Connect with us

Svijet

AMERIKA SE OPORAVLJA OD AVIO-HAOSA: Hiljade letova otkazano ili kasnilo

Američki ministar saobraćaja Šon Dafi izjavio je da se očekuje da će se danas situacija u avio-saobraćaju u toj zemlji normalizovati, nakon što je u nedjelju bilo otkazano ili kasnilo više od 11.500 letova, usljed poremećaja letova koji traje od petka.

Prema podacima sajta “FlightAware”, do sinoć je bilo otkazano samo 88 letova za danas, prenosi Rojters.

Dafi je za televiziju ABC rekao da nema dokaza o sajber napadu ili drugoj vrsti zlonamjernog djelovanja, ali da uzrok incidenta ostaje nejasan.

On je ocijenio da će se avio-saobraćaj danas “vjerovatno potpuno normalizovati”.

Šta je izazvalo veliki poremećaj avio-saobraćaja u SAD?

Američka Savezna uprava za avijaciju (FAA) je u petak, 13. novembra, naložila obustavu svih polijetanja na teritoriji cijele zemlje, što je zaustavilo gotovo sve letove u trajanju od skoro pet sati.

To je bila najduža obustava vazdušnog saobraćaja u SAD još od napada Al Kaide na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine, a prema riječima zvaničnika, do problema je došlo kada je kompanija “L3Harris”, partner po ugovoru sa FAA, instalirala najmanje jedan novi ruter u udaljenom postrojenju, što je dovelo do preopterećenja drugih centara za kontrolu letenja usljed naglog priliva podataka i onemogućilo normalno funkcionisanje komunikacionih sistema.

Kako je zamjena rutera dovela do problema?

Dafi je kazao da je zamjena rutera u postrojenju FAA u El Doradu, u američkoj saveznoj državi Arkanzas, izazvala poteškoće sa drugim ruterom, koji je nedavno zamijenjen u Amarilu u Teksasu, koji je počeo da emituje podatke i preopterećuje rutere u drugim centrima za kontrolu letenja širom zemlje.

Prema njegovim riječima, FAA još nije utvrdila šta je tačno prouzrokovalo problem tokom radova na održavanju, što su poslovi koji su prethodno obavljani hiljadama puta bez ikakvih poteškoća.

“Radnik koji je instalirao ruter je, koliko znamo, dobar američki patriota i iskusan je, tako da ne vjerujemo da je neko pokušao da sabotira mrežu tokom same instalacije. Ipak, još uvijek nemamo saznanja o tome šta je bio osnovni uzrok problema”, rekao je Dafi.

Dvije osobe koje su upoznate sa tokom istrage navele su da je sama instalacija rutera protekla bez problema, a da su se problemi sa komunikacionim sistemom FAA pojavili tek nakon što je zamjena rutera uspješno završena, uz nadzor zaposlenog u ovoj agenciji.

Iz FAA su juče saopštili da je “funkcionalnost spornih rutera” onemogućena, kao i da su isti postupak primijenili i na oko 60 sličnih rutera u sistemu kontrole letenja.

Koliko je letova otkazano i koliko ih je kasnilo?

Prema podacima sajta “FlightAware”, koji prati avio-saobraćaj, juče je širom Sjedinjenih Američkih Država otkazano oko 2.100 letova, dok je 9.400 letova kasnilo, prenosi Rojters.

U subotu, 14. novembra, avio-kompanije su u SAD otkazale skoro 6.700 letova, a više od 9.100 je kasnilo.

Bilo je otkazano oko 28 odsto letova kompanije Džet blu i 20 odsto letova kompanije Amerikan erlajns, dok su Junajted erlajns, Sautvest i Delta prijavili otkazivanje između tri i pet odsto svojih letova.

Svijet

ETIAS MIJENJA PUTOVANJA U EU: Građani BiH moraće plaćati 20 evra za elektronsko odobrenje

ETIAS će zahtijevati elektronsko odobrenje za putovanja građana BiH u 30 evropskih zemalja. Sistem još nije aktivan, a datum početka primjene nije poznat.

Državljani BiH koji putuju u zemlje koje zahtijevaju ETIAS moraće prije puta podnijeti elektronski zahtjev i platiti naknadu od 20 evra. Sistem još nije počeo da radi, a tačan datum njegovog uvođenja nije poznat.

Putovanja građana Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju ubuduće će podrazumijevati dodatni administrativni korak. Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) zahtijevaće od državljana zemalja koje imaju bezvizni režim da prije polaska pribave elektronsko odobrenje za ulazak u 30 evropskih zemalja.

To znači da bezvizni režim neće biti ukinut, ali će putnici prije putovanja morati popuniti onlajn zahtjev, dostaviti lične podatke i podatke iz pasoša te platiti naknadu od 20 evra. Od plaćanja su izuzeti mlađi od 18 i stariji od 70 godina, kao i određene kategorije članova porodica državljana EU.

Iako se ranije govorilo da bi sistem mogao početi da se primjenjuje krajem 2026. godine, taj rok je pomjeren. Evropska unija još nije objavila zvaničan datum početka rada ETIAS-a, a Ministarstvo vanjskih poslova BiH je u oktobru saopštilo da se kao mogući period uvođenja spominje 2027. godina.

Denis Kukec, pomoćnik voditelja Službe za susjedne zemlje Uprave za granicu MUP-a Hrvatske, ocijenio je da je i ranije pominjani april naredne godine upitan zbog tehničkih problema.

“Međutim, taj travanj sljedeće godine je također vrlo, vrlo upitan iz tehničkih razloga, jer postoje određeni problemi oko naplate 20 eura od strane trećih zemalja. Tako da, nekako, realno je gledajući da bi on išao krajem sljedeće godine ili u jesen sljedeće godine”, rekao je Kukec.

Koje podatke će tražiti ETIAS?

Zahtjev će se podnositi putem zvanične internet stranice ili mobilne aplikacije, kada sistem počne da radi. Osim imena, prezimena, datuma i mjesta rođenja, adrese i podataka iz pasoša, putnici će morati navesti i podatke o obrazovanju, trenutnom zaposlenju i planiranom putovanju.

U formularu će biti pitanja i o ranijim krivičnim osudama, boravku u određenim ratnim i konfliktnim područjima, kao i eventualnim odlukama kojima je putniku naloženo da napusti teritoriju neke države.

Naknada za podnošenje zahtjeva iznosi 20 evra, a odobrenje će važiti do tri godine ili do isteka pasoša, zavisno od toga šta nastupi ranije. Većina zahtjeva trebalo bi da bude obrađena u roku od nekoliko minuta, ali u pojedinim slučajevima postupak može trajati i do 30 dana.

Ministarstvo sigurnosti BiH još čeka zvanične informacije iz Evropske unije, a poručuju da su spremni da učestvuju u informativnoj kampanji i pomognu građanima da se upoznaju sa novim pravilima.

“Mi još uvijek nismo dobili nikakve zvanične informacije od kolega iz EU i, po dobijanju zvaničnih informacija, mi ćemo uraditi svoj dio posla. Ukoliko budu od nas tražili asistenciju pri nekoj vrsti kampanje, informativne kampanje, mi ćemo im biti na usluzi kao i uvijek”, istakao je Bakir Dautbašić, generalni sekretar Ministarstva sigurnosti BiH.

Stručnjaci upozoravaju na sajber sigurnost i zaštitu podataka

Uvođenje ETIAS-a otvara i pitanje zaštite ličnih podataka, posebno u zemlji koja, prema ocjeni stručnjaka, nema jedinstven sistem sajber sigurnosti na državnom nivou.

“Ne možemo biti kredibilan partner u odnosu na EU ako nemamo strategiju sajber sigurnosti i ako nije uopšteno razvijen taj sistem sajber zaštite. Tako da u tom dijelu možemo govoriti da nemamo u potpunosti spreman sistem i način rada”, smatra Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja.

On upozorava i na moguće posljedice strožih kontrola za migracije, navodeći da bi zemlje Zapadnog Balkana mogle postati tranzitna područja za državljane država čiji vizni režimi nisu usklađeni sa pravilima EU.

“Primjera radi, naš vizni sistem nije usklađen sa viznim sistemom EU. Normalno, državljani Turske, Kine, Rusije i drugih država dođu do BiH bez viza i pokušaju ući u EU, tada postoji mogućnost da praktično u nekom smislu BiH ili države Zapadnog Balkana budu neki svojevrsni sigurnosni džepovi za takve osobe”, rekao je Mušić.

Posebnu pažnju stručnjaci skreću na podatke koje će putnici morati dostaviti i mogućnost njihove zloupotrebe.

“Da li postoji opasnost da dođe neko neovlašćen i da se naruši bezbjednost podataka? Takva opasnost, ko god da rukuje podacima, uvijek postoji. Dakle, niko nikad ne može reći da su naši podaci i ličnosti apsolutno zaštićeni”, istakao je Milan Marinković, doskorašnji povjerenik za zaštitu podataka o ličnosti Srbije.

Građani će zato morati da obrate pažnju i na lažne internet stranice koje se predstavljaju kao zvanični ETIAS portali. Evropska unija upozorava da pojedini posrednici mogu naplaćivati dodatne iznose, prikupljati lične i finansijske podatke ili dovesti putnike u zabludu da koriste zvaničnu platformu.

Zahtjev će biti moguće podnijeti direktno putem zvanične stranice EU ili aplikacije, bez obaveze angažovanja posrednika.

Važno je naglasiti i da odobren ETIAS ne garantuje automatski ulazak u EU. Konačnu odluku i dalje donosi granična policija, koja na graničnom prelazu provjerava da li putnik ispunjava sve uslove za ulazak.

Nastavi čitati

Svijet

ZARAĐUJU 4.800 EVRA, A TEŠKO ŽIVE: Kreću u borbu za veće plate

Švajcarci kreću u borbu za veće plate radnika sa stručnim obrazovanjem.

Pjer-Iv Majar (Pierre-Yves Maillard), predsjednik Švajcarskog saveza sindikata (SGB), za Blik (Blick) je najavio novu narodnu inicijativu kojom bi svako sa završenim stručnim osposobljavanjem morao da zarađuje najmanje 5.000 franaka (oko 5.350 evra) mjesečno.

“Stručno obrazovanje mora ponovo da se isplati, a plate moraju biti dovoljne za život. Ali to je sve rjeđe slučaj“, rekao je Majar, prenosi Večernji list.

Zašto Švajcarci traže veće plate?
Upozorio je da su plate radnika sa završenim stručnim osposobljavanjem zbog inflacije posljednjih godina realno pale.

“Ovo ne može da se nastavi. Sada je potrebna ofanziva plata“, poručio je.

Sindikat zato ne želi da se ograniči samo na godišnje pregovore o platama. Ako kongres SGB-a krajem sedmice da zeleno svjetlo, biće izrađen prijedlog inicijative, a prikupljanje potpisa moglo bi da počne sljedeće godine. Majar smatra da se problem predugo odlaže.

“Poslodavci promovišu stručno obrazovanje kao idealan put, ali štede na platama“, kaže on.

Sindikalna analiza pokazuje da 28 odsto radnika sa završenim stručnim osposobljavanjem zarađuje manje od 5.000 franaka (oko 5.350 evra) mjesečno, i to za puno radno vrijeme od 40 sati sedmično i uz 13 plata godišnje.

Njih 15 odsto ne dobija ni 4.500 franaka (oko 4.800 evra). Najteže je ženama, svaka treća zarađuje manje od 5.000 franaka, a gotovo svaka peta ispod 4.500.

“Takve plate nisu dovoljne za izdržavanje porodice u Švajcarskoj. Mnogi ljudi žive na ivici egzistencije“, upozorava Majar.

Koja zanimanja imaju najniže plate?
Niske plate najrasprostranjenije su u zanimanjima u kojima radi mnogo žena, poput trgovine, frizerskih salona, uslužnih djelatnosti i vrtića. Međutim, ni automehaničari ni vozači, zanimanja u kojima preovlađuju muškarci, ne prolaze mnogo bolje.

Majara posebno frustrira to što plate godinama stagniraju. Realna medijalna plata kvalifikovanih radnika danas je čak 2,1 odsto niža nego 2016. godine.

“Ne može biti ispravno da neko sa stručnim obrazovanjem iz godine u godinu gubi kupovnu moć. Moramo da zaustavimo to siromaštvo“, naglašava.

Koliko zarađuju radnici sa stručnom i fakultetskom diplomom?
Istovremeno se produbljuje jaz u odnosu na visokoobrazovane. Radnici sa stručnim obrazovanjem na početku karijere u prosjeku zarađuju 4.571 franak (oko 4.890 evra), a do kraja radnog vijeka dostignu 6.289 franaka (oko 6.730 evra). Oni sa fakultetskom diplomom počinju sa 6.189 franaka (oko 6.620 evra) i dostižu 10.438 franaka (oko 11.170 evra).

“Razlika između kvalifikovanih radnika i visokoobrazovanih i dalje raste. Iskustvo se kod stručnih radnika ne cijeni dovoljno“, kaže Majar.

Minimalna plata, dodaje, pomogla bi da se cijela ljestvica podigne i za radnike sa dugim stažom.

Uvjeren je da će prijedlog naići na podršku javnosti.

“Kriza kupovne moći se pogoršala. Kompanije ostvaruju profit, ali radnici to ne vide u svojim novčanicima. To mora da se promijeni“, poručio je.

Koliko građana podržava povećanje plata?
Reprezentativno istraživanje agencije Feldlabor, koje je naručio sindikat, ide mu u prilog. Prijedlog podržava 66 odsto ispitanika, a protiv je njih 25 odsto.

Podrška prelazi stranačke granice: za je 81 odsto ljevičarskih i zelenih birača, 71 odsto birača centra i 62 odsto birača desničarske Švajcarske narodne stranke. Čak i među liberalima više je pristalica nego protivnika, 49 prema 36 odsto.

Sindikat se bori i za mlade koji su tek na stručnom osposobljavanju. Peticiju za osam sedmica godišnjeg odmora za učenike na stručnom osposobljavanju potpisalo je 176.000 ljudi, a SGB sada razmatra da li će i taj zahtjev pretočiti u narodnu inicijativu.

“Zahtjevi prema učenicima na stručnom osposobljavanju dramatično su porasli. Potrebno im je više odmora kako bi se bolje oporavili i efikasnije pripremili za ispite“, objašnjava Majar.

Nastavi čitati

Svijet

KLIMATSKI ALARM SVE GLASNIJI: Naučnici traže način da ohlade Zemlju

Čitavu deceniju je cilj od 1,5 stepeni Celzijusa služio kao zvijezda vodilja klimatskog djelovanja, granica koje su se države obavezale da će se pridržavati kako bi izbjegle najgora razaranja planete koja se zagrijeva.

Međutim, na ovogodišnjoj globalnoj klimatskoj konferenciji, prvoj otkako su Ujedinjene nacije objavile da će prag od 1,5 stepeni Celzijusa biti premašen, čini se da države nisu sigurne kako da prihvate tu vijest.

Svijet se već zagrijao za oko 1,4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, a UN je u septembru proglasio da je prelazak granice od 1,5 stepeni Celzijusa, najambicioznijeg ciljanog praga Pariskog sporazuma, neposredan i neizbježan.

Ipak, u Turskoj, gdje su pregovori na konferenciji COP31 na polovini puta, neke države se grčevito drže tog cilja, posebno one na prvoj liniji klimatske krize.

Zašto će svijet premašiti granicu od 1,5 stepeni?
Predsjednik Palaua Surangel Vips Mlađi (Surangel Whipps Jr.), čijoj pacifičkoj ostrvskoj državi prijeti porast nivoa mora, rekao je da 1,5 stepeni Celzijusa nije “apstraktan cilj“.

“To je egzistencijalna prijetnja našoj hrani, našim ekonomijama i suverenitetu“, poručio je svjetskim liderima u Antaliji.

Neke zemlje žele da konačni dogovor na COP31 potvrdi kako 1,5 stepeni Celzijusa ostaje “ispravan cilj“, navodi se u sažetku pregovaračkih stavova koji je objavila Australija, koja predsjedava pregovorima.

Takođe se zagovara formulacija o povratku na 1,5 stepeni Celzijusa “što je prije moguće“ i o tome da se globalne temperature “još uvijek mogu“ sniziti nakon što se taj prag premaši.

Nezvanično, neki pregovarači su skeptični, ali nerado odustaju od cilja koji se smatra ključnim za podsticanje najbržeg mogućeg smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte koji zagrijevaju planetu.

Koje države žele odustati od klimatskog cilja?
Drugi, ipal vrebaju priliku da odbace cilj od 1,5 stepeni Celzijusa, reklo je za AFP nekoliko posmatrača klimatskih pregovora, koji se vode iza zatvorenih vrata.

To uključuje Arapsku grupu i Grupu istomišljenih zemalja u razvoju (LMDC), naveli su izvori iz dva pregovaračka bloka ekonomija u razvoju u kojima su i Saudijska Arabija i Indija.

Jedan visoki izaslanik zapadne zemlje upozorio je na “potencijalno nazadovanje“ u klimatskom djelovanju ako ti napori uspiju na COP31.

Jasper Inventor, šef delegacije Grinpisa (Greenpeace) u Antaliji, rekao je da se neke zemlje u razvoju plaše da bi “snažnije pozivanje“ na cilj od 1,5 stepeni moglo da znači veći pritisak na smanjenje emisija bez dodatne finansijske pomoći.

Među spiskom željenih pregovaračkih prioriteta objavljenim u četvrtak, neke države su takođe pozvale na odbacivanje “sive literature“, što je indirektna referenca koja se tumači kao mogući udarac na Program UN za životnu sredinu (UNEP).

UNEP je u septembru objavio prvu studiju te vrste o scenarijima “prekoračenja“, istražujući kako bi svijet mogao ponovo da spusti globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa do 2100. godine nakon što se taj prag probije.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Antonio Guterres), koji je svoju deceniju na funkciji proveo okupljajući države oko cilja od 1,5 stepeni, rekao je da svako prekoračenje mora biti “što manje i trajati što kraće“.

Može li se globalna temperatura ponovo sniziti?
Prema Pariskom sporazumu, gotovo 200 država pristalo je da zadrži zagrijavanje „znatno ispod“ dva stepena Celzijusa, uz istovremene napore da ga ograniče na 1,5 stepeni.

Međutim, kako su se naučni dokazi gomilali u godinama nakon sporazuma, niži prag postajao je sve hitniji.

Iznad 1,5 stepeni Celzijusa, upozoravaju naučnici, rizici globalnog zagrijevanja naglo rastu, od razornijih poplava i toplotnih talasa do nepovratnih promjena na planeti poput trajnog nestanka koralnih grebena.

Međutim, zamisao da se zagrijevanje može preokrenuti i vratiti na 1,5 stepeni Celzijusa neizvesna je, rekao je Pjer Fridlingštajn (Pierre Friedlingstein), klimatolog sa Univerziteta u Ekseteru i glavni autor referentne studije Global Carbon Budget.

Da bi se to postiglo, emisije moraju naglo da padnu, dok se ugljenik istovremeno mora uklanjati iz atmosfere prirodnim putem, poput sadnje drveća i obnove močvara, ili pomoću novih tehnologija.

“Masovno uvođenje ovih novih tehnologija“ bilo bi potrebno u ogromnim razmjerama tokom više decenija, rekao je Fridlingštajn za AFP.

“To nije nešto što bih nazvao utopijskim, ali je svakako izuzetno ambiciozno“, zaključio je, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno