Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić poručio je da je krstovdansko popodne proveo kod braće Guslovi, koji su ustupili svoju zemlju za izgradnju 22 metra visokog krsta na Guslovskim brdima, na granici Republike Srpske i Federacije BiH.

Drinić je na društvenim mrežama objavio da je vrijeme proveo sa braćom Guslovi, ističući njihov odnos prema Republici Srpskoj i podršku koju su mu, kako navodi, pružili.

„Oni su ustupili svoju zemlju na Guslovskim brdima da se, na granici Republike Srpske i Federacije BiH, podigne krst visok 22 metra“, naveo je Drinić.

„GRADILI SU I STVARALI REPUBLIKU SRPSKU U NAJTEŽIM GODINAMA“

Drinić je posebno istakao životni put domaćina koje je posjetio.

Prema njegovim riječima, braća Guslovi su tokom perioda od 1992. do 1995. godine učestvovali u stvaranju i izgradnji Republike Srpske u, kako je naveo, njenim najtežim godinama.

„Kada takvi ljudi u nama vide snagu koja može da donese promjene i pruže nam podršku, znam da smo na pravom putu“, poručio je Drinić.

View this post on Instagram

A post shared by Небојша Дринић (@nebojsa.drinic)

„NJIHOVO POVJERENJE ME OBAVEZUJE“

Generalni sekretar PSS-a naveo je da je uz ljude poput braće Guslovi odrastao i da njihovu podršku doživljava kao obavezu.

„Uz takve ljude sam ponikao. Uz njih ostajem. Njihovo povjerenje obavezuje me da sa tog puta ne skrenem“, napisao je Drinić.

On je poruku zaključio pozivom na rad za lokalnu zajednicu i Republiku Srpsku.

„Radimo za Šargovac, Banjaluku i Republiku Srpsku. SIGURNO!“, poručio je Drinić.

Izborna kampanja u Republici Srpskoj ušla je u drugu polovinu, a uz političke obračune i ratne teme sve više pažnje privlači način na koji se troši javni novac. Od jednokratnih pomoći penzionerima, studentima i učenicima do intenziviranja javnih radova i potpisivanja infrastrukturnih ugovora – Transparency International BiH upozorava na više od 2.000 slučajeva moguće zloupotrebe javnih resursa.

Kampanja za predstojeće izbore počela je 4. septembra, a umjesto detaljnih programa kandidata, u javnom prostoru ponovo dominiraju politički sukobi, nacionalne teme i međusobne optužbe.

Istovremeno, predizborni period otvorio je i pitanje korištenja javnog novca.

Transparency International BiH evidentirao je više od 2.000 slučajeva potencijalne zloupotrebe javnih resursa, a najveći dio odnosi se na javne radove, objave funkcionera i druge aktivnosti koje se mogu povezati sa predizbornom promocijom.

JEDNOKRATNE POMOĆI PRED IZBORE POD LUPOM

Posebno su pod povećalom jednokratne novčane pomoći koje vlasti isplaćuju različitim kategorijama stanovništva.

Iz Transparency Internationala BiH upozoravaju da izborni propisi zabranjuju korištenje javnih sredstava za direktnu ili indirektnu kupovinu podrške birača.

Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH ocjenjuje da je posebno sporno kada se određena davanja uvode neposredno pred izbore, a ranije nisu bila dio redovne budžetske politike.

U takvim slučajevima, kako upozoravaju iz ove organizacije, otvara se pitanje da li je riječ o socijalnoj mjeri ili pokušaju da se javnim novcem utiče na birače.

ASFALTIRANJE, UGOVORI I JAVNI RADOVI

Nisu samo novčane pomoći predmet pažnje.

U predizbornom periodu intenziviraju se i javni radovi, potpisuju ugovori i predstavljaju infrastrukturni projekti.

Prema podacima Transparency Internationala BiH, upravo javni radovi čine najveći dio evidentiranih slučajeva potencijalne zloupotrebe javnih resursa.

Problem nije u tome što institucije rade tokom kampanje – država i lokalne zajednice moraju funkcionisati bez obzira na izbore.

Pitanje je, međutim, da li se redovni projekti koriste kao sredstvo političke promocije i da li se njihov intenzitet povećava upravo uoči glasanja.

KAZNE PREKO 700.000 KM, ALI KAMPANJA SE NASTAVLJA

Centralna izborna komisija BiH već je izricala novčane kazne zbog kršenja Izbornog zakona, a ukupna vrijednost izrečenih sankcija prema navodima iz kampanje prelazi 700.000 KM.

Među strankama koje su kažnjavane nalazi se i SNSD.

Međutim, same novčane kazne očigledno nisu zaustavile sve sporne prakse.

Ekspert za izborni proces Vehid Šehić upozorava da odnos kandidata prema izbornim pravilima tokom kampanje može biti važan pokazatelj njihovog budućeg odnosa prema institucijama i vladavini prava.

RATNE TEME PONOVO U PRVOM PLANU

Dok se javni novac troši i obećavaju novi projekti, politička kampanja ponovo se vraća i na teme iz ratnog perioda.

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša našao se na meti napada zbog tvrdnji o njegovom ratnom angažmanu.

Blanuša je te tvrdnje demantovao, pokazao vojnu knjižicu i poručio da nikada nije napustio svoje ratne drugove.

Takvi sukobi dodatno potiskuju teme koje direktno utiču na svakodnevni život građana – plate, penzije, cijene, javni dug, odlazak stanovništva, zdravstvo i privredu.

I VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA ULAZI U IZBORE

Ovogodišnja kampanja donosi i jednu novu pojavu – korištenje sadržaja generisanih pomoću vještačke inteligencije.

Pored tradicionalnih skupova, plakata i društvenih mreža, političke poruke sve češće se oblikuju kroz digitalne sadržaje čiji je cilj privlačenje pažnje birača.

Istovremeno, smrt generala Ratka Mladića neposredno prije početka kampanje dodatno je uticala na politički diskurs i ponovo u prvi plan vratila nacionalne i ratne teme.

GRAĐANI NA KRAJU PLAĆAJU RAČUN?

Suština problema koji ističu kritičari jeste pitanje gdje prestaje redovna aktivnost vlasti, a gdje počinje predizborna promocija finansirana javnim novcem.

Jednokratna pomoć može biti legitimna socijalna mjera. Izgradnja puta može biti redovan infrastrukturni projekat. Potpisivanje ugovora može biti dio rada institucija.

Ali ako se takve aktivnosti tempiraju ili predstavljaju na način koji donosi direktnu političku korist kandidatima, izborni propisi predviđaju ograničenja.

Zbog toga će način korištenja javnih resursa ostati jedno od važnih pitanja do samog izbornog dana.

Građani Republike Srpske imaju milijarde razloga da izađu na izbore i promijene vlast koja je njihove milijarde KM trošila kao da je njen privatni novac. Rekla je ovo šef Kluba poslanika PSS-a Tanja Vukomanović, navodeći nekoliko primjera spornog trošenja javnog novca.

“Rašid Sardarov je iz Republike Srpske iznio preko 300 miliona KM i to nakon afere za koju niko nije odgovarao. To vam je više od 300 miliona razloga da izađete na izbore”, rekla je Vukomanović.

Ona je podsjetila da je dug Republike Srpske oko sedam milijardi KM.

“Evo vam još sedam milijardi razloga da izađete na izbore. Tome dodajte gotovo 100 miliona KM koje planiraju za kupovinu raznih poslovnih prostora, dok kvadrate plaćaju i po 9.000 KM. Nad „Elektroprivredom“ visi 300 miliona KM obaveza, budžet jednog čovjeka povećali su na 80 miliona KM, afera „Viadukt“ koštala nas je preko 110 miliona KM, a toliko su spremni našeg novca dati i za kumovu zgradu. To je dodatnih više od pola milijarde razloga da glasate”, navodi ona.

Vukomanović je poručila da bi se ovaj spisak mogao nastaviti unedogled.

“Milioni su postali milijarde, a milijarde su postale brojke koje više nikoga ne šokiraju, a trebalo bi, jer iza svake te brojke stoji naš novac koji je mogao biti uložen u puteve, bolnice, veće plate ili penzije. Zato 4. oktobra nemojte biti publika, izađite na izbore. Saberite brojke, pogledajte šta je urađeno i sami donesite odluku”, navela je ona.

Zaključuje da je glas za liste Draška Stanivukovića, kao i za kandidate SDS-a Branka Blanušu i Marinka Božovića, glas za promjene i za kraj rasipanja, pljačkanja, zaduživanja i raseljavanja Republike Srpske.