Vlast u Republici Srpskoj nastavlja da troši desetine miliona maraka na kupovinu objekata, pa je sada na redu kupovina poslovnih prostora u Doboju i Tesliću za 6 odnosno 10 miliona maraka. U opoziciji upozoravaju da se na ovaj način nastavlja rasipanje desetina miliona maraka javnog novca, bez jasnog obrazloženja za šta nam trebaju ti objekti i da li su veoma visoke cijene zaista opravdane.

Nakon kupovine kockarnice u Brčkom za čak 36 miliona maraka, Vlada Republike Srpske nastavlja da javnim novcem kupuje objekte. Tako je nedavno donesena odluka da se kupi poslovni prostor u Doboju vrijedan 6 miliona maraka.

Prostor će navodno koristiti Ministarstvo poljoprivrede i Vode Srpske.

Marinko Božović iz SDS-a pita: da li postoji ikakav dokaz da nam ovaj preskupi prostor zaista i treba?

“Da li je to uopšte potrebno? Ukoliko jeste, da li je neko napravio studiju da li se više isplati graditi objekat ili kupiti izgrađen? Da li je taj objekat napravljen za neke druge potrebe uopšte funkcionalan za ove namjere? Imamo poznate kupce i poznate prodavce i poznate naduvane razlike u cijeni i praktično imamo sve poznato samo nemamo sudskih epiloga”, kaže Božović.

Tokom avgusta ove godine je donesena odluka da se kupuje objekat i u Tesliću, za koji je vlast spremna da plati 10 miliona maraka, takođe za potrebe javnih institucija, potvrdio je premijer Savo Minić.

“Vlada je u potrazi u Tesliću za zgradom policijske stanice, Poreske uprave, CIPS-om, svim javnim ustanovama koje su tamo razasute. Ja sam razgovarao sa gradonačelnikom Milanom Miličevićem i on mi je rekao da je to dobra ideja. Koliko to košta ja ne odlučujem, možda će koštati manje, možda će koštati više”, kaže Minić.

Mediji su međutim pisali da će objekat najvjerovatnije biti kupljen od firme poznate po aferi u kojoj je ova opština oštećena za milione maraka.

Ekonomista i narodni poslanik Bojan Kresojević kaže da nije slučajno što se ovoliko novca građana Republike Srpske rasipa na kupovinu objekata.

“Nabavka objekata je izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama, odnosno tu postoji mnogo veća mogućnost da se kontroliše konkurencija ponuđača, a to znači da je najveća vjerovatnoća da su upravo ove nabavke precijenjene i zbog toga narodni novac odlazi prije svega vlasnicima tih objekata, najčešće kod SNSD tajkuna”, kaže Kresojević.

Masovno trošenje javnog novca na krajnje sumnjive objekte nije nova praksa. Tako je prošle godine Vlada namjeravala da kupi hotel Monument na Kozari za 20 miliona maraka, ali su pod pritiskom na kraju odustali. Iste godine, Vlada je za 36 miliona maraka kupila zgradu u Brčkom. Premijer Savo Minić je tada međutim rekao da ne smatra da je kupovina nikada otvorene regionalne kockarnice bila greška.

“Bio sam tamo u objektu, vidio sam objekat, to je reprezentativan objekat koji apsolutno može odgovoriti objektu gdje se nalazimo u Istočnom Sarajevu”, rekao je Minić u decembru prošle godine.

Minić je kasnije najavljivao da će u ovom objektu biti održana i sjednica Vlade, što s do danas nije dogodilo. Objekat je nazvan “Srpska kuća”, da bi kasnije taj natpis bio uklonjen. Tako je u ovoj godini samo nastavljena praksa rasipanja novca na skupe zgrade krajnje sumnjive namjene.

(BN) Foto: BN/Arhiva

– Mljekarski sektor u Republici Srpskoj suočava se s jednom od najvećih kriza posljednjih godina, usljed konstantnog pada otkupne cijene mlijeka, pritiska otkupljivača na smanjenje proizvodnje i prekomjernog uvoza, upozoravaju semberski mljekari.

Proizvođači ističu da su prerađivači od prošle jeseni zahtijevali sukcesivno smanjenje isporučenih količina mlijeka, što je mnoge natjeralo na rasprodaju stočnog fonda.

Mljekar Radenko Arsenović iz Male Obarske kod Bijeljine navodi da su poljoprivrednici primorani da muzna grla šalju direktno u klanice, optužujući jak uvoznički lobi i izostanak adekvatne zaštite domaće proizvodnje.

Pored pritisaka na smanjenje količina, problem predstavlja i niska otkupna cijena. Poljoprivrednik Slaviša Todorović iz Modrana ističe da je trenutna otkupna cijena 0,75 KM po litru, što je za 25 feninga manje u odnosu na prošlu godinu, uz povremena odbijanja prerađivača da preuzmu cjelokupne dnevne količine.

Iako mljekari navode da su entitetski podsticaji od 30 feninga po litru relativno redovni, naglašavaju da je ključno rješenje krize privremena zabrana ili ograničenje uvoza mlijeka kako bi se sačuvala domaća proizvodnja i spriječilo gašenje farmi u Semberiji.

(BN) Foto: BN

– Doboj mora dobiti sadržaje i uslove života koji mu kao regionalnom centru pripadaju, a političke promjene moraju donijeti više slobode, pravde i sigurnosti za svakog čovjeka, poručeno je sa stranačke tribine u Doboju na kojoj su govorili kandidat za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša, kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH Marinko Božović i kandidat za premijera Republike Srpske Draško Stanivuković.

Kandidat za predsjednika Srpske Branko Blanuša naglasio je da Doboj ne smije biti grad propuštenih prilika i da je neophodno promijeniti odnos vlasti prema građanima.

„Doboj treba da bude regionalni centar, a danas nema ni kino-salu, ni pozorišnu salu, ni zgradu gradske uprave, ni sportsku dvoranu, niti centralno spomen-obilježje. Uz sve to, ljudi zaposleni u javnom sektoru izloženi su pritisku da podržavaju određenu političku partiju. To ćemo promijeniti. Svako mora imati pravo da slobodno kaže šta misli i da bude član bilo koje stranke bez straha i pritiska“, rekao je Blanuša.

Kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH Marinko Božović poručio je da će u fokusu buduće vlasti biti život običnog čovjeka – cijene, plate i penzije, ali i odbrana prirodnih resursa.„Iz Doboja želimo jasno da poručimo: nema rudarenja i kopanja na Ozrenu.

Nećemo dozvoliti da se prirodni resursi Republike Srpske stavljaju na kocku zbog bilo čijih pojedinačnih interesa“, istakao je Božović, dodajući da Srpska mora imati odgovornu vlast koja će stvarati uslove da ljudi ostaju i žive od svog rada.

Lider Pokreta sigurna Srpska i kandidat za premijera Republike Srpske Draško Stanivuković upozorio je da grad ne čine samo administrativne granice, već i ključne ustanove i sadržaji koje Doboj trenutno nema.

 „Ne može jedan grad da se zove gradom ako nema svoje pozorište, kino-salu, sportsku dvoranu i gradsku kuću. Ako je Doboj grad heroj, gdje je centralno spomen-obilježje na kojem ćemo odati počast svim našim herojima? To je naša obaveza i Doboj mora imati ono što mu pripada“, zaključio je Stanivuković.

(BN)