Bosna i Hercegovina je najveći izvoznik električne energije u Evropi. Ako ne sprovede obaveze koje je preuzela, od 1. januara 2026. godine plaćat će velike takse na izvoz struje.
Ovo je danas rekao direktor Sekretarijata Energetske zajednice (EZ) Arthur Lorkowski nakon sastanka Neformalnog ministarskog savjeta Energetske zajednice koji je održan u Banjaluci.

Neformalni ministarski savjet Energetske zajednice je sastavljen od ministara energetike svih zemalja članica, a njene članice su Evropska unija i devet zemalja potpisnica, potencijalnih članica EU. Među njima je i Bosna i Hercegovina koja ove godine predsjedava Neformalnim ministarskim savjetom EZ.

– Bosni i Hercegovini je cilj da osigura siguran kontinuitet izvoza električne energije. To znači da treba u zakonodavstvo da uvrsti set mjera koje znače spajanje tržišta električne energije – rekao je Lorkowski.

U praktičnom smislu, kako je rekao, to znači da svi proizvođači i trgovci električnom energijom mogu da posluju ravnopravno na tržištu Evropske unije, a time i da privlače značajne investitore.
Po njegovim riječima, plan je bio da se tržišta spoje sa tržištem Evropske unije do kraja 2025. godine, ali „sada je jasno da će postizanje cilja biti izazovno“.

Kao razlog je naveo kašnjenje u provođenju evropske legislative.

Ministar energetike RS Petar Đokić izjavio je da vlast u cijeloj BiH, ako ne želi velike namete na izvoz struje, treba da uvede takse svim proizvođačima električne energije koji emituju CO2, odnosno ugljen dioksid. To bi značilo, kako je rekao, poskupljenje električne energije stanovništvu i privredi.

Đokić je samo rekao da se o tome razgovaralo na današnjoj sjednici, ali nije govorio o tome da li će se to i provesti.

Sjednicom Neformalnog ministarskog savjeta Energetske zajednice predsjedavao je ministar vanjske trgovine u Vijeću ministara BiH Staša Košarac.

“Pojavile su se danas neke informacije kako će biti donesen neki zakon na nivou BiH o električnoj BiH. Odlučno tvrdim da se tako nešto neće desiti ako se ne dogovore entitetska ministarstva energetike”, naveo je Košarac.

Osim Košarca, sjednicom je predsjedavao i zamjenik generalnog direktora Generalnog direktorata Evropske komisije za energiju Mechthild Wosdofer. Sjednici je prisustvovao i ministar energetike Federacije BiH Vedran Lakić, ali on se nije obraćao javnosti.

Energetska zajednica će imati još jednu sjednicu u BiH krajem godine na kojoj će biti donesene određene odluke, piše Bosnainfo.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje prijatno toplo i sunčano vrijeme uz dnevni razvoj oblačnosti i temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti promjenljivo oblačno uz sunčane intervale, u Hercegovini i Semberiji pretežno sunčano, dok je prolazna kiša moguća u brdsko-planinskim predjelima na jugozapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana preovladavaće prijatno toplo i sunčano, uz dnevni razvoj oblaka koji može dovesti do prolazne kiše ili pljuska, pretežno u Krajini, Posavini i na jugoistoku, a u večernjim časovima će doći do razvedravanja.

Duvaće slab vjetar, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Gorivo na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj u narednih nekoliko dana će poskupjeti za osam do deset feninga po jednom litru.

Rekao je ovo za “Glas Srpske” predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić pojašnjavajući da su pojedini vlasnici benzinskih pumpi već počeli sa određenim minimalnim korekcijama, ali i da će one sigurno biti nastavljene u narednim danima. Cijena dizela, ali i benzina najvjerovatnije će ići i do 2,65 KM po jednom litru zbog povećanih ulaznih troškova.

U prevodu ovo znači da će vlasnici automobila u narednih nekoliko dana za jedan rezervoar goriva morati izdvojiti dodatnih pet maraka.

Vlasnici benzinskih pumpi u regionu su već reagovali na nove berzanske trzavice te tako od juče u Sloveniji litar benzina košta 1,479 evra, a dizela 1,507 evra. Korekcije cijena za oko pet evrocenti najavljene su i u Crnoj Gori. Kako je saopšteno, litar benzina bi trebalo da košta oko 1,55 evra, a dizela 1,45. Kada je u pitanju Srbija, do poskupljenja je došlo još krajem prošlog mjeseca – cijena dizela je 205 dinara (1,75 evra), a benzina 193 (1,65 evra).

Do novog rasta cijena goriva dolazi zbog skoka vrijednosti barela sirove nafte na svjetskim berzama. Početkom juna jedan barel sirove nafte marke “brent” koštao je oko 77, a početkom ovog mjeseca 87,2 dolara.