Connect with us

Politika

JOŠ JE DALEK PUT DO BRISELA: Preskočena jedna od prepreka

Bosna i Hercegovina dobila je saglasnost Evropskog savjeta za otvaranje pristupnih pregovora na putu ka Evropskoj uniji (EU), ali da bi dobila i zvaničan datum početka pregovora sa Unijom, mora ispuniti sve preporuke koje je od nje zatražila Evropska komisija (EK) od 12. oktobra 2022. godine.

“Nadovezujući se na preporuku Evropske komisije od 12. marta 2024. godine, Evropski savjet odlučuje da otvori pristupne pregovore sa BiH. S tim u vezi, pozivamo Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem da ga Savjet usvoji u trenutku kada se preduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci od 12. oktobra 2022”, navodi se u zaključku koji je u četvrtak usvojio Evropski savjet.

Podsjećanja radi, Evropska komisija je tog oktobra 2022. godine preporučila BiH da usvoji osam plus jedan korak, kako bi se približila cilju zvanom EU.

Od tog dana, BiH je usvojila: Zakon o sukobu interesa; izmjene postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS); dijelom je unaprijeđen rad u vezi s pitanjem koordinacije upravljanja granicom i migracijama, te sistemom azila (sporazum Frontex); napravljeni su određeni koraci i kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, jer je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, a radna grupa finalizuje i zakon o zaštiti ličnih podataka. Pored toga, spremna je i strategija javnih nabavki 2024-2028, za koju se čeka usvajanje na Savjetu ministara BiH.

Isto tako, ono što BiH nije usvojila, a što joj predstoji nakon zelenog svjetla iz Brisela, jeste novi zakon o VSTS-u, koji treba da bude u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije. Vlast je najavila da će taj posao biti gotov do aprila.

Nije usvojen ni zakon o sudovima BiH, oko koga se “lome koplja” već duže vrijeme, kao ni zakon o kontroli granica, za koji je, prema dosad dostupnim informacijama, nacrt spreman i čeka se da bude dostavljen Savjetu ministara BiH.

Problem za BiH i dalje je nizak nivo garancije slobode izražavanja i medija te zaštita novinara, a Evropska komisija očekuje i konkretne rezultate u funkcionisanju na svim nivoima Mehanizma koordinacije o pitanjima EU. Od BiH se zahtijeva i održiv RTV sistem.

Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, ocijenio je da odluka o otvaranju pregovora sa EU ukazuje da je jasno trasiran put ka punopravnom članstvu u Uniji.

“BiH započinje novi i mnogo sveobuhvatniji proces saradnje s EU. Prepoznati su rezultati koje smo ostvarili”, rekao je Bećirović, dodajući da je ovo i poruka svima da predstoji mnogo posla na usklađivanju domaćeg sa evropskim zakonodavstvom, kao i sprovođenje reformi s ciljem jačanja demokratskih institucija i vladavine prava.

Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, pozdravila je odluku Evropskog savjeta, koji je dao saglasnost da se otvore pristupni pregovori između BiH i Evropske unije (UN). Ipak, naglasila je da je ključno da se isključe nametanja odluka stranaca te da sve mora da bude proces domaćih struktura.

“Ovdje isključivo postoji zajednički napor i bez Republike Srpske od ovoga ne bi bilo ništa. To je nedavno i Varhelji rekao. Prioriteti za naredni period su da preuzmemo procese u svoje ruke i da isključimo strani intervencionizam, ne znam što se kolege iz FBiH drže neizabranih stranaca i ovakvog Ustavnog suda BiH.

“Sami pregovori će sigurno potrajati. Želim da vidim pregovarački, a ne prevarantski proces, a to znači da svi mi moramo zauzeti mjesto u pregovorima i da nema nametanja sa strane”, poručila je Cvijanovićeva.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da je odluka Evropskog savjeta važna stvar, ali da je i dalje neophodno da se dobije tačan datum početka pregovora sa Evropskom unijom (EU). Važno je, poručio je, da je Evropski savjet stavio do znanja da BiH jedino može opstati kao dejtonska.

On je podsjetio da je u prethodnom periodu usvojeno nekoliko zakona i odredaba koji su se tražili od BiH, da nijedan od njih nije bio protiv interesa Republike Srpske. A protiv interesa Srpske, poručio je, neće dozvoliti ničiju reakciju.

“Ako ovaj lažni visoki predstavnik nametne nešto, zaustavljen je evropski put BiH i Republika Srpska izlazi iz toga. Ako on nametne nešto u vezi sa izborima, mi donosimo svoj zakon, a ako nametne nešto u vezi s imovinom što udara u Republiku Srpsku, mi ćemo donijeti odluku o statusu Republike Srpske. Ne bih preporučio nikome da se igra sa nama, pogotovo nekim smutljivcima iz Njemačke”, naglasio je Dodik.

Što se tiče pitanja zakonskih rješenja, naveo je šta je ključni cilj.

“Mora se riješiti pitanje Ustavnog suda BiH. Mora se riješiti pitanje sudija u tom sudu. Sa našim partnerima smo usvojili dva zakona u prethodnom periodu, a ovaj ćemo u aprilu. Ali, vidjeli smo i znamo da ćemo zbog toga imati određenih problema. Ali, nećemo dozvoliti da se nešto uradi bez Republike Srpske. Nismo euforični, ali ni potišteni. Jasno je juče rečeno da ovakva BiH nije protiv evropskog puta. Spremni samo da radimo, neka nas puste na miru”, poručio je Dodik, a onda dodao:

“Ako se dozvoli nametanje odluka lažnom predstavniku, onda nas je juče Evropa slagala. Hajde da napravimo nešto za nas, a ne za Evropu, mislim da smo pokazali da smo sposobni pregovarači”, kazao je Dodik.

Odluka Evropskog savjeta naišla je na brojne čestitke, kako u BiH, tako i u regionu.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, naglasila je će BiH ostati odlučna da nastavi rad na evropskom putu. Ona se ovim povodom obratila i pismom Šarlu Mišelu, predsjedniku Evropskog savjeta, navodeći da je već u petak Savjetu ministara BiH upućen prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH te da će u narednim danima fokus biti na usvajanju drugih zakonskih prijedloga i obaveza.

“Među ključnim obavezama posebno želim istaći zakon o sudu BiH i zakon o zaštiti ličnih podataka, koji su tehnički spremni za usvajanje”, navela je Krišto.

Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH, rekao je da počinje vrijeme novih obaveza, odgovornog pristupa i prijeko potrebne saradnje unutar BiH.

“Nakon 21. marta svanuo je 22. i u BiH postoje problemi koje smo imali i juče. Odluka Evropskog savjeta mora nam biti vjetar u leđa. Sve je na nama i bez unutrašnjeg dogovora i iskrenosti koja isključuje zakulisne igre, naš napredak ne može biti ni brz ni efikasan”, naveo je Špirić, poručivši da se u institucijama vlasti mora rješavati započeti posao, bez biranja šta im se sviđa, a šta ne.

Prvi čovjek HDZ BiH Dragan Čović, nazvao je odluku iz Brisela istorijskom, dok je predsjednik SDS-a Milan Miličević poručio da je ovo jedan korak bliže članstvu BiH Evropskoj uniji, ali i da je bez datuma početka pregovora, to članstvo i dalje daleko.

Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, sportskim žargonom je rekao da “BiH sada igra u višoj ligi, sa velikim očekivanjima i još većim prilikama”.

Komentari na odluku o BiH nisu izostali ni od evropskih lidera, ali i iz regiona.

Šarl Mišel, predsjednik Evropskoj savjeta, poručio je da je mjesto BiH u evropskoj porodici, a da je ova odluka ključni korak naprijed na putu BiH ka EU.

Podršku su uputili i iz Evropske komisije, čija je predsjednica Roberta Mecola naglasila: “Svaka čast građanima BiH.”

Oliver Varhelji, komesar EU za proširenje i susjedsku politiku, rekao je da BiH radi naporno da bi iskoristila istorijsku priliku nakon otvaranja pristupnih pregovora.

Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, poručio je da je odluka Evropskog savjeta momenat kojeg će se zauvijek sjećati.

“Jasno mi je da domaći politički procesi lako izazovu nepovjerenje. Ovo je potvrda da je kompromis moguć i da su reforme nadohvat ruke. Danas slavimo, a već sutra se mora nastaviti s radom. Proces naredne faze, usvajanja čitavog seta prava i obaveza iz zakonodavstva EU je sam po sebi vrlo intenzivan”, naglasio je Zatler.

Oglasili su se i iz Ambasade SAD u BiH porukom da je ovo prekretnica u istoriji BiH i ključni korak ka osiguranju mjesta koje joj pripada u evroatlantskoj zajednici. Šefica slovenačke diplomatije Tanja Fajon istakla je da je otvaranje pristupnih pregovora veliki dan za BiH te da ljudi zaslužuju bolji život unutar porodice EU, dok je Andrej Plenković, premijer Hrvatske, rekao je da će ta država nastaviti pomagati BiH i “štititi interese Hrvata kao konstitutivnog naroda”.

Edin Dilberović, bivši direktor Direkcije za evropske integracije BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da za BiH slijedi skrining, posmatranje pravne stečevine, pa nakon toga međuvladina konferencija. Ističe da iz Brisela nismo dobili ništa novo u vezi s pitanjem uslova, jer su u pitanju stvari koje su i ranije tražene od BiH.

“Mi nemamo još mnogo tih uslova da riješimo, ali iako postoje nesuglasice za određene zakone, vjerujem da ćemo to riješiti. Nije kraj svijeta ako ne riješimo sve nakon jednog, pet, deset, pa i pedeset sastanaka. Stvari su poprilično teške u tom smislu za BiH, ali su ovdje ključni razgovori i kompromis bh. političkih elita. Vjerujem zaista u mogućnost kompromisa, a ova zemlja je pokazala u zadnjih 20 godina da je spremna za kompromise, čak i kada se sumnjalo”, kazao je Dilberović.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

HOĆE LI OVOGA PUTA ZAUSTA ZAVESTI RED? Od „trijaže zaposlenih“ do obećanja koja čekaju već četiri godine

Hoće li ovog puta zaista zavesti red?

Radnici koji ne dolaze na posao, ali uredno primaju platu, stranački kadrovi koji se baškare na egzotičnim destinacijama, oni koji su alergični na žir i oni koji ne mogu čučnuti ili izdržati na suncu.

Ako je vjerovati upozorenjima funkcionera vlasti, javni sektor Republike Srpske prava je riznica kadrovskih bisera, u kojoj se, izgleda, može pronaći svega osim dovoljno razloga da se konačno zavede red.

Godinama se najavljuju čistke, provjere i sankcije, traže se neradnici i obećava uvođenje reda, a taman kada se pomisli da su svi problemi pobrojani, na scenu stupa nova akcija – ovoga puta pod nazivom „trijaža zaposlenih“.

“Narodni čovjek”

Predsjednik SNSD Milorad Dodik, nedavno je poručio da je malo onih koji su posao u zgradi Vlade Republike Srpske dobili zato što su stručnjaci i da vjerovatno postoji značajan broj viškova koje treba što prije riješiti.

– Svako ko radi u toj zgradi mora pokazati da je narodni čovjek. Malo je njih tu došlo zbog toga što je stručnjak. Mnogi su zaposleni po ovakvim ili onakvim odnosima. Vratite ovom narodu svojim ponašanjem, svojim pristupom, svojim odnosom. Vidjećemo… Vjerovatno tu već ima značajan broj viškova koje moramo riješiti što prije moguće. Moramo uvesti automatizaciju u administraciju, moramo učiniti veću odgovornost – rekao je Dodik gostujući na RTRS.

Najavio je i rekonstrukciju mnogih sistema, uz poruku da će oni koji svojim radom koče procese morati otići.

– Ako se utvrdi da stoji zbog direktora ili skupine ljudi, to će se rješavati. Skupina ljudi mora otići – poručio je Dodik.

I tako se priča o sređivanju javnog sektora ponovo vratila na početak. Ili, preciznije, na neku od prethodnih stanica, jer su se u posljednjih nekoliko godina smjenjivali gotovo isti problemi, samo s različitim opisima i novim obećanjima da će ovog puta sve biti drugačije.

Još krajem 2022. godine Dodik je najavio da će Vlada početi da čisti javni sektor od zaposlenih koji primaju platu, a ne dolaze na posao. Rok za početak akcije bio je sedam dana.

– Počećemo da čistimo sve one koji se vode da su zaposleni, a nisu zaposleni, ne dolaze na posao. Oni moraju da napuste javni sektor. Vidjećemo kako to izgleda već za sedam dana – poručio je tada Dodik.

Tadašnji premijer Radovan Višković, koji je stajao rame uz rame s Dodikom, potvrdio je da u javnim preduzećima ima ljudi koji su uredno na platnom spisku, ali ih nema na radnom mjestu. Neki su, prema njegovim riječima, čak boravili van BiH, na egzotičnim destinacijama.

Rukovodiocima je trebalo poslati dopise i dati im sedam dana da riješe problem, uz upozorenje da će u suprotnom snositi sankcije.

Sedam dana se, pod magijom kadrovske politike, pretvorilo u četiri godine.

Ne treba zaboraviti ni da je Višković 2025. godine poručio da više neće biti zapošljavanja po stranačkoj liniji, odnosno da niko neće moći da dovede svog partijskog kolegu za ručicu i smjesti ga u javno preduzeće bez saglasnosti Vlade.

– Neće nitko više moći dovesti nekog svog stranačkog kolegu za ručicu i zaposliti ga – poručio je tada Višković, najavljujući i sankcije za odgovorne.

Ako su stranačke „ručice“ već trebalo da postanu prošlost, ostaje pitanje koliko je takvih zapošljavanja zaista spriječeno i ko je za to trebalo da odgovara.

A onda je 2024. godine Savo Minić, tadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, otvorio i pitanje radnika koji, prema njegovim riječima, nisu baš sposobni za obavljanje poslova za koje svakog mjeseca primaju platu.

Tako je u „Šumama Republike Srpske“ pronašao oko 400 radnika alergičnih na žir, dok je za zaposlene u RiTE „Ugljevik“ i „Elektroprivredi Republike Srpske“ rekao da ima i onih koji ne mogu čučnuti ili biti na suncu.

Nije, dakle, da vlast nije ukazivala na probleme. Naprotiv, tokom godina dobili smo prilično slikovite opise svega što ne valja u javnom sektoru. Ono što se mnogo rjeđe čuje jeste epilog: koliko je zaposlenih udaljeno s radnih mjesta, koliko je spornih zapošljavanja poništeno, ko je kažnjen zbog toga što je omogućio da neko prima platu, a ne dolazi na posao…

Nepodobni kadrovi

Komunikolog Mladen Bubonjić ne vjeruje da će najavljene čistke ovog puta donijeti suštinske promjene. Smatra da je uglavnom riječ o kozmetičkim potezima i obračunu s nepodobnim kadrovima, kako bi se koalicionim partnerima i saradnicima pokazalo šta ih čeka ako otkažu poslušnost.

-Biće kao i do sada kada su bile u pitanju najavljene i donekle provedene čistke. Ne vjerujem da će biti išta drugačije ovaj put. Vidjeli smo da je i ATV krenuo u obračun sa Blaškom Kaurinom, čisto sumnjam da su to sami smislili. Vjerovatno su na sceni pritisci i ucjene i pokazivanje određenim koalicionim partnerima ili saradnicima gdje im je mjesto – rekao je Bubonjić za Sprskainfo.

Dodaje da se godinama ništa ne preduzima protiv pojedinaca za koje postoje indicije ili dokazi o koruptivnim radnjama, sve dok su lojalni onima koji upravljaju sistemom.

– Da ima dobre namjere, svi ti ljudi ne bi bili postavljeni na ta mjesta i ne bi radili sve što su radili sve te godine. Ne mislim samo na ljude koji će sada biti smijenjeni i protiv kojih će možda biti pokrenuti procesi, već na sve one koji su pozicionirani, a more ih je, na javnim funkcijama za koje postoje indicije ili dokazi da su radili koruptivne radnje i ništa se, svih ovih godina, nije radilo po tom pitanju. Jedino kada se otkaže poslušnost vođama ili onima koji su gospodari svega, dođe do smjena ili do procesuiranja, a do tada, šta god da radili i koliko god bili umiješani u neke radnje, koliko god devastirali javna preduzeća, ništa im se ne može – kategoričan je Bubonjić.

Da od najavljenih čistki vjerovatno neće biti mnogo, smatra i Damjan Ožegović iz Transparensi Internešenela u BiH. Podsjeća da su i ranije najavljivani obračuni s neradnicima koji primaju platu, a ne dolaze na posao, ali da je teško očekivati da će vlast uklanjati kadrove koje je sama postavila.

-Velike najave, a vjerovatno od njih neće biti ništa. Ne trebamo zaboraviti da su većina ljudi, koji su zaposleni u javnom sektoru, upravo dovedeni od tih struja koje su najavljivali čistke, tako da nije za očekivati da sami svoje ljude otpuštaju – kaže Ožegović za Srpskainfo.

Nastavi čitati

Politika

“MAKAR TO BIO I RADOVAN KARADŽIĆ”: Bodiroga poručio da su Petrović “i njemu slični” ZAVRŠILI SA SDS

Ko prekrši član 13. Statuta Srpske demokratske stranke, automatski prestaje da bude član SDS. O tome nema rasprave.

Poručio je ovo član Predsjedništva SDS Ognjen Bodiroga.

– Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da javno podržava kandidata druge političke stranke za inokosnu funkciju, a zatim pokušava da opravda takav postupak. Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da na lokalnim izborima 2024. godine u Loparama podrži protivkandidata Rade Savića, kandidata SDS, i time stane na stranu političkog protivnika sopstvene stranke. Upravo to je učinio Ljubiša Petrović, a sada pokušava da opravda takav postupak – kaže Bodiroga.

Takvo ponašanje bi, dodaje on, možda moglo proći negdje drugdje, ali u SDS ne bi smjelo.

– Dakle, ko god prekrši član 13. Statuta, nije više član Srpske demokratske stranke pa makar to bio i Radovan Karadžić. Najgore od svega jeste to što takvo ponašanje brane ljudi koji su išli na feštu kod Nenada Nešića nakon njegovog izlaska iz zatvora. I to dovoljno govori o njihovim političkim principima i dosljednosti – rekao je on.

Bodiroga kaže da je proces pročišćavanja SDS počeo i da se neće zaustaviti.

– To vam garantujem. Sva ostala piskaranja preko lažnih profila ili od ljudi koji to iz nekog razloga moraju da rade predstavljaju samo trošenje energije. Ljubiša i njemu slični završili su sa Srpskom demokratskom strankom, i to ne kažem ja nego Statut Srpske demokratske stranke – zaključio je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI POSLJEDNJE DANE MANDATA, smjene i izbor novih članova već u martu?

Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH.

“Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.

Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina.

Tri od pet članova ispunjava uslove za penziju
Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine.

Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim “smjene po sili zakona” spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da “postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju”. Hadžibadićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.

Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžibadićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine.

Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija.

Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.

Kako se bira Centralna izborna komisa BiH
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje.

Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.

S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja.

Nastavi čitati

Aktuelno