Najmanje sedam osoba je poginulo kada se nadvožnjak na auto-putu srušio na željezničku prugu u Rusiji, blizu granice sa Ukrajinom, saopštile su službe za vanredne situacije.

Nekoliko teških kamiona palo je na putnički voz u pokretu. Guverner Brjanska je saopštio da je povrijeđeno 69 osoba, od kojih je 44 hospitalizovano.

Aleksandar Bogomaz, guverner Brjanske oblasti, rekao je na Telegramu da je 44 ljudi hospitalizovano. Među povrijeđenima su i troje djece, od kojih je jedno u teškom stanju, dodao je

A car bridge collapse in Russia’s Bryansk region derailed a train, killing 7 and injuring 35.

Russia’s state railway initially blamed “illegal interference,” suggesting sabotage, but later edited its statement to remove the allegation pic.twitter.com/b6OSNopZPv

— Mediazona (@mediazona_en) June 1, 2025

Rusko ministarstvo za vanredne situacije je saopštilo na Telegramu da su napori na pronalaženju i spašavanju žrtava trajali cijelu noć, te da je u operaciji učestvovalo oko 180 ljudi.

Među poginulima je i vozač lokomotive, izvijestile su ruske državne novinske agencije, pozivajući se na medicinske izvore.

Fotografije i video snimci na društvenim mrežama prikazuju putnike kako pokušavaju pomoći drugima da izađu iz oštećenih vagona u mraku, dok vatrogasci traže načine da dođu do unesrećenih.

Telegram kanal “Baza”, koji često objavljuje informacije iz izvora u sigurnosnim i pravosudnim institucijama, objavio je – bez pružanja dokaza – da je prema preliminarnim informacijama most navodno dignut u vazduh.

Rojters nije mogao nezavisno potvrditi izvještaj kanala Baza. Ukrajina se još nije oglasila.

Navodno su i vozila koja su se nalazila na mostu pogođena urušavanjem, te su pala na voz ispod.

– Svim žrtvama se pruža neophodna pomoć. Dodatne jedinice MČS-a, spasilačka oprema i osvjetljenje za noćne operacije raspoređeni su na terenu – navodi se u zvaničnom saopštenju, prenosi Avaz.

Napadi dronovima
Od početka rata koji je Rusija pokrenula prije više od tri godine, dolazilo je do stalnog granatiranja preko granice, napada dronovima i tajnih upada iz Ukrajine u Brjansku, Kursku i Belgorodsku oblast koje graniče s Ukrajinom.

– Voz je putovao iz grada Klimova prema Moskvi, saopštile su Ruske željeznice. Sudario se s urušenim mostom u području federalnog autoputa u Vjgonjičkom okrugu Brjanske oblasti – rekao je Bogomaz. Taj okrug se nalazi oko 100 kilometara od granice s Ukrajinom.

Samo nekoliko dana ranije, teretni voz u pograničnoj Belgorodskoj oblasti naišao je na eksplozivnu napravu postavljenu ispod šina, što je izazvalo snažnu eksploziju. Prema riječima guvernera Vjačeslava Gladkova, detonacija je oštetila kontaktnu mrežu željeznice, ali nije bilo žrtava.

Ilon Mask objavio je na Twitteru da se ne drogira, dan nakon što je “New York Times” napisao da je tokom predizborne kampanje dojučerašnji saradnik Donalda Trampa uzimao znatne količine ketamina, ekstasija i halucinogenih gljiva.

“Da budem jasan, NE uzimam droge! New York Times laže. Koristio sam ketamin na recept prije nekoliko godina i to sam objavio na X-u tako da ovo nije ništa novo. Od tada nisam uzimao”, napisao je najbogatiji čovjek na svijetu.

U svom članku od petka “NYT” je objavio da je Mask tokom izborne kampanje konzumirao značajne količine ketamina, anestetika sa stimulativnim učincima, ekstasi i halucinogene gljive.

Mask, izvršni direktor X-a (Twitter), Tesle i SpaceX-a, prethodno je javno izjavio da koristi male doze ketamina za borbu protiv depresivnih sklonosti i da mu to pomaže u učinkovitijem radu.

“NYT” je svoje članak temeljio na privatnim porukama te intervjuima s više od 10 osoba koje poznaju Maska ili su sarađivale s njim.

Magazin “Wall Street Journal” je prošle godine objavio da je Mask u prošlosti povremeno koristio droge. Neki članovi upravnog odbora u Tesli, njegovoj firmi za električna vozila, bili su zabrinuti zbog njegove konzumacije droga, uključujući Ambien za liječenje poteškoća sa spavanjem.

Ilon se u petak povukao iz američke administracije u kojoj je bio zadužen za rezanje saveznih troškova. Kazao je da to čini jer je zapostavio svoje kompanije, prenosi “Index”.

Zdravstveni sistemi širom Evrope suočavaju se s ozbiljnom kadrovskom krizom – medicinske sestre i ljekari ubrzano stare, dok broj pacijenata, naročito starijih raste.

Zdravstveni sistemi širom Evrope suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom medicinskog kadra, posebno u sektoru dugotrajne njege.

Problem dodatno pogoršava starenje stanovništva i samih zdravstvenih radnika.

Prosječna starost medicinskih sestara u nekim zemljama prelazi 49 godina, a značajan broj ih je pred penzijom.

U Francuskoj, Bugarskoj i Španiji sve je više sestara starijih od 55 godina, dok se u Italiji 77% ljekara opšte prakse bliži penzionisanju.

Nedostatak kadra znači duže liste čekanja, preopterećenost osoblja i veći rizik od grešaka i sagorjevanja na poslu.

Ruralna i siromašnija područja posebno pate zbog neravnomjerne raspodele medicinara.

U Hrvatskoj i Sloveniji veliki broj ljekara i sestara napustio je zemlju u potrazi za boljim platama i uslovima rada, najčešće odlazeći u Njemačku, Austriju i Švedsku.

EU programi poput “EU4Health”, koji predviđa 4,4 milijarde evra pomoći zdravstvu do 2027. godine, pokušavaju da stabilizuju sistem, ali pitanje je da li će ta sredstva biti dovoljna da zaustave odlazak kadra i obezbjede adekvatnu njegu sve starijem stanovništvu.

Stanovništvo je sve starije
Demografske promjene širom EU su intenzivne, pri čemu se udio stanovništva starijeg od 65 godina povećao sa 16 posto 2000. na preko 21 posto 2023.

Predviđanja upućuju na dodatni rast tog procenta na gotovo 30 posto do 2050.

Podaci iz Italije predviđaju upravo takav razvoj situacije. Prema izvještaju, to bi ugrozilo zdravstveni sistem. Na starije osobe danas otpada oko 60 posto nacionalnog izdvajanja za zdravstvo, iako one čine tek 25 posto stanovništva.

Stari i pacijenti – ali i medicinske sestre
Francuska agencija DREES upozorava da će zbog starenja stanovništva i rasta hroničnih bolesti do 2040. godine potrebe za zdravstvenom njegom porasti za 55%, što će daleko nadmašiti broj dostupnih medicinskih sestara.

Nova njemačka ministarka zdravlja Nina Varken pozvala je na poboljšanje uslova rada u zdravstvu, jer pored starijih pacijenata stari i zdravstveni radnici.

U Francuskoj je u martu registrovano preko 565.000 medicinskih sestara, od kojih je prosječna starost oko 40 godina, a više od 12.000 ih je starije od 60.

Manjak ljekara van gradova i odlazak u inostranstvo
Zdravstveni radnici i bolnice uglavnom su koncentrisani u urbanim sredinama, dok ruralni i pogranični krajevi širom Evrope imaju manjak ljekara i medicinskih sestara.

U Francuskoj i Bugarskoj, mnogi zdravstveni radnici rade u glavnim gradovima, dok su udaljenije oblasti zapostavljene.

U Hrvatskoj i drugim zemljama broj ljekara po stanovniku djeluje zadovoljavajuće, ali su oni neravnomerno raspoređeni, a nedostaje ih naročito u selima i na ostrvima.

Problem dodatno pogoršavaju niske plate, loši uslovi rada i ograničene mogućnosti za napredovanje, što mnoge tjera da pređu u privatni sektor ili emigriraju.