla novca. Dok su do sada ove provjere uglavnom bile isključiva odgovornost banaka i matičnih finansijskih institucija, spisak subjekata koji moraju da vrše rigorozne provjere sada se drastično širi na same trgovce. Namera evropskih zakonodavaca je jasna – ujednačiti pravila u svim zemljama i maksimalno otežati prikrivanje sumnjivog kapitala.

Trka sa vremenom za preduzetnike

Dok će kupci morati da se naviknu na gubitak privatnosti pri velikim kupovinama, pravi teret promjena podnijeće biznisi. Preduzetnici u luksuznim sektorima moraće u kratkom roku da implementiraju napredna tehnološka rešenja za usklađivanje sa propisima, prođu kroz proces obuke zaposlenih i pripreme kompleksnu dokumentaciju. Budući da je krajnji rok jul 2027. godine, vremena za prilagođavanje novoj eri poslovanja ima sve manje.

Nastavi čitati

Svijet

DOK TRAMP GOVORI O MIRU, u Ormuskom moreuzu odjekuju eksplozije

Iran je tokom noći lansirao nekoliko bespilotnih letjelica prema trgovačkim brodovima koji su prolazili kroz Ormuski moreuz, navodi se u najnovijem izvještaju američkih medija.

Prema pisanju Fox News-a, američke snage presrele su i oborile dva iranska drona-samoubice.

Meta navodno bili trgovački brodovi
Visoki zvaničnik američkog odbrambenog sistema izjavio je da izgleda kako je Iran pokušao da napadne trgovačke brodove koji su plovili kroz Ormuski moreuz.

“Američke snage oborile su dva iranska jednosmjerna napadačka drona. Saobraćaj kroz moreuz i dalje se odvija“, rekao je zvaničnik.

Eksplozije prijavljene kod grada Sirika
Istovremeno, iranski državni mediji izvijestili su o eksplozijama u blizini obale grada Sirika na jugu Irana. Prema njihovim navodima, incident je povezan sa sukobom sa plovilom koje je navodno prekršilo ograničenja plovidbe.

Državna televizija IRIB objavila je da je riječ o tankeru koji je, nakon upozorenja mornarice Iranske revolucionarne garde (IRGC), bio primoran da poštuje zabranu prolaska.

Sporazum na vidiku, ali tenzije ne jenjavaju
Uprkos optimističnim porukama koje posljednjih dana dolaze iz Bijele kuće, najnoviji incidenti potvrđuju da bezbjednosna situacija u regionu ostaje napeta.

Događaji takođe otvaraju pitanje koliko će biti jednostavno ponovo uspostaviti nesmetan saobraćaj kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca, prenosi Index.hr.

Iran i Sjedinjene Američke Države posljednjih sedmica iznosili su oprečne tvrdnje o stanju u Ormuskom moreuzu. Dok Teheran nastoji da ograniči prolaz i uvede naknade za plovidbu, Vašington zagovara potpuno ponovno otvaranje moreuza za međunarodni pomorski saobraćaj.

Tramp i Teheran šalju različite poruke o pregovorima
Podsjećamo, američki predsjednik Donald Tramp rekao je sinoć da su sve strane, uključujući Izrael, postigle dogovor o završnim tačkama mirovnog sporazuma Sjedinjenih Država i Irana, koji bi mogao da bude finalizovan u narednih nekoliko dana.

Tramp je ove informacije iznio tokom telemitinga organizovanog kao podrška kandidatu za Senat Beriju Muru (Barry Moore), istakavši da su pregovori uspješno završeni.

“Ne znam jeste li čuli, ali danas smo okončali rat s Iranom. Pristali su da nikada nemaju nuklearno oružje, što je nešto na čemu smo mi insistirali. Danas smo raščistili račune s Iranom”, poručio je Tramp svojim pristalicama.

S druge strane, portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je na državnoj televiziji da su izvještaji o konačnom dogovoru “spekulativni” te da “ništa još nije finalizovano”.

Nastavi čitati

Svijet

ZAOKRET RIMA: Da li se Italija sprema za ukidanje sankcija Rusiji?

Italijanski parlament je usvojio rezoluciju kojom se omogućava postepeno ukidanje sankcija protiv Rusije nakon završetka ukrajinskog sukoba.

Poslanici su u dokumentu potvrdili neophodnost nastavka sveobuhvatne podrške ukrajinskim institucijama i građanima, ali su istovremeno naglasili važnost punog učešća parlamenta u razmatranju inicijativa koje bi mogle da imaju ozbiljne ekonomske posljedice, prenosi Sputnjik pisanje lokalnih medija.

Kako se navodi, rezolucija sadrži direktan poziv da se izradi mehanizam za postepeno ukidanje restriktivnih mjera protiv Rusije.

Glavni uslov za pokretanje ovog procesa je potpuni prekid sukoba.

U svom govoru pre glasanja, premijerka Đorđa Meloni je izjavila da je potrebno nastaviti dijalog sa Moskvom, navodi TASS.

Nastavi čitati

Aktuelno