Premijer Srpske Radovan Višković smanjio je sebi budžet za narednu godinu za više od milion KM, dok je istovremeno predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku povećao budžet za više od 21 milion KM.

Prema Prijedlogu budžeta RS za 2025. godinu koji je pripremila Vlada RS i uputila u Narodnu skupštinu, budžet Vlade Republike Srpske smanjen je sa 22,7 na 21,6 miliona KM.

Najveće kresanje, predsjednik Vlade je napravio na stavci Tekući grantovi neprofitnim subjektima u zemlji. Za ove namjene u tekućoj godini je imao na raspolaganju 913.000 KM, a u 2025. godini neprofitni subjekti u zemlji neće moći uopšte da računaju na podršku Vlade, jer je stavka za te namjene – nula.

I dok je sebi skresao budžet, premijer je bio i te kako široke ruke prema predsjedniku Srpske i svom stranačkom šefu Miloradu Dodiku.

Budžet predsjednika Srpske povećan je sa ovogodišnjih 56.488.000 KM na čak 77.500.000 KM sa koliko će Milorad Dodik raspolagati naredne godine.

U strukturi predsjedničkog budžeta najveće povećanje je napravljeno na stavci Projekti podrške za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za djecu i omladinu. Dodik je ove godine za te namjene na raspolaganju imao 6,9 miliona KM, a naredne godine okruglo 35 miliona KM.

Na ovoliko povećanje budžeta Dodiku oštro su negodovali predstavnici opozicionih stranaka, dok je šef poslaničkog kluba SNSD-a Srđan Mazalica branio stranačkog šefa i povećanje budžeta pravdao „potrebom izgradnje dječijih vrtića“.

„Onda nam uopšte ne trebaju institucije. Dodiku treba dati kompletan budžet da njime raspolaže“, negodovali su opozicionari, odgovarajući Mazalici.

Posebna sjednica NSRS održaće se u utorak, 10. decembra, u Banjaluci, kada će se voditi rasprava o prijedlogu budžeta za narednu godinu koji iznosi nešto više od šest milijardi.

Detalji sa suđenja Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, koje je danas trajalo svega 20- ak minuta, jer nisu stigli svjedoci odbrane Siniša Karan i Slavko Mitrović.
Odlaganje današnjeg ročišta tražio je i Dodik, ali mu to sudija Sena Uzunović nije dozvolila:

Pogledajte detalje današnjeg ročišta:

(BN)  Foto: Sud BiH

U Drvnoj industriji Šipovo (DIŠ), firmi u vlasništvu načelnika ove opštine MIlana Kovača, nastavljen je štrajk zbog neisplaćenih zarada i doprinosa. Najhrabriji štrjakači nisu odustali, ni nakon što im je na kućne adrese stiglo upozorenje.
Dobili smo poštom dopis u kojem nas poslodavac upozorava da se u roku od 8 dana izjasnimo, da li ćemo raditi ili nećemo. Naš stav je jasan, radićemo, kad nam isplati ono što smo već zaradili – kaže jedan od nezadovoljnih radnika.

Ipak, neki su počeli sa radom iako im još nisu isplaćene ni oktobarske zarade. Na prekid štrajka su se odlučili, kako tvrde sagovornici Srpskainfo, “radnici čija djeca su zaposlena u opštini” ili na drugi način “zavise od Kovača”.
Kovač steže obruč oko “neposlušnih”, a pritisku se teško oduprijeti, kada je jedan čovjek i načelnik opštine i vlasnik nekoliko preduzeća, pa prema tome i poslodavac mnogim sugrađanima i uticajan po “partijskoj liniji”. Kovač je lider SNSD u Šipovu.
Zbog očigledne neravnoteže moći radnička prava se bezočno krše, čak i kada je zakon na strani radnika.

– Naši ugovori o rdu nisu kod nas, nego u firmi. Platne liste ne dobijamo, tako da ne znamo kako nam se uopšte obračunava plata. Neki od nas imaju primanja manja od minimalca. Ne znamo kad su nam posljednji put uplaćeni doprinosi – kaže jedan od nezadovoljnih radnika DIŠ.

Nekoliko najupornijih štrajkača odlučilo je da angažuju advokata, jer nikom drugom ne vjeruju.

Nisu sindikalno organizovani, jer tvrde da im “gazda” zabranjuje da osnuju sindikat, a pošto nisu članovi sindikata, ne mogu računati na sindikalnu podršku.

– Što se tiče radnika u DIŠ, nismo u mogućnosti voditi aktivnu sindikalnu zaštitu pošto nisu u sindikatu. To je veliki problem radnika koji ne žele da se sindikalno organizuju – poručio je kratko predsjednik granskog Sindikata šumarstva i prerade drveta RS, Vlado Pavlović.

FOTO: RAS SRBIJAFOTO: RAS SRBIJA
Dok radnici tvrde da njih niko ne pita šta “žele” i da moraju “raditi kako im se kaže”, pravnici specijalizovani za ovu oblast poručuju da radnici konačno moraju da se oslobode straha, jer je upravo taj strah najmoćnija poluga preko koje ih poslodavci eksploatišu.

Zakon je, kažu, jasan: poslodavac ne može da zabrani sindikalno organizovanje i nema nijedan instrument da to uradi. Takođe, prema Zakonu o radu, poslodavac mora da do kraja mjeseca isplati plate za prethodni mjesec, ako kolektivnim ugovornom nije propisano da to mora učiniti ranije.

Uz platu se po zakonu moraju uplatiti doprinosi.

Poslodavac mora radniku, čim se on zaposli, uručiti njegov primjerak ugovora o radu. Niko ne može imati platu manju od minimalca. Poslodavac je obavezan da radniku uruči platnu listu, čak i za platu koju mu ne može isplatiti.

Platna lista ima snagu izvršne isprave, što će reći da sud na osnovu platne liste može sa računa poslodavca prinudno isplatiti radniku dospjelu platu.

Sve ovo piše u Zakonu o radu RS.

U Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova RS kažu da se radnici, kada posumnjaju u kršenje zakona, mogu obratiti istovremeno i inspekciji i ovoj agenciji.

– Obrasci za prijavu se mogu naći u svakoj filijali Zavoda za zapošljavanje i Fonda PIO RS, bilo gdje u Republici Srpskoj. Postupak pred agencijom radnike neće ništa koštati, ako mi ne uspijemo da radni spor riješimo mirnim putem, radnici se uvijek se mogu obratiti sudu – kažu u ovoj agenciji.

Pravnici, međutim, upozoravaju da i radnici moraju da poštuju zakon kada organizuju štrajk.

– Mnogi radnici to, nažalost, ne znaju i onda se dešava da reaguju impulsivno, da nehotice prekrše zakon, a poslodavac ih dočeka “na zicer” – objašnjava za Srpskainfo pravnica specijalizovana za oblast rada i radnih odnosa.

Navodi da je tako, vjerovatno, bilo i u Drvnoj Industriji Šipovo.

– Radnici nisu organizovali štrajk po propisima, nisu unaprijed obavijestili poslodavca da će obustaviti rad, i sada će on tvrditi da oni, iako su dolazili na posao, nisu ispunjavali radne obaveze – kaže naša sagovornica.

Upozorenja koja su radnici dobili poštom, vjerovatno znače da poslodavac računa da su oni “tri dana neopravdano izostali s posla”, te da ima pravo da od njih traži izjašnjenje o tome.

Mogu li zbog štrajka radnici ostati bez posla
Kako objašnjava Goran Stanković, pravnik sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti radnog prava i generalni sekretar Saveza sindikata RS, Zakon o štrajku RS je detaljno propisao kako se organizuje obustava rada.
– Radnici mogu organizovati štrajk i ako nemaju sindikalnu organizaciju, ukoliko se 50 odsto radnika usaglasi da će obustaviti rad. U tom slučaju, treba da izaberu štrajkački odbor, da donesu odluku o štrajku i da poslodavca obavijeste da će stupiti u štrajk 8 dana prije nego što obustave rad. Ako je sve urađeno po zakonu, u slučaju štrajka zbog neisplaćenih plata, poslodavac je dužan da radnicima isplati platu 12 radnih dana štrajka, kao da su radili – navodi Stanković.
Srpskainfo