Politika
KAKAV RASPLET OČEKUJE BIH: EU traži da institucije dokažu da mogu da funkcionišu
Pristup EU prema BiH promijenio dolaskom nove Evropske komisije te neće biti, kao ranije, više inicijativa za evropski put BiH iz Brisela, izjava Luiđija Soreke, ambasadora i specijalnog predstavnika EU u BiH, u intervjuu za naš list pokazala je i zvanično da će takav evropski pristup postati nova praksa, na koju domaći političari, ali i javnost, treba da se naviknu.
To ne znači da se EU više neće aktivno baviti BiH, jer to ne može prestati čak i da želi, jer bi time ugrozila svoj novi imidž spoljnopolitičkog faktora u svijetu koji nova komisija pokuša da izgradi, kako bi uticali na ponašanje Vladimira Putina, predsjednika Rusije, i drugih međunarodnih faktora koji utiču na Evropu. Ali EU je u fazi preispitivanja, a jedno od pitanja koje zemlje članice, pogotovo one koje su iz novca svojih poreskih građana finansirale brojne reforme u BiH proteklih deset do 15 godina, žele da dobiju odgovor jeste da li su institucije BiH sposobne ili nisu da se same brinu za očuvanje vlastitog ustavno-pravnog poretka. Soreka je indirektno u našem listu ukazao na neodrživost situacije da OHR i dalje ima ulogu instrumenta koji rješava probleme, čime se pokazuje da EU želi da vidi mogu li bh. institucije da funkcionišu same ili ne mogu. EU je odranije pokazivala rezervisanost prema intervencijama OHR-a, a odlaskom administracije Džoa Bajdena, bivšeg američkog predsjednika, OHR je izgubio važnog saveznika kojeg Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlja koja ga i dalje zdušno podržava, sama ne može zamijeniti.
Kako nam je rekla osoba sa saznanjima o američkoj spoljnoj politici, činjenica da će, kako on tvrdi, Tramp za novog ambasadora u BiH narednih mjeseci imenovati karijernog diplomatu, a ne osobu blisku srpskom, hrvatskom ili bošnjačkom lobiju, ne znači da će Stejt department imati potpuno odriješene ruke da djeluje u BiH. Kako on tvrdi, Tramp sigurno neće podržati bilo šta u BiH što bi odvuklo pažnju s tema kojima on želi da se bavi, te da su ljudi u Vašingtonu koji se bave BiH oprezni da ne doprinesu eskalaciji krize u koju bi se onda Trampovi ljudi mogli uključiti na svoj način.
Naredni kritični korak, kako nam je reklo nekoliko evropskih sagovornika, biće potvrđivanje mandata EUFOR-a u novembru. Jedan od sagovornika tvrdi da su mekane izjave o ulozi EUFOR-a od strane evropskih zvaničnika proteklih sedmica pokušaj da se ne isprovocira Rusija da uloži veto u novembru, što bi značilo kraj evropske vojne misije. Iako teoretski NATO ima mogućnost da zamijeni EUFOR, jer misija očuvanja mira u BiH po Dejtonu pripada toj organizaciji, naš američki sagovornik sa zebnjom gleda na mogućnost kako bi na jače vojno angažovanje NATO-a gledao predsjednik Amerike, ne zato što bi njegovi ljudi stali na bilo čiju stranu, nego zato što Bijela kuća principijelno ne želi američko angažovanje u Evropi u bilo kojoj formi.
Gotovo svi evropski sagovornici, čak i iz zemlje koja je prijateljski naklonjena prema Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, uvjereni su da ne može biti zvaničnih kontakta s njim dok se ne uklone potezi koje neki od njih opisuju kao ustavnu krizu i dok se ne riješi sudski proces, ali da su otvoreni za saradnju s SNSD-om, te izjavu Soreke da EU nema preferenciju ko bi trebalo da čini buduću koaliciju na nivou BiH, treba uzeti kao tačnu, uz ovaj dodatak u vezi sa Dodikom.
Zanimljivo je da u EU raste frustracija Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ BiH, barem prema onome što smo mogli čuti od naših sagovornika, kojeg sve više njih vidi kao smetnju evropskim interesima na zapadnom Balkanu. Po svemu sudeći, Čović će pokušati isprovocirati ili “trojku” iz RS ili “trojku” iz FBiH da pokrenu korake koji bi mu mogli služiti kao opravdanje pred Briselom, ali i Hrvatskom, zašto je nova koalicija nemoguća.
S obzirom na to da se izbori 2026. sve više približavaju, nakon ljeta ionako više niko neće željeti da uđe u koaliciju koja će imati premalo vremena da bilo šta riješi, a u izbornu kampanju moraće unijeti sve ono loše. Jedino što bi tu matematiku moglo promijeniti jeste jači angažman EU i UK, što se, barem kako sada stvari stoje, ne može potpuno isključiti.
Politika
LUKSUZ NA TOČKOVIMA: Ni Tramp se ne bi postidio voznog parka Vlade Republike Srpske (VIDEO)
Vlada Republike Srpske danas je održala sjednicu na Palama, gdje su udareni temelji Republike Srpske.
Da bi pokazali svoju transparetnost Vlada je tu sjednicu prenosila uživo na JS Republike Srpske.
Međutim, ono što je zapalo u oko našem snimatelju a i brojnim Paljanima to su luksuzni automobili kojima su se dovezli ministri Vlade Republike Srpske…
Vozni park je takav da vi im pozacidjela i najmoćnija zemlja na svijetu, Amerika.
Uostalom pogledajte sami kako izgleda vozni park Vlade Republike Srpske:
BN
Politika
ĆORSOKAK U PIK-u: Nema saglasnosti o novom visokom predstavniku
Države članice Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK) nisu uspjele doći do konsenzusa na dvodnevnoj sjednici održanoj u Sarajevu, pa će imenovanje novog visokog predstavnika čekati do kraja juna.
Nakon diskusije koja je počela jutros, države članice Upravnog odbora PIK-a nisu uspjele da se dogovore, nakon što su se profilisala dva kandidata, potvrđeno je za Kliks.
Na kraju je izbor pao na italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija i francuskog diplomatu Renea Trokaza. Landija je predložila Italija uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, dok je Trokaza predložila Francuska, uz podršku Njemačke i Velike Britanije.
Višesatni pregovori, ali i razgovori prije samog zasjedanja, nisu rezultirali dogovorom, pa će do postizanja konsenzusa ostati Kristijan Šmit, iako je ostavku podnio prije nekoliko sedmica.
Činjenica je da su se formirala dva bloka koja se nisu uspjeli usaglasiti o jednom imenu.
Države članice PIK-a su tokom dvodnevnog zasjedanja raspravljale o brojnim temama, uključujući digitalizaciju, ekonomsku situaciju u BiH te predstojeće opšte izbore.
Društvo
MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?
Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.
IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.
Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.
Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.
Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.
Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.
Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.
Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.
Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.
Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.
capital.ba
-
Politika2 dana agoĆURLA I VLADO ĐAJIĆ PRIJAVLJENI ZBOG LAŽNOG PREDSTAVLJANJA I PRIJETNJI: Kabinet predsjednika NSRS Nenada Stevandića o incidentu u Omarskoj
-
Politika3 dana agoCIK UZBUNIO JAVNOST: Stotine spornih potpisa završavaju kod tužilaca
-
Region2 dana agoNOVA PRAVILA NA GRANICI: Od 1. juna ovo ne smijete unositi u Hrvatsku!
-
Svijet2 dana agoNOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a
-
Društvo2 dana agoHITNO UPOZORENJE PIO FONDA: Penzioneri na meti prevaranata, ne nasjedajte na pozive
-
Banjaluka2 dana agoPARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke
-
Društvo2 dana agoKO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum
-
Politika2 dana agoJEDNO PRIČAJU, DRUGO RADE: SNSD povećava budžet za državne institucije koje navodno hoće da ukinu?!
