Connect with us

Društvo

Kabadahijski odnos nekih poslodavaca: Minimalac i uslovi rada uticali na kvalitet usluga

U veoma poznatoj pekari kupila sam sirnicu, dvije kifle i pet mini pica, a na računu je pisalo dvije sirnice i mini pice. Odmah sam odreagovala, prodavačica mi je vratila ostatak para jer je naplatila više. Nije se izvinila, samo je ćutala.

Prodavačica u butiku jednog velikog šoping mola u Banjaluci je vidno pokazivala nezainteresovanost i mrzovolju kada je kupac ušao u radnju na samom početku radnog vremena, u devet ujutru.

Na kasi jednog tržnog centra u Banjaluci, koji je i regionalni brend, stvorio se veliki red jer je trgovkinja čekala da joj koleginica rasitni novac. Čekanje se razvuklo, a kasirka nije osjećala potrebu da se izvini.

Daj šta daš

Ovo su sami neki od primjera koji oslikavaju trenutni kvalitet radne snage u uslužnim djelatnostima. Zajedničko za sve navedene primjere je da su sve tri trgovkinje mlade i vjerovatno početnice, „bačene u vatru“. Jednostavno, posljedice višegodišnjeg, pa i višedecenijskog odnosa poslodavaca prema zaposlenima su sada vidljive golim okom svim potrošačima. To se najbolje primjećuje u uslužnim djelatnostima, gdje potrošač ima direktan dodir sa pružaocima usluga. Slično je i u ugostiteljstvu.

Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja potrošača „Don“, za Srpskainfo ocjenjuje da su potrošači već duže vrijeme svjedoci kraha kvaliteta usluga.

“Prije nismo mogli svi da radimo u trgovini i u ugostiteljstvu. Za kuvara se trebalo školovati, nije bilo dovoljno samo to što neko kuva kod kuće”, ilustruje Marićeva.

Danas je situacija takva da poslodavci „uzimaju“ ono što tržište rada ponudi, bez obzira na kvalifikacije.

“Dakle, s jedne strane imamo manjak radne strane, a s druge strane rad na crno i minimalac uzimaju svoj danak. Zato je danas usluga takva kakva jeste, a u uslužnim djelatnostima rade i penzioneri, koji su odavno u penziji. Uglavnom, više nigdje se ne može naći visok nivo usluge kao prije. Često nailazimo na to da nema ni “dobar dan”, ni “doviđenja”, ali zato potrošači nailaze na drskost, odnosno neprofesionalnost. A mislim da će biti samo gore”, smatra Marićeva.

Kabadahije

Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i turizma Republike Srpske, za Srpskainfo naglašava da je trenutni kvalitet usluga direktna posljedica prethodnog lošeg odnosa poslodavaca prema radnicima.

“Nisu znali da cijene svoje radnike, nisu znali da ih nagrade i da imaju normalan odnos prema njima. Nije to bio robovlasnički već jedan kabadahijski odnos prema radnicima, pa je logično da su ljudi odlazili da sebi traže bolje ili u drugim branšama ili u inostranstvu”, ističe Savanović.

Nekada se, kako podsjeća, na oglase za posao u butiku u nekom tržnom centru prijavljivalo i po 1.000 kandidata, a sada vlasnici mole i vuku rukom bilo koga, pa se za trgovca i konobara i u ostalim uslužnim djelatnostima zapošljavaju prvi na koje naiđu.

“Onda se tu javlja problem što nema ni starijih, iskusnijih radnika da obuče nove, koji ionako nisu kvalifikovani za taj posao”, objašnjava Savanović.

Kolač dijeliti na više dijelova

Po njegovom mišljenju, kvalitet usluga u Srpskoj biće još gori i lošiji. Dolazi i do, kako kaže, zatvaranja trgovačkih i ugostiteljskih objekata, jer nema radne snage.

Rješenje je u promjeni odnosa poslodavaca prema zaposlenima i u odnosu prema ukupnom biznisu kojim se bave. Moraju da shvate da više nema astronomskih zarada, da dio slatkog kolača moraju da dijele s radnicima. Neće moći da dižu cijene u nebesa jer neće imati ko da im kupi – smatra Savanović koji očekuje i reakciju države.

I u Privrednoj komori RS su svjesni ovih problema. Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, ocjenjuje da privrednici sve češće upošljavaju radnike koji ne ispunjavaju uslove za traženi posao.

“Problem je nedostatak adekvatne radne snage. Jednostavno, nemoguće je naći toliko kadrova za potreban broj radnih mjesta pa su privrednici primorani da prime i one koje ne ispunjavaju sve uslove”, smatra Blagojević.

KONOBARI U BANJALUCI

U najvećem gradu u Srpskoj, u Banjaluci, čak tri prethodne godine zaredom nije upisan nijedan učenik u odjeljenje ugostitelja. Tek ove godine su, kako i samo kaži u školi, nekim čudom u Ugostiteljsko-trgovinsko-turističkoj školi upisali odjeljenje sa 24 đaka. Čudo se nije dogodilo u Poljoprivrednoj školi gdje su, zbog veoma malog interesovanja, upisali tek osam pekara i sedam mesara.

“Grana ugostiteljstva i trgovine je vrlo loše tretirana i slabo plaćena u zemljama okruženja, pa i u Republici Srpskoj. Radnici te struke imali su uglavnom minimalne plate i to je otjeralo ljude od zanimanja. U nedostatku radne snage, prouzrokovane odlaskom naših ljudi u inostranstvo i na Jadransko primorje, poslodavci su shvatili da treba da se povećaju plate. Ljudi su radili za minimalne uslove, a to se sad okrenulo i poslodavci nude pristojne plate”, ocijenio je Boris Spasojević, direktor Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke škole u Banjaluci.

 

   
Related Topics:

Društvo

ČUDO OD DJETETA! Luka Mijatović ostavio Amere bez teksta

Luka Mijatović će postati najmlađi američki plivač koji se takmičio na Svjetskom prvenstvu od Majkla Felpsa 2001. godine.

Supertalentovani plivač sa srpskim korjenima je nastavio da impresionira plivačku javnost.

Sa samo svega 16 godina predstavljaće SAD na Svjetskom prvenstvu. Ušao je u tim nakon što je osvojio drugo mjesto u disciplini 400 metara slobodno na „Toyota U.S. Championshipsu“ u petak navečer. Imao je vrijeme 3:45,71, što mu je automatski donijelo prolaz na planetarni šampionat, jer u Americi dvoje najboljih sa državnog prvenstva u svim disciplinama idu na smotru najboljih plivača.

Mijatović je oborio nacionalne rekorde u starosnim grupama za 15-godišnjake i 16-godišnjake u disciplinama 200 metara i 400 metara slobodno na državnim prvenstvima. U obje discipline plivao je brže od nacionalnih rekorda u starosnim grupama za 17-godišnjake i 18-godišnjake, uključujući vrijeme Makla Felpsa u disciplini 200 metara slobodno iz 2003. godine.

Mijatović, srednjoškolac u usponu iz Plesantona u Kaliforniji, bio je drugi najmlađi američki plivač na Olimpijskim kvalifikacijama 2024. godine. Njegov najbolji plasman na kvalifikacijama bio je 12. mjesto na 400 metara slobodno.

Trenutno drži 14 pojedinačnih nacionalnih rekorda u starosnim grupama, kombinirajući bazene od 25 m i 50 m, te divizije 13-14 i 15-16 godina. Globalno, Mijatović drži najbrže vrijeme na 200 metara slobodno ikada za nekoga mladog poput njega, prema bazi podataka “World Aquatics“. U disciplini 400 metara slobodno, samo je australijska legenda Jan Torp bio brži u Mijatovićevim godinama, prema podacima “World Aquatics“.

Zanimljivo je da je Luka poput Milorada Čavića, najboljeg srpskog plivača u istoriji, rođen u Kaliforniji.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

U JEKU KAMPANJE “0 % MARŽE” I “DRUŠTVENO ODGOVORNI” – hrana u Srpskoj SKUPLJA 6,4 ODSTO!

Kampanja “0 % marže” Ministarstva trgovine i turizma u Republici Srpskoj traje do kraja juna, ali njeni efekti, po ocjeni potrošača, nisu dali najavljene rezultate.

Osim toga, po zvaničnoj statistici, hrana je u aprilu u prosjeku skuplja za 6,4 odsto nego u četvrtom mjesecu prošle godine.

Izvršni direktor Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže za Fenu da nijedno udruženje u RS nije imalo obavezu da prati efekte, niti je u to praksi moguće ispratiti na vjerodostajan način.

“Međutim, činjenica je da su na spisku proizvoda sa nula odsto maržom uglavnom oni koji se ne nalaze u svakodnevnoj potrošačkoj upotrebi domaćinstava. Podsjećam da su na tom spisku kečap, sok od paradajza, marmelada i slično. Doduše, ima mlijeko sa 1,5 odsto masnoće”, dodaje Marić.

Po njenim riječima, na kraju se sve svede na reklamu trgovačkih lanaca u kojoj svi učestvujemo.

“Potrošač uđe u tu trgovinu, u očekivanju da će zaista naći nešto jefitinije što mu treba. Međutim, podaci statistički koji mjere indeks potrošačkih cijena, po evropskim standardima, pokazuju da mi i dalje imamo veliku inflaciju i da je hrana sve skuplja”, ističe Marić.

Sve u svemu, kako kaže, potrošači su zbunjeni i obmanuti i plaćaju hranu i usluge po visokim cijenama.

Kampanju “0 % marže” predstavio je ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić početkom marta ove godine.

“Proizvođači, distributeri i trgovci odrekli su se marže na 30 proizvoda, uglavnom prehrambenih koji su u prosjeku jeftiniji oko 20-30 odsto”, rekao je Šulić.

U Republici Srpskoj u toku je i kampanja “Društveno odgovorni” u kojoj je sniženo oko 500 artikala različitih roba koji su dio kampanje. Međutim, potrošači često svjedoče istim cijenama proizvoda koji su u ovoj kampanji i koji nisu. Tako kilogram šećera od dva proizvođača u jednoj trgovini košta identično, iako je jedna vrsta šećera u kampanji “Društveno odgovorni”.

Nastavi čitati

Društvo

KOLIKO KOD VAS KOŠTAJU? Ulaznice za trebinjske bazene najjeftinije u regionu

Trebinje će i u ovoj turističkoj sezoni imati najjeftinije ulaznice na svojim kupalištima, odnosno ulaznice na Olimpijski bazen će biti tri marke, dok je ulaz na Rekreacionu zonu Bregovi i ove godine besplatan.

Na kupalištu Bregovi je sezona kupanja već počela odmah nakon što su završeni radovi čišćenja dna tamošnjeg bazena, dok se Olimpijski bazen “Banje” otvara sa zvaničnim početkom ljeta, u petak, 20. juna, od kada će na ovim objektima raditi i spasilačka služba.

Direktor Javne ustanove “Bazeni” Bojan Okuka kaže da su cijene ulaznica od tri marke samo za odrasle, dok će djeca plaćati dvije marke.

“Od ove godine prvi put uvodimo sezonske karte, koje koštaju 170 KM za odrasle, za 70 ulazaka u toku sezone, i 120 KM za djecu”, kaže Okuka, napominjući da su, nakon višegodišnjih niskih cijena, ove godine ulaznice malo i poskupjele, ali su kao takve još među najjeftinijim u regionu.

Dodaje da su intenzivirani radovi na Olimpijskom bazenu “Banje”, koji zbog starosti objekta i skoro tri decenije od posljednje rekonstrukcije zahtijeva ponovnu obnovu, a zasad se postavljaju nove ležaljke i radi na uređenju ljetnog bara.

Okuka kaže da su ove godine ranije krenuli sa čišćenjem bazena na rekreacionoj zoni Bregovi, te da su poslovi bili zahtjevni pa su, pored radnika “Bazena”, učestvovali i zaposleni u “Hidroelektranama na Trebišnjici” i njihova mehanizacija, radnici “Ekologije i bezbjednosti” i vatrogasci iz Lastve i Trebinja.

On napominje da je još u toku uređenje zelenila, farbanje i zamjena oštećenih dijelova mobilijara na kupalištu, te da građani koji se ovih dana kupaju na Bregovačkom bazenu sve rade na sopstvenu odgovornost – do zvaničnog početka sezone kupanja.

Zajedno sa zvaničnim početkom rada bazena počinje i rad spasilačkih službi, a ove će godine na kupalištu Bregovi biti jedan više licencirani spasilac u odnosu na prethodne ljetne sezone.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno