Connect with us

Društvo

JOŠ JEDNA “BRATSKA KOMBINACIJA”? “Vode Srpske” kupuju prostor za 10 miliona KM – BEZ JAVNE NABAVKE!

Nije u pitanju “kumovska zgrada” od 103 miliona maraka, ali ni 10 miliona KM nije mala para za iscrpljeni budžet Republike Srpske. A toliko će Javno preduzeće “Vode Srpske” firmi “Pavgord” iz Foče platiti poslovni prostor u Bijeljini.

Odluku o izboru “najpovoljnijeg ponuđača” nedavno je potpisao Miroslav Milovanović, direktor “Voda Srpske”, bivši ministar poljoprivrede RS i prvi čovjek Dodikovog SNSD u Bijeljini i Semberiji.

Uprkos brojnim primjedbama, Milovanović za Srpskainfo tvrdi da je sve “čisto”, iako je “Pavgord” bio jedini ponuđač, a javni poziv nije objavljen na Portalu javnih nabavki.

– Nismo to objavili na Portalu javnih nabavki, jer to nismo obavezni po zakonu. Objavili smo u jednim dnevnim novinama i na sajtu “Voda Srpske” i tu je objava stala 45 dana. Javio se samo “Pavgord”, mada su mnogi preuzeli tendersku dokumentaciju. Vjerovatno drugima nije odgovarala isplata u naredne 3 godine – kaže Milovanović.

“Da sam mogao, kupio bih zgradu od mog druga”

On tvrdi da ništa nije namješteno i da nije pogodovao “Pavgordu”.

– Da sam mogao namjestiti posao, kupio bih zgradu od mog drugara Save Lazića iz firme CPS, ali nisam mogao. Gordana Pavlovića, vlasnika “Pavgorda”, poznajem, ali nismo drugari – kaže Milovanović za Srpskainfo.

Dodaje da je kupovinu ovog poslovnog prostora “dogovorio sa premijerom Radovanom Viškovićem“, ali da mu je premijer rekao da se to iz budžeta ne može platiti odjednom, nego u naredne 3 godine: dakle tokom 2025, 2026. i 2027.

– U Bijeljini se gradi nekoliko zgrada, bilo je to prilika da se kupi poslovni prostor za JU “Vode Srpske”, a kupovina prostora znači da će javno preduzeće definitivno ostati u Bijeljini – navodi Milovanović.

Skandalozna bratska kombinacija

Slaviša Marković, poslanik PDP u Narodnoj skupštini RS, tvrdi da su posrijedi sasvim drugi interesi i da je kupovina poslovnog prostora za JP “Vode RS” još jedna “bratska kombinacija”, čiji je cilj, najvjerovatnije, preusmjeravanje javnog novca u privatne džepove.

– Ova nabavka je skandalozna iz više razloga. Prvo, javni poziv je tako kreiran da je objekat, koji “Pavgord” gradi na lokalitetu “Vanekov mlin” u Bijeljini, unaprijed “tipovan” da upravo on bude izabran. U javnom pozivu se navodi da objekat ne treba da bude u centru grada, ali da ne može biti udaljen više od 1.200 metara od centra. Ovaj objekat je udaljen 1.100 metara od centra i jedini je koji se baš tu gradi, a koji, uz to ima baš 2.500 kvadrata “u komadu”, što je takođe propisano javnim pozivom – ističe Marković.

Simptomatično je, dodaje on, da je “Pavgordova” ponuda dobila maksimalnih 100 bodova, između ostalog i 20 bodova na kvalitet gradnje, iako se kvalitet ne može ocijeniti, jer zgrada nije završena.

– Takođe je dato maksimalnih 10 bodova za uvođenje u prostor koje bi, po izjavi investitora, trebalo biti za 18 mjeseci. Skandalozno je i to što se traži upotrebna dozvola, ali se navodi da, ako upotrebne dozvole nema, onda može i izjava investitora da će objekat dobiti upotrebnu dozvolu. To, u najmanju ruku, nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama – kaže Marković.

Pita se ko danas može unaprijed garantovati da će se objekat završiti i da će dobiti upotrebnu dozvolu.

Papreni kvadrati

Marković ističe da kombinacija, u koju ulazi Vlada RS, odnosno JP “Vode Srpske” i nije kupovina poslovnog prostora, nego sufinansiranje, jer se investitor kreditira novcem poreskih obveznika RS, i ako se završetak očekuje, po izjavama investitora, za 18 mjeseci.

– Otkud u cijeloj ovog priči upravo “Pavgord”, firma Gordana Pavlovića iz Foče, koja se pojavljuje u brojnim milionskim kombinacijama u Republici Srpskoj, meni nije poznato, ali očigledno jeste ljudima iz vrha vlasti – kaže Marković.

Posebna priča je cijena po kojoj će “Vode Srpske” novcem poreskih obveznika kupiti famozni poslovni prostor. Iako se nalazi u drugoj zoni, kvadrat će koštati 4.000 KM, dok poznavaoci prilika tvrde da se, u već gotovim zgradama u Bijeljini, i to u prvoj zoni, mogu kupiti tip top prostori po cijeni od 3.000 KM za kvadrat.

Srpskainfo

 

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno