Connect with us

Društvo

KAKO SAČUVATI PANČIĆEVU OMORIKU? “Mogla bi potpuno da nestane iz svog prirodnog staništa”

Pančićeva omorika dobro podnosi teške uslove životne sredine, ali za nju izazove predstavljaju druge vrste i potreba za svjetlošću.

Po popularnoj priči, naš velikan Josif Pančić nekoliko puta prejahao je Taru (ali i Kopaonik) u potrazi za omorikom, sve dok 1875. godine u svojoj misiji nije konačno uspeo.

U zaseoku Đurići, blizu Zaovina, našao je – kako ju je od milošte zvao – „ledenu ljepoticu”.

Ovi četinari, na latinskom Picea omorika, smatraju se za „živi fosil” svjetske flore iz doba tercijara – prije oko 65 miliona godina. Iako je nekada davno njen životni prostor bio mnogo veći, danas predstavlja endemsku vrstu, koja postoji samo u zapadnoj Srbiji i istočnoj Bosni i Hercegovini.

Ali aktuelne antropogene klimatske promjene mogle bi da promijene ovu sliku.

„Ukoliko se ostvare projekcije klime za kraj 21. vijeka”, kaže biolog Marijana Josipović, zadužena za očuvanje prirode u Nacionalnom parku Tara, „postoji mogućnost da Pančićeva omorika nestane iz svog prirodnog areala.”

Na koji način je ugrožena Pančićeva omorika?
U našoj zemlji, Picea omorika naseljava pretežno Taru. Strogo je zaštićena, ali i ugrožena vrsta koja je uvrštena na Crvenu listu koju izrađuje Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN).

Posredi je i pionirska vrsta, odnosno vrsta koja prva zauzima teren i formira biološku zajednicu, npr. nakon vatrenih stihija.

„Pančićeva omorika dobro podnosi teške uslove životne sredine”, priča diplomirani inženjer šumarstva Branko Bezarević, koji takođe radi u Nacionalnom parku Tara. „Čak i sa zagađenjem vazduha nosi se bolje nego obična smrča. Izazove za nju predstavljaju konkurencija drugih vrsta i njena potreba za svjetlošću.”

Drugim riječima, uprkos tome što je među vodećim osvajačima određenih predjela, ako se daljom sukcesijom pojavi drveće koje će na Pančićevu omoriku „baciti sjenku”, može doći do njenog potiskivanja.

Prirodna regeneracija izostaje na mjestima sa gustim zeljastim pokrivačem, a najuspješnija je na staništima gdje se miješa sa borovima zbog dovoljno osvijetljenja pri zemlji, navodi se naučnom radu posvećenom Pančićevoj omorici u svjetlu klimatskih promjena.

„Požari su isto značajna prijetnja ovoj vrsti”, nadovezuje se Bezarevićeva koleginica Marijana Josipović. „U Bosni i Hercegovini, 2021. godine, izgorio je značajan dio najveće populacije Pančićeve omorike na svijetu.”

„Na pojedinim lokalitetima na Tari, zabilježeno je sušenje gotovo svih jedinki”, odgovara Josipović i dodaje da su istraživanja ukazala na snažno smanjenje rasta Pančićeve omorike i sve veći negativni odgovor na ljetnju sušu u posljednje tri do četiri decenije, posebno kada je u pitanju mlađe drveće.

„Stabla na nižoj nadmorskoj visini takođe više pate od suše.”

U praksi, to je vidljivo na primjeru rezervata Zvezda koji se, u okviru Nacionalnog parka Tara, prostire na 2.025 hektara. Prema mišljenju Branka Bezarevića, Pančićeva omorika na tom području najteže je pogođena i sušenje je najizraženije.

„Tamo raste na najnižoj nadmorskoj visini”, ističe on, „prema literarnim podacima, spušta se i do 400 metara.”

Mada nagrižena klimatskim promjenama, dama među četinarima i dalje je sa nama, uz ozbiljne napore da tu ostane za buduće generacije.

A na Tari, u središnjem dijelu nacionalnog parka blizu visoravni Mitrovac, svoje korenje pustila je na potpuno jedinstvenom staništu: na mekoj podlozi tresetišta u rezervatu Crveni potok.

„U Crvenom potoku jedino je stanište Pančićeve omorike na svijetu koje nije na stenovitim terenima, već na tresetu”, otkriva Ranko Milanović, rukovodilac Službe informisanja, promocije i turizma u Nacionalnom parku Tara.

„Kada je 1950. godine osnovan rezervat, bilo je dvadeset omorika”, dodaje Milanović.

„Sada imaju dve, uz dvadeset posađenih.”

Related Topics:

Društvo

Godinu dana od poplava u JABLANICI, KONJICU I FOJNICI

Bosna i Hercegovina danas se sjeća stradalih u katastrofalni poplavama koje su prije godinu dana pogodile Jablanicu, Konjic i dijelove srednje Bosne, odnijele ljudske živote i ostavile hiljade porodica bez krova nad glavom.

Padavine su pokrenule klizišta na obližnjem kamenoomu u Donjoj Jablanici, što je čitava naselja ostavilo odsečenim od sveta rušeći putnu i železničku infrastrukturu.

Tokom noći s 3. na 4. oktobra prošle godine u poplavama i klizištima u Bosni i Hercegovini poginulo je 27 osoba.

U Jablanici je život izgubilo 19 ljudi, Konjicu pet, dok su u Fojnici smtno stradale tri osobe.

Na mestima stradanja danas će biti održane komemoracije i polaganje cveća. Preživeli, članovi porodica žrtava i predstavnici vlasti zajedno će se prisetiti najtežih trenutaka, ali i pokazati da solidarnost nije nestala ni nakon što su se kamere ugasile.

Mnogi meštani i dalje žive u privremenim objektima, čekajući obnovu i sistemska rešenja. Podsećaju da tragedija ne sme biti zaboravljena, jer osim bolnih sećanja nosi i pouke o neophodnosti boljeg sistema zaštite i brže reakcije institucija.

“Ovo nije samo sećanje na prošlost, nego i upozorenje za budućnost. Klimatske promene donose sve češće i razornije nepogode, a naš odgovor mora biti organizovaniji i jači”, poručuju stručnjaci, prenosi portal Vijesti.

Nastavi čitati

Uncategorized

CENTRALNA BANKA: Bazna inflacija u proteklih osam mjeseci 4,31 odsto

Centralna banka BiH procijenila je godišnju baznu inflaciju za proteklih osam mjeseci u sektoru usluga na 4,31 odsto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u ovom sektoru procijenjen na 4,83 odsto.

Iz Banke su naveli da su u julu inflatorni pritisci ojačali u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru, i ostalim cjenovnim odjeljcima koji ulaze u proračun bazne inflacije.

Iz Banke su dodali da procjena bazne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka ne odstupa značajno od procjene iz junskog kruga brzih procjena bazne inflacije.

Nastavi čitati

Društvo

“SINDIKALNA JE NEREALNA”: Vlada Srpske utvrđuje MINIMALNU I PROSJEČNU potrošačku korpu

Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na tri člana porodice.

Vlada Republike Srpske je na sjednici u četvrtak donijela odluku o formiranju Koordinacionog odbora za aktivnosti utvrđivanja minimalne i prosječne potrošačke korpe.

-Zadatak odbora biće da pripremi i koordiniše aktivnosti Vlade Republike Srpske radi utvrđivanja metodologije za izradu minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj. Kako je utvrđivanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj najuže vezano za oblast statistike, predloženo je da predsjednik Koordinacionog odbora bude direktor Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, dok su članovi iz Ministarstva trgovine i turizma i Ministarstva privrede i preduzetništva- saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Ovaj prijedlog je prije nekoliko dana iznio Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekavši da je potrebno da se počne sa izradom minimalne potrošačke korpe.

-Sindikalna potrošačka korpa je nerealna i bazira se na četiri člana porodice, dok u Republici Srpskoj, nažalost, prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika- istakao je Račić.

Prema njegovim riječima, minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi 900 KM.

-Kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom, koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM, vidi se da je to nerealan pokazatelj”, kazao je Račić.

Sa druge strane, iz Saveza sindikata kažu drugačije.

Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, rekla je za “Nezavisne novine” da se od 2008. godine izračunava i objavljuje sindikalna potrošačka korpa koja obuhvata sve one proizvode i usluge koji mogu obezbijediti osnovne potrebe jedne četvoročlane porodice na mjesečnom nivou.

-Od sindikalne potrošačke korpe ne može ništa biti minimalnije. Ona obuhvata dva odrasla člana porodice i dvoje djece školskog uzrasta. Takva sindikalna potrošačka korpa predstavlja osnovni nivo životnih potreba. Ona ne obuhvata, na primjer, ugostiteljske usluge u restoranima ili slično. Kod prevoza obuhvata prosječne mjesečne karte- naglasila je Radomirova.

Prema posljednjim podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa u avgustu iznosila je 2.758 KM.

Od ovog iznosa je najviše novca potrebno za prehranu, i to 46,11 odsto, ili 1.272 KM.

Za stanovanje i komunalne usluge potrebno je 24,27 odsto ili 669 KM, za prevoz 8,18 odsto ili 225 KM, a za odjeću i obuću 8,06 odsto ili 222 KM.

Za tekuće održavanje domaćinstva mjesečno je potrebno 161 KM ili 5,84 odsto od 2.758 KM, dok je za higijenu i njegu zdravlja potrebno 116 KM ili 4,22 odsto.

Za obrazovanje i kulturu treba 91,52 KM ili 3,32 odsto.

Nastavi čitati

Aktuelno