Connect with us

Društvo

KAKVA SREĆA! Ivana se rodila i porodila na Vaskrs

Zovem se Ivana Veličković i rođena sam na najveći hrišćanski praznik, Vaskrs, 15. aprila 1985. godine. Nakon više od tri decenije, takođe 15. aprila, dobila sam kontrakcije – rađala sam na svoj rođendan, ovako počinje priča Ivane Veličkov iz Beograda, koja se rodila i porodila na Vaskrs, iako se njegov datum svake godine mijenja.

Ova žena, koja je zaokružila put od rođenja do rađanja baš na isti dan, opisala je kakvo značenje za nju ima Vaskrs, kako proslavljaju rođendane i kako je izgledao dan kada je u toplini svog doma na svijet donijela novi život – svoju kćerku Maju.

Porođaju njene majke, kako kaže Ivana, prethodio je rad u kuhinji kada je dobila kontrakcije.

“Rođena sam na najveći hrišćanski praznik, Vaskrs, tačno u podne 15. aprila 1985. godine u Požarevcu. Moja mama kaže kako je puno radila u kuhinji dan ranije, pripremajući trpezu, te da je ručno mućenje jaja (nekakvom spiralnom žicom) doprinelo dobijanju prvih kontrakcija. Verujuća sam i okrenuta Gospodu od malih nogu, iako moja primarna porodica nije izrazito crkvena, ali jesu verujući”, priča Ivana.

Već sa svega osam godina, za vrijeme liturgije, Ivani se javila želja da jednog dana freskopiše crkvu.

Godinama kasnije, nakon završetka Akademije SPC za umetnost i konzervaciju, Ivana je dobila poziv koji ju je ostavio u nevjerici.

“Odlazila sam u našu seosku crkvu u Rabrovu (nekadašnjem Hrabrovu) i sećam se kada sam se molila sa svojih osam godina, za vreme liturgije, da jednoga dana freskopišem našu crkvu, s obzirom na to da su zidovi bili beli, a tavanica ultramarin plava sa zlatnim zvezdicama. Godinama kasnije zaboravila sam na tu molitvu, ali došao je dan kada sam završila Akademiju SPC za umetnost i konzervaciju i kada me je novi sveštenik iz sela pozvao da freskopišem našu crkvu. To je bio šok, ćutala sam, setila sam se te molitve. Gospod mi je ispunio želju nakon 19 godina i, sa timom kolega, freskopisali smo crkvu i konzervirali ikonostas”, priča Ivana.

Jednog dana Ivana se, u jednom seocetu u Rovinjskoj šumi, našla u situaciji u kojoj je spoznala ljubav prema jednoj vještini.

“Život me je vodio dalje. Baš tih dana sam se pitala sa kojom sam svrhom ovde na svetu, te sam odgovor dobila o Vaskrsu. Našla sam se u jednom seocetu u Rovinjskoj šumi, gde se jedna divna žena porađala. Intuitivno sam joj asistirala i otkrila da je babištvo moja suština, te sam završila srednju Deligradsku za babicu. Za fakultet nisam bila sasvim sigurna da li treba da ga upišem. Sećam se, restaurirala sam ikonu Gospoda Isusa Hrista i obratila mu se molitvom da mi kaže nekako da li da upišem fakultet, čiji sam prijemni već položila. Sutradan sam otišla na fakultet, na dodelu indeksa, kada je voditelj programa rekao: ‘Indekse će vam uručiti gospodin Hristos lično’, prisjeća se Ivana.

Kako i sama kaže, tada je shvatila da konkretniji odgovor nije mogla da dobije.

“Ispostavilo se da je direktor dr Hristos Aristopulos, Grk”, objasnila je.

Kada je začela svoju treću kćerkicu, kako kaže Ivana, osjećala je da će se poroditi na Vaskrs, iako su prognoze ljekara bile da će termin porođaja biti 24. april.

“Rekla sam da sam ja rođena 15. aprila na Vaskrs, ali da je te godine Vaskrs 16. aprila i da ću je tada roditi. I tako je i bilo. Petnaestog aprila 2017. krenule su kontrakcije, rađala sam tokom svog rođendana, i kada je prošla ponoć i zazvonila zvona vaskršnje liturgije, 16. aprila, rođena je moja Maja u toplini svog doma”, ispričala je hrabra Ivana.

Čitav život, kroz mnoge bitne situacije, ističe Ivana, svjedočila je nevjerovatnoj milosti i ljubavi Božijoj.

“On je uzeo na sebe sve grehe ovog sveta, pobedio smrt i vaskrsao, darujući nam život večni. Sada punim 40 godina, i s obzirom na to da je Stradalna sedmica, postim i iščekujem Vaskrs, ne slavim ni svoj ni kćerkin rođendan tokom posta. Moja kćerka Maja (na grčkom: “babica”) kaže da se raduje što ćemo zajedno slaviti rođendan”, poručuje Ivana, prenosi Telegraf.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno