Connect with us

Društvo

Kada može biti oduzeto BH. DRŽAVLJANSTVO?

Vjerovatno ste već čuli ili pročitali da se građani iz nekog razloga odriču državljanstva, ali da li ste znali da se u nekim slučajevima može oduzeti bh. državljanstvo?

Više o tome kad i u kojim situacijama građani mogu ostati bez njega čitajte u nastavku teksta.

Kada prestaje bh. državljanstvo?
Postoji nekoliko situacija u kojima državljanstvo BiH prestaje, i to:

– odricanjem,

– otpustom,

– oduzimanjem,

– međunarodnim sporazumom.

Naime, građanin koji je napunio 18 godina, a koji živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države, ili mu je zagarantovano sticanje državljanstva druge države, ima pravo da se odrekne državljanstva BiH.

Osim toga, i djetetu koje živi u inostranstvu i ima državljanstvo druge države ili mu je ono zagarantovano, takođe prestaje državljanstvo BiH odricanjem na zahtjev oba roditelja kojima je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je bh. državljanstvo prestalo odricanjem, uz saglasnost drugog roditelja koji je državljanin ove zemlje, ili na zahtjev jednog roditelja kojem je državljanstvo BiH prestalo odricanjem. Takođe, ako je drugi roditelj mrtav ili je izgubio roditeljsko pravo, ili je stranac ili osoba bez državljanstva, ili na zahtjev usvojioca, ako mu je prestalo državljanstvo BiH odricanjem i odnos između usvojioca i usvojenog djeteta je odnos potpunog usvojenja.

Otpust iz državljanstva BiH može biti odobren na osnovu zahtjeva osobe koja živi na teritoriji ove države, koja ispunjava sljedeće uslove:

– da ima 18 godina,

– da se protiv njega ne vodi krivični postupak zbog učinjenog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, ili ako je osuđen na kaznu zatvora u BiH, da tu kaznu izdržava,

– da je izmirio sve nužne doprinose, poreze ili druge zakonske obaveze plaćanja utvrđene pravosnažnim odlukama nadležnih organa,

– da je stekao ili mu je garantovano državljanstvo druge države,

– da je ispunio svoje vojne obaveze.

Kada se oduzima državljanstvo?
Prema Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine, državljanstvo može biti oduzeto u sljedećim slučajevima:

– ako je državljanstvo BiH stečeno pomoću prevare, lažnih informacija ili skrivanjem bilo koje relevantne činjenice koja se može odnositi na podnosioca zahtjeva,

– kada državljanin BiH vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama uprkos pravnoj zabrani takve službe,

– kada je državljanstvo BiH stečeno nakon stupanja na snagu ovog zakona, bez ispunjenja uslova iz čl. 9. i 10 (OVDJE pročitajte šta je propisano ovim članovima),

– kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom, zbog preduzimanja radnji kojima se narušavaju ustavni poredak i bezbjednost BiH, ili kada je osuđen radi članstva u organizaciji koja preduzima takve radnje, pod uslovom da takve radnje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH,

– kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom za krivično djelo koje uključuje krijumčarenje vatrenog oružja, eksploziva, radioaktivnog materijala ili narkotičkih sredstava i psihogenih supstanci; ili ilegalni prevoz i trgovinu materijalima i opremom za proizvodnju oružja ili drugih sredstava masovnog uništenja; ili ilegalni ulazak u BiH, ostanak ili izlazak iz BiH pojedinaca ili grupa; ili organizuje ili učestvuje u trgovini ljudima i krijumčarenju ljudima, pod uslovom da takve radnje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH,

– kada je državljanin osuđen u ili van područja Bosne i Hercegovine pravosnažnom presudom za krivično djelo koje proizlazi iz aktivnosti koje se razlikuju od onih iz tač. d) i e) ovog člana, a koje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH.

Inače, osoba koje izgubi državljanstvo jednog entiteta, a ne stekne državljanstvo drugog entiteta, gubi državljanstvo BiH, a s tim u vezi, i osoba koja izgubi državljanstvo BiH istovremeno gubi i državljanstvo entiteta.

Related Topics:

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Društvo

DAN D ZA PRELAZ GRADIŠKA: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sastaće se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušao riješiti problem otvaranja graničnog prelaza Gradiška.

Podsjećanja radi, nakon nekoliko godina radova, odgađanja radova i problema na hrvatskoj strani u vezi s finansiranjem, sve je konačno završeno i najviši predstavnici EU, Hrvatske i BiH trebalo je da narednog četvrtka svečano otvore brzu cestu kod Gradiške i oba prelaza i na hrvatskoj i na bh. strani.

Međutim, tipično za BiH, u zadnjem trenutku je sve dovedeno u pitanje jer UO UIO nije uspio donijeti formalnu odluku kojom bi se rasporedili radnici Uprave na novom prelazu. U međuvremenu su, kako saznajemo, radili telefoni i održavale se užurbane konsultacije, s ciljem da se u ponedjeljak konačno riješi taj problem i izbjegne još jedna međunarodna sramota BiH.

Kako saznajemo, sjednica je zakazana za ponedjeljak u 15 časova, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se odnosi na uklanjanje prepreka za otvaranje prelaza. Kako saznajemo, kao kompromis moglo bi se predložiti da se sva ostala pitanja zbog kojih je blokirano donošenje ove odluke rasprave na prvoj narednoj redovnoj sjednici.

Kako je “Nezavisnim” u četvrtak potvrdio Zijad Krnjić, član UO UIO koji je glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, što je potrebno da bi radnici mogli da počnu da rade na bh. prelazu kod Gradiške na novom auto-putu Banjaluka – Gradiška, on želi da se ovo pitanje raspravi na sjednici na kojoj bi članovi bili prisutni fizički, a ne da se sve usvaja na telefonskoj sjednici.

“Radi se o izmjeni Pravilnika, a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova, kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz Republike Srpske, nije krio ljutnju činjenicom da je otvaranje ovog prelaza blokirano.

“Izgrađen je apsolutno novi granični prelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka. Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može”, naveo je Amidžić za RTRS. Istakao je da nema logičnog objašnjenja zašto član iz FBiH to blokira, te je naglasio da će štetu trpjeti ne samo Srbi, već sve domaće stanovništvo i stranci.

Naglasio je da je član iz FBiH imenovan od strane Vlade FBiH da izražava stavove Vlade FBiH.

“Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prelaz ne otvara”, izjavio je Amidžić.

U međuvremenu, saznajemo da se UIO priprema za otvaranje prelaza i da ga njihove službe osposobljavaju da bude otvoren na vrijeme. Kako nam je rečeno, s obzirom na to da su objekti izgrađeni prije više godina, angažovane su ekipe za čišćenje i uređenje prostora, kako bi u njemu ljudi mogli normalno raditi.

“Mi se pripremamo kao da će biti otvaranje kako je planirano”, rekao nam je sagovornik. Prema stavu Uprave, nemoguće je na to mjesto poslati radnike ako se Pravilnik ne izmijeni.

Brza cesta kod Gradiške, koju je izgradilo preduzeće “Integral inženjering”, a investirale “Hrvatske ceste”, jedan je od najvažnijih objekata za cijeli sjeverni i centralni dio BiH, jer će brže ka Zagrebu i Beogradu putovati ne samo ljudi iz Krajine, već i iz centralne Bosne, ali i iz južnih dijelova Srpske.

Dio donacija za projekat je obezbijedila i Evropska komisija, koja je takođe zainteresovana da se ova saobraćajnica pusti u saobraćaj i na taj način demonstrira jačanje veza između EU i BiH.

Nastavi čitati

Društvo

POVRAT PDV-a NA PRVU NEKRETNINU KASNI VEĆ ŠEST MJESECI: Građani čekaju, a odgovorni bez sankcija

UO UIO BiH probio rok za podzakonske akte, konsultacije završene, ali odluke još nema

Članovi Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ni nakon pola godine nisu usvojili propise neophodne za povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, iako je zakonski rok istekao još početkom juna.

Za razliku od građana koji zbog kašnjenja od samo jednog dana plaćaju penale i zatezne kamate, članovi Upravnog odbora koji kasne sa donošenjem akata – ne snose nikakve posljedice.

Zakon o povratu PDV-a na prvu nekretninu stupio je na snagu 12. aprila, čime je počeo teći rok od 60 dana za donošenje podzakonskih akata. Međutim, ni osam mjeseci kasnije nema jasnih informacija kada će UO UIO BiH završiti posao za koji su plaćeni.

Predsjedavajući UO UIO BiH Srđan Amidžić priznao je još u julu da je rok probijen, navodeći da žele pojednostaviti proceduru i svesti broj potrebnih dokumenata na sedam. Najavio je i sjednicu krajem jula, ali do nje nije došlo.

Umjesto toga, tek 5. septembra razmatran je Nacrt pravilnika o dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koji se odnosi na prvu nekretninu, te je dokument upućen u javne konsultacije. Tokom konsultacija stiglo je čak 140 prijedloga i primjedaba, ali sjednica na kojoj bi pravilnik bio usvojen još nije održana.

Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača Kakanj, kaže da građani nemaju nikakvu mogućnost da ubrzaju proces.

– Ovo je ogromna neodgovornost prema građanima. Šta potrošač tu može? Ništa. Vlast je u njihovim rukama, a u njihovim rukama je i bič. Nemamo se kome žaliti. Ovo postoji samo u BiH – kaže Kulovićeva za Nezavisne novine.

Dodaje da građani svakodnevno zovu i pitaju kada počinje povrat PDV-a.

– Oni samo prebacuju odgovornost jedni na druge. Hoće li država platiti kakvu kaznu? Neće! A građani bi platili i prekršaj i kamate. Čim pravna lica zakasne jedan dan s PDV-om, odmah stiže prekršajni nalog – navodi ona.

Dok institucije odugovlače, građani koji su kupili prvu nekretninu i dalje čekaju da ostvare pravo koje im je zakon već garantovao.

Nastavi čitati

Aktuelno