Connect with us

Svijet

KAKO IZGLEDA EVROPSKI PARLAMENT: Manje žena, najmlađa poslanica ima samo 23, najstariji poslanik 76 godina

Evropski parlament konstituisan je sredinom ove sedmice, a po prvi put se u ovoj instituciji smanjio udio žena, dok je prosječna starost poslanika blago povećana.

Za predsjednika Evropskog parlamenta izabrana je ponovo Roberta Mecola.

Podaci EUMatriksa, vodeće platforme za društveno-politička istraživanja, pokazuju da će žene činiti 38,75 odsto poslanika u Evropskom parlamentu.

“To je, zapravo, prvi put otkako su održani izbori za Evropski parlament 1979. godine, da je udio žena smanjen u odnosu na prethodni mandat”, rekao je za Euronews Doru Frantesku, osnivač i izvršni direktor platforme za društveno-politička istraživanja.

On je dodao i da to nije veliki pad, da iznosi jedan odsto, ali da je to prvi put da nije došlo do uzlaznog trenda ka paritetu.

Samo će grupa Zeleni/EFA imati paritet, sa 50,9 odsto članica Evropskog parlamenta u svojim redovima. Ljevica i centristički “Obnovimo Evropu” su sljedeći sa oko 45 odsto, dok će “nešto više od petine (21,7 odsto) poslanika iz tvrdo desničarske grupe evropskih konzervativaca i reformista (ECR) biti žene – najniži broj od svih grupa”.

Manji udio žena, rekao je Frantesku, može se objasniti izbornim rezultatima, zbog kojih su Zeleni/EFA, “Obnovimo Evropu” i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) izgubili mjesta. Samo grupa Ljevica povećala je broj poslanika na lijevom krilu.

U međuvremenu, Evropska narodna partija desnog centra (EPP) i ECR dobili su mjesta kao i evroskeptične snage krajnje desnice koje sada čine dvije grupe: Patriote za Evropu i Evropu suverenih nacija.

“Tradicionalno je veća zastupljenost žena u grupama centra i ljevice. Dakle, to je uglavnom sociološki fenomen, nema nikakve veze sa mogućnošću učešća žena u politici”, rekao je Frantesku.

Netradicionalne stranke privlače mlađe poslanike
Prosječna starost se veoma malo povećala sa 49,5 godina na 50 godina, otkrio je EUMatriks, sa oko petinom poslanika ispod 40 godina, a još jednom petinom starijim od 60 godina.

Najmlađa članica Evropskog parlamenta je 23-godišnja austrijska klimatska aktivistkinja Lena Šiling, a najstarija 76-godišnja Leoluka Orlando, bivši gradonačelnik Palerma, oboje iz grupe Zeleni/EFA.

“Mlađi ljudi imaju tendenciju da se opredijele za novije stvorene stranke, kao što su Zeleni (41,5 odsto) i neke od novih ljevičarskih partija. Tradicionalnije stranke imaju nešto veći prosjek godina”, rekao je Frantesku.

EPP ima najmanji udio poslanika mlađih od 40 godina (11,17 odsto), dok novoformirana krajnje desničarska Evropa suverenih nacija i Zeleni/EFA imaju najveći, sa 32,14 odsto odnosno 41,51 odsto.

“Generalno, mladi ljudi koji žele da se uključe u politiku moraju da nađu najbrži put do vrha. A najbrži put nije kroz tradicionalne partije, jer još uvijek ima mnogo važnih ličnosti koje igraju vodeću ulogu”, rekao je Frantesku i dodao:

“Zbog toga vidimo proliferaciju novih partija širom kontinenta, uključujući i radikalnu desnicu, jer mladi ljudi žele da se uključe. Oni shvataju da je sada lakše stvarati nove političke pokrete i to je dobro za demokratiju. S druge strane, to je negativnije u pogledu stabilnosti i predvidljivosti političkog spektra, o tome se dosta raspravlja, ali rekao bih da je, generalno, politički život sve dinamičniji”.

Većina poslanika iz nevladinih partija
Još jedna zanimljiva statistika iz novog parlamenta je da skoro dvije trećine (61,5 odsto) poslanika dolazi iz nevladinih partija. To bi moglo da utiče na međuinstitucionalne odnose, rekao je Frantesku, jer kako je dodao, “ovi poslanici nemaju interes da podržavaju ono što njihova vlada brani na nivou Evropskog savjeta”.

“Zbog toga se često suprotstavljaju Savjetu i Komisiji, posebno zato što nisu njihove stranke birale komesare. U slučaju Evropske komisije, oni su više zainteresovani za kritiku”, dodao je on.

Dvije zemlje članice koje su najviše pogođene su Francuska i Njemačka, koje se vide kao pokretači bloka.

“Osamdeset pet odsto francuskih poslanika u Evropskom parlamentu ne pripada stranci aktuelne vlade u Parizu, predsjednika Emanuela Makrona. To znači da će većina evroposlanika kritikovati sve što Makron radi u Evropskom savetu”, rekao je Frantesku.

“U Nemačkoj su stranke na vlasti takođe prošle loše, pošto većina poslanika dolazi iz CDU (desni centar) i Alternative za Nemačku (krajnja desnica). Samo u nekoliko zemalja, poput Italije, Poljske i Grčke, su vladine stranke uspele da pobede na evropskim izborima”, dodao je.

Na kraju, više od polovine poslanika u Evropskom parlamentu su novopridošli i trebalo bi da prođe oko šest mjeseci da se upoznaju sa načinom rada Evropskog parlamenta, ocijenio je Frantesku.

Oni koji se vraćaju i nisu tu prvi put, stoga bi trebalo da imaju prednost jer “znaju kako da postanu uticajniji i mogu lakše da postanu izvjestioci i predsjednici odbora”.

Svijet

DRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!

 Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.

Situacija je u jednom trenutku toliko eskalirala da je nakon slijetanja u Grčku na avion pozvana policija.

Nevrijeme promijenilo plan leta

Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.

Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.

Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun.

Pobuna putnika ispred kokpita

Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo.

“To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna”, ispričao je jedan od putnika za britanske medije.

Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota.

“On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac”, vikali su nezadovoljni putnici.

Policija intervenisala u Solunu

Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion.

“Nema šanse da nas možete zadržati ovdje”, poručivali su.

Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.

Pijani putnik i nestašica hrane

Problemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio “potpuno pijan”, ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.

Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište.

“Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno”, ispričao je jedan od putnika.

Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.

Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali.

“Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže”, rekao je jedan od putnika.

Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.

Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja

Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu.

“Pozdrav, Albanijo”, rekao je pilot nakon slijetanja.

Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.

Nastavi čitati

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Aktuelno